SARS-CoV-2

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma SARS-CoV-2. Za druga značenja, pogledajte SARS.
Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2
Elektronski mikrograf SARS-CoV-2 viriona
Elektronski mikrograf SARS-CoV-2 viriona
Ilustracija viriona
Ilustracija viriona
Sistematika
Red: Nidovirales
Porodica: Coronaviridae
Rod: Betacoronavirus
Vrsta: SARS
Podvrsta: Orthocoronavirinae
Sinonimi
SARS-CoV-2
2019-nCoV
Novi koronavirus 2019

Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (engl. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2), skraćeno: SARS-CoV-2 (prethodno: 2019-nCoV ili koronavirus 2019) je zarazni virus koji uzrokuje novu bolest dišnih putevaCOVID-19. Virus je također uzrok pandemije koronavirusa 2019./20., koja je se proširila i na Hrvatsku. SARS-CoV-2 je otkriven u Kini krajem 2019. godine.[1]

Genomsko sekvenciranje je pokazalo da je to pozitivni, jedno-lančani RNK koronavirus i sadrži 29.903 nukleotida.[2] Svaki virion je dug od 50 do 200 nanometara.[3]

Mnogi rani slučajevi bili su povezani sa velikom pijacom morskih plodova i životinja u Wuhanu. Smatra se da virus ima životinjsko porijeklo. Redanjem genetskih sekvenci ovog virusa i drugih uzoraka virusa pokazala su sličnost sa SARS-CoV (79,5 %) i koronavirusom netopira (96 %).[4] Zbog toga se smatra da porijeklo virusa vjerovatno dolazi od netopira,[5][6] iako porijeklo od pangolina nije isključeno.

Da ne dođe do zabune sa SARS-om, Svjetska zdravstvena organizacija je u svojim javnim istupima, izvorno nazivala SARS-CoV-2 odnosno 2019-nCoV kao "virus koji je izazvao bolest COVID-19".[7] Šira javnost često virus i bolest naziva "koronavirusom", ali znanstvenici i većina novinara obično koriste preciznije izraze.

Virologija[uredi VE | uredi]

Animacija SARS-CoV-2 viriona

Prijenos s čovjeka na čovjeka potvrđen je tijekom pandemije novog koronavirusa.[8] Prenosi se uglavnom putem respiratornih kapljica od kašljanja u rasponu od oko 1,8 m.[9][10] Moguće se zaraziti i indirektno preko kontaminiranih površina.[11] Preliminarna istraživanja pokazuju da virus može ostati održiv na plastici i čeliku do tri dana, ali ne opstaje na kartonu dulje od jednog dana ili na bakru dulje od četiri sata;[12][13] virus se inaktivira sapunom, koji destabilizira njegov lipidni (zaštitni) sloj.[14][15][16]

SARS-CoV-2 se jedino može reproducirati ulaskom u živu stanicu. Kada virus uđe u tijelo, obično odlazi u pluća, slezenu ili utrobu. Pluća su obložena milijardama epitelnih stanica. Virus se povezuje na specifičan način receptor stanične membrane kako bi unio svoj genetski materijal. Nakon što se SARS-CoV-2 virion pričvrsti na ciljanu stanicu, stanična proteaza TMPRSS2 razreže šiljasti protein virusa, izlažući fuzijski peptid. Tada virion oslobađa RNK u stanicu, prisiljavajući je da stvara kopije virusa koji se diseminiraju kako bi inficirao više stanica. [17] SARS-CoV-2 proizvodi najmanje tri faktora virulencije koji promiču izbacivanje novih viriona iz stanica domaćina i koče imunološki odgovor. [18] Broj zaraženih stanica raste eksponencijalno. Nakon otprilike 10 dana milijuni tjelesnih stanica se zaraze, a pluća vrve milijardama virusa.[19]

SARS-CoV-2 također ima vlastiti imunološki sustav. Kako stanice imunološkog sustava hrle u borbu protiv virusa, SARS zarazi neke od njih i stvara pomutnju. Dvije stanice koje su osobite opasne kad su zaražene su neutrofili i citotoksične T-stanice. Prvo, neutrofili, koji su sjajni u ubijanju stvari, uključujući i nas same. Čim ih stigne na tisuće, počinju crpiti enzime koji uništavaju onoliko prijatelja koliko i neprijatelja. T-stanice obično naređuju zaraženim stanicama da počine kontrolirano samoubojstvo. Zaražene stanice počinju naređivati ​​zdravim stanicama da se i same ubiju.[20][21]

Virus se širi relativno brzo među ljudima, te se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe.[1]

Također je moguća infekcija tijekom inkubacijskog razdoblja virusa, ali to još nije u potpunosti dokazano,[22] tako da takva vrsta prenošenja nije rasprostranjena, te da su infekcije uglavnom rezultat prenošenja virusa od pacijenata koji imaju stvarne simptome bolesti COVID-19.

Prvi poznate infekcije virusnog soja SARS-CoV-2 su se dogodile u kineskom gradu Wuhanu, međutim izvor zaraze ostaje nepoznat.[23][24]

Epidemiologija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pandemija koronavirusa 2019./20.
Na temelju male varijabilnosti koja je izložena među poznatim genskim sekvencama SARS-CoV-2, smatra se da su soj otkrili zdravstveni organi u tjednima nakon što su se pojavili među ljudskom populacijom krajem 2019. godine. Pretpostavlja se, da je se prvi poznati slučaj infekcije dogodio 17. studenog 2019. godine.[25] Virus se potom proširio na sve pokrajine Narodne Republike Kine, a onda i ostatak svijeta.[26][27] Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 30. siječnja 2020. međunarodnu hitnu situaciju,[28][29] a 11. ožujka 2020. pandemiju.[30]

Galerija[uredi VE | uredi]

Elektronski mikrografi virusa SARS-CoV-2:

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Pitanja i odgovori o bolesti uzrokovanoj novim koronavirusom, hzjz.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  2. 中国疾病预防控制中心 (Chinese). Chinese Center for Disease Control and Prevention pristupljeno 27. ožujka 2020.
  3. Nanshan Chen, Min Zhou, Xuan Dong, Jieming Qu, Fengyun Gong, Yang Han (15. veljače 2020.). "Epidemiological and clinical characteristics of 99 cases of 2019 novel coronavirus pneumonia in Wuhan, China: a descriptive study". The Lancet 395 (10223): 507–513. 10.1016/S0140-6736(20)30211-7 (English) pristupljeno 27. ožujka 2020.
  4. (3. veljače 2020.)"A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin". Nature: 1–4 pristupljeno 27. ožujka 2020.
  5. (2020). "The 2019 new Coronavirus epidemic: evidence for virus evolution". bioRxiv: 2020.01.24.915157
  6. Callaway, Ewen (23. siječnja 2020.). "Why snakes probably aren't spreading the new China virus". Nature pristupljeno 27. ožujka 2020.
  7. Naming the coronavirus disease (COVID-2019) and the virus that causes it. Svjetska zdravstvena organizacija pristupljeno 24. veljače 2020. “From a risk communications perspective, using the name SARS can have unintended consequences in terms of creating unnecessary fear for some populations.... For that reason and others, WHO has begun referring to the virus as “the virus responsible for COVID-19” or “the COVID-19 virus” when communicating with the public. Neither of these designations are [sic] intended as replacements for the official name of the virus as agreed by the ICTV.”
  8. (februar 2020) "A familial cluster of pneumonia associated with the 2019 novel coronavirus indicating person-to-person transmission: a study of a family cluster". Lancet 395 (10223): 514–523
  9. "How does coronavirus spread?", NBC News, objavljeno 25. siječnja 2020. pristupljeno 13. 3. 2020 Arhivirano s izvorne stranice dana 28. siječnja 2020.
  10. How COVID-19 Spreads (27. siječnja 2020.) pristupljeno 27. ožujka 2020.
  11. Getting your workplace ready for COVID-19 (27. veljače 2020.) pristupljeno 3. ožujka 2020.
  12. Doremalen, Neeltje van; Bushmaker, Trenton; Morris, Dylan H.; Holbrook, Myndi G.; Gamble, Amandine; Williamson, Brandi N.; Tamin, Azaibi; Harcourt, Jennifer L. et al. (2020-03-17), Aerosol and Surface Stability of SARS-CoV-2 as Compared with SARS-CoV-1, doi:10.1056/nejmc2004973, https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMc2004973, retrieved 2020-03-27 
  13. Cybermed d o o http://www.cybermed.hr.+"Novi koronavirus može satima ostati u zraku, a na površinama danima" pristupljeno 29. ožujka 2020.
  14. Ed Yong (20. ožujka 2020.). "Why the Coronavirus Has Been So Successful" (engleski) pristupljeno 27. ožujka 2020.
  15. "Home" (engleski) pristupljeno 27. ožujka 2020.
  16. Piše: Jelena Kalinić. "Oslobođenje - Koji sapun će vas zaštititi od SARS-CoV-2?" (bs-ba) pristupljeno 29. ožujka 2020.
  17. "Anatomy of a Killer: Understanding SARS-CoV-2 and the drugs that might lessen its power", The Economist, objavljeno 12. ožujka 2020. pristupljeno 14. ožujka 2020. Arhivirano s izvorne stranice dana 14. ožujka 2020.
  18. (veljače 2020) "Analysis of therapeutic targets for SARS-CoV-2 and discovery of potential drugs by computational methods". Acta Pharmaceutica Sinica B
  19. Jiang Gu, Christine Korteweg (1. travnja 2007.). "Pathology and Pathogenesis of Severe Acute Respiratory Syndrome". The American Journal of Pathology 170 (4): 1136–1147. 10.2353/ajpath.2007.061088 pristupljeno 29. ožujka 2020.
  20. Anthony W. Segal (2005). "How neutrophils kill microbes". Annual Review of Immunology 23: 197–223. 10.1146/annurev.immunol.23.021704.115653 pristupljeno 29. ožujka 2020.
  21. Irani Thevarajan, Thi H. O. Nguyen, Marios Koutsakos, Julian Druce, Leon Caly, Carolien E. van de Sandt (16. ožujka 2020.). "Breadth of concomitant immune responses prior to patient recovery: a case report of non-severe COVID-19". Nature Medicine: 1–3. 10.1038/s41591-020-0819-2 (engleski) pristupljeno 29. ožujka 2020.
  22. (veljače 2020.) "Study claiming new coronavirus can be transmitted by people without symptoms was flawed". Science
  23. (januar 2020) "Wuhan seafood market may not be source of novel virus spreading globally". Science
  24. We're still not sure where the Wuhan coronavirus really came from (28. siječnja 2020.) pristupljeno 30. siječnja 2020.
  25. "Coronavirus: China's first confirmed Covid-19 case traced back to November 17", objavljeno 13. ožujka 2020. pristupljeno 26. ožujka 2020.
  26. (ožujka 2020.) "Transmission of 2019-nCoV Infection from an Asymptomatic Contact in Germany". The New England Journal of Medicine 382 (10): 970–971
  27. "Ecuador confirms five new cases of coronavirus, all close to initial patient", Reuters, objavljeno 2. ožujka 2020. pristupljeno 26. ožujka 2020.
  28. "W.H.O. Declares Global Emergency as Wuhan Coronavirus Spreads", objavljeno 30. siječnja 2020 pristupljeno 26. ožujka 2020. Arhivirano s izvorne stranice dana 30. siječnja 2020.
  29. (30. siječnja 2020.). Statement on the second meeting of the International Health Regulations (2005) Emergency Committee regarding the outbreak of novel coronavirus (2019-nCoV). Tiskovno izdanje.
  30. (11. ožujka 2020.). WHO Director-General's opening remarks at the media briefing on COVID-19 - 11 March 2020. Tiskovno izdanje.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: SARS-CoV-2