Rusko-turski rat (1568. – 1570.)

Izvor: Wikipedija
Rusko-turski rat (1568. – 1570.)
sukob: Rusko-turski ratovi
Vrijeme 1568.1570.
Mjesto Kod Azova i Astrahana
Ishod Pobjeda Rusije
Casus belli Moskovsko Carstvo zauzelo Astrahanski Kanat
Teritorijalne promjene Astrahanski Kanat
Sukobljene strane
Moskovsko Carstvo Osmansko Carstvo
Krimski Kanat
Zapovjednici
Ivan Grozni Mehmed-paša Sokolović
Devlet I. Geraj
Kasima-paša
Postrojbe
15.000 Rusa 15.000 janjičara
2000 spahija
nekoliko tisuća neregularnih snaga
50.000 Krimskih Tatara

Rusko-turski rat je bio niz vojnih okršaja od 1568. godine do 1570. godine između Moskovskog i Osmanskog Carstva. Uzrok rata bilo je zauzeće grada Astrahana i njegovog Astrahanskog Kanata koje je 1556. godine poduzeo ruski car Ivan Grozni.

Tijek sukoba[uredi | uredi kôd]

Sultan Selim II. je 1568. godine bio pokretač sraza sa svojim budućim sjevernim suparnikom, odlučivši spojiti rijeke Volgu i Don kanalom, kako bi na taj način učvrstio svoju vlast nad crnomorskim primorjem. U ljeto 1569. godine velika vojska pod vodstvom Kasim Paše od; 15.000 janjičara, 2000 spahija, i nekoliko tisuća asapa, i akindžija, poslana je da opkoli Astrahan. Sigurnost radova na kanalu, trebala je čuvati vojska od 50 000 Tatara, dok je osmanska flota opsjedala utvrdu Azov na ušću Dona u Azovsko more.

Vojni zapovjednik Astrahana knez Šerebjanov je sa svojom posadom od 15.000 ljudi, izjurio iz grada i porazio napadače, rastjerao radnike i Tatare. Otomansku flotu uništila je oluja.

Na početku 1570., car Ivan poslao je svog poklisara u Istanbul i zaključio mir sa sultanom, međutim ovaj mir nije dugo potrajao, jer je već 1571. godine tatarska vojska napala i spalila Moskvu.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Attila Weiszhár and Balázs Weiszhár: Lexicon of Wars, Atheneaum publisher, Budimpešta 2004.