Rusko-turski rat 1568.-1570.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rusko-turski rat (1568–1570)
sukob: Rusko-turski ratovi
Vrijeme 1568 - 1570.
Mjesto Kod Azova i Astrahana
Ishod Pobjeda Rusije
Casus belli rusko zauzeće Astrahanskog kanata
Teritorijalne promjene Astrahanski kanat
Sukobljene strane
Flag of Russia.svg Rusko Carstvo
Ottoman flag.svg
Military flag of the Crimean Tatars.svg
Zapovjednici
knez Šerebjanov Mehmed-paša Sokolović
Devlet I. Geraj tatarski kan
Kasim Paša
Postrojbe
15,000 Rusa 15,000 janjičara
2,000 spahija
nekoliko tisuća neregularnih snaga
50 000 tatara

Rusko-turski rat je bio niz vojnih okršaja od 1568. godine do 1570. godine između Rusije i Osmanskog carstva. Uzrok rata bilo je zauzeće grada Astrahana i njegovog Astrahanskog Kanata koje je 1556. godine poduzeo ruski car Ivan Grozni.

Tijek sukoba[uredi VE | uredi]

Sultan Selim II. je 1568. godine bio pokretač sraza sa svojim budućim sjevernim suparnikom, odlučivši spojiti rijeke Volgu i Don kanalom, kako bi na taj način učvrstio svoju vlast nad crnomorskim primorjem. U ljeto 1569. godine velika vojska pod vodstvom Kasim Paše od; 15.000 janjičara, 2000 spahija, i nekoliko tisuća asapa, i akindžija, poslana je da opkoli Astrahan. Sigurnost radova na kanalu, trebala je čuvati vojska od 50 000 Tatara, dok je osmanska flota opsjedala utvrdu Azov na ušću Dona u Azovsko more.

Vojni zapovjednik Astrahana knez Šerebjanov je sa svojom posadom od 15.000 ljudi, izjurio iz grada i porazio napadače, rastjerao radnike i Tatare. Otomansku flotu uništila je oluja.

Na početku 1570., car Ivan poslao je svog poklisara u Istanbul i zaključio mir sa sultanom, međutim ovaj mir nije dugo potrajao, jer je već 1571. godine tatarska vojska napala i spalila Moskvu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Attila Weiszhár and Balázs Weiszhár: Lexicon of Wars, Atheneaum publisher, Budimpešta 2004.