Ruhr (rijeka)
| Ruhr | |
|---|---|
 Rijeka Ruhr u blizini Kettwiga. | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Meschede, Arnsberg, Wickede, Fröndenberg, Holzwickede, Iserlohn, Schwerte, Hagen, Dortmund, Herdecke, Wetter, Witten, Bochum, Hattingen, Essen, Mülheim, Duisburg. |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 870 km |
| Površina porječja | 4485 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 79 m3 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Kahler Asten |
| • Nad. vis. | 670 m |
| • Koord. | 51°12′49″N 8°33′30″E / 51.213611°N 8.558333°E |
| Ušće | Duisburg |
| • Koord. | 51°27′03″N 6°43′23″E / 51.450833°N 6.723056°E |
| Ulijeva se u | ⤴ Rajna → Sjeverno more |
  izvor  ušće Ruhr na zemljovidu njemačke savezne države Sjeverne Rajne-Vestfalije  | |
Ruhr je rijeka u zapadnoj Njemačkoj (Sjeverna Rajna-Vestfalija), desni pritok Rajne.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ruhr je bio glavno njemačko industrijsko područje od početka do sredine 20. stoljeća u kojem se nalazila većina pogona za proizvodnju željeza i čelika, tvornica i ugljenokopa. Francuska okupacija Ruhra od 1923. do 1924., zbog nemogućnosti Weimarske republike da nastavi plaćati odštetu iz Prvog svjetskog rata, izazvala je pasivni otpor, zbog čega je proizvodnja u tvornicama stala, što je za posljedicu imalo pogoršanje njemačke krize hiperinflacije.
Tijekom Drugog svjetskog rata dvije brane na Ruhru, brana Möhne i brana Sorpe bile su ciljevi operacije Chastise, u kojoj su razvijene posebne "odskočne bombe" za uništenje brana, u nadi da će ozbiljno oštetiti na tamošnju njemačku industriju.
Tok rijeke[uredi | uredi kôd]
Izvor Ruhra nalazi se u blizini grada Winterberg u planinskoj regiji Sauerland, na nadmorskoj visini od približno 670 metara. Ulijeva se u donju Rajnu na samo 17 metara nadmorske visine na području općine Duisburg. Ukupna mu je duljina 219 km, a prosječni protok 79 m3/s u Mülheimu na samom ušću. Takav je protok, primjerice, usporediv s rijekom Ems u sjevernoj Njemačkoj ili rijekom Temzom u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Rijeka Ruhr protječe najprije kroz gradove Meschede, Arnsberg, Wickede, Fröndenberg, Holzwickede, Iserlohn i Schwerte. Svojim tokom zatim omeđuje južnu granicu Ruhrskog područja, protječući kroz Hagen, Dortmund, Herdecke, Wetter, Witten, Bochum, Hattingen, Essen, Mülheim i Duisburg.
Pritoci[uredi | uredi kôd]
Glavni pritoci Ruhra su (od izvora do ušća):
Lijevi pritoci: Berkelbach, Voßmecke, Neger, Elpe, Valme, Nierbach, Henne, Kelbke, Wenne, Mühlenbach, Röhr, Bachumer Bach, Haßbach, Scheebach, Wimberbach, Hönne, Abbabach, Baarbach, Elsebach, Wannebach (Ergste), Lenne, Volme, Sprockhöveler Bach, Deilbach, Oefter Bach, Rinderbach
Desni pritoci: Hillebach, Gierskoppbach, Gebke (Meschede), Kleine Gebke, Gebke (Wennemen), Wanne, Möhne, Wannebach (Westhofen), Borbach, Wannenbach, Hörsterholzer Bach, Knöselsbach, Rumbach
Jezera[uredi | uredi kôd]
Na rijeci postoji pet ruhrskih vodenih rezervoara, koji se između ostalog koriste za sportske aktivnosti na vodi i razonodu.
- Hengsteysee između Dortmunda i Hagena, površina: 1,36 km² visina nasipa 4,5 m.
- Harkortsee između Herdeckea i Wettera; površina: 1,37 km², visina nasipa 7,8 m.
- Kemnader See između Wittena i Bochuma; površina: 1,25 km², visina nasipa 2 m.
- Baldeneysee u Essen-Werdenu; površina: 2,64 km², visina nasipa 8,5 m.
- Kettwigersee u Essen-Kettwig; površina: 0,55 km², visina nasipa 6m.
