Rwanda jezik

Izvor: Wikipedija
rwanda
Kinyarwanda
Države Ruanda
DR Kongo
Uganda
Regije Afrička Velika jezera
Etnicitet Hutu; Tutsi, Twa
Govornici 9.8 milijuna[1]
Razredba Bantu
Jezični kôd
ISO 639-3 kin
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)


Rwanda jezik (ikinyarwanda, kinyarwanda, orunyarwanda, ruanda, urunyaruanda; ISO 639-3: kin), nigersko-kongoanski jezik centralne bantu skupine, kojim govori 7 504 900 ljudi, poglavito u Ruandi (6 490 000; 1998), a ostali u Ugandi (764 000; 2002 popis) i 250 000 (UBS) u Demokratskoj Republici Kongo, u provinciji Nord-Kivu.

Jezik ima nekoliko dijalekata: igikiga (kiga, tshiga), bufumbwa, hutu (lera, ululera, hera, ndara, shobyo, tshogo, ndogo) i rutwa (twa) u Ruandi; bwisha (kinyabwisha), mulenge (kinyamulenge) i twa u Demokratskoj Republici kongo; dijalekt rufumbira (448 000) iz Ugande je možda poseban jezik,a twa je u Ugandi izumro.

Etnički Rwande su samo Bahutu ili Hutu, a zbog jezika su u njih svrstani i Tutsi kojima su Hutui plaćali zaštitu (od pljački), i sakupljački pigmeji Twa ili Batwa, kojih je u ratu 1994. možda 75% pobijeno.

Rwandski s još pet drugih jezika čini podskupinu Rwanda-Rundi (J.60). U Ruandi je službeni.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Mikael Parkvall,"Världens 100 största språk 2007" (The World's 100 Largest Languages in 2007), u Nationalencyklopedin
  2. Ethnologue (17th)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]