Saborna crkva u Mostaru
| Saborna crkva | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Mostar |
| Država | |
| Koordinate | 43°20′21″N 17°49′07″E / 43.339136°N 17.818625°E |
| Godine izgradnje | 1873. |
| Srušen | 1992. |
| Religija | Pravoslavlje |
  Saborna crkva Saborna crkva u Mostaru na zemljovidu Mostara  Saborna crkva Saborna crkva u Mostaru na zemljovidu Bosne i Hercegovine | |
Saborna crkva u Mostaru je bila saborna crkva Zahumsko-hercegovačke i primorske eparhije Srpske pravoslavne crkve od 1873. godine do 1992. godine. Bila je najveća crkva na Balkanu do kraja 19-og stoljeća.[1]
Saborna crkva je sagrađena 1873. godine i predstavljala je jedan od simbola grada Mostara. Nalazi se na lokaciji Brankovac.[1] Velelepna, monumentalna i živopisna crkva posvećena Svetoj trojici bila je jedan od najviših i najljepših pravoslavnih crkava na Balkanu. Slava Saborne crkve u Mostaru je Praznik Pedesetnice (Silazak Svetog duha na apostole).[2] Crkva je potpuno srušena u ratu 1992. godine.[3] Dana 15. lipnja 1992. crkva je granatirana a onda zapaljena, a nedugo potom i minirana.[4]
Saborna crkva u Mostaru je građena u periodu od 1863. do 1873. godine. Novac za gradnju dali su pravoslavci Mostara i okoline. Veliki prilog poslao je sultan Abdul Aziz, a dio novca darovan je iz Rusije. Graditelji crkve bili su Spasoje Vulić i Andrej Damjanov.
Crkva je Bazilikalne osnove, s malim i malobrojnim otvorima, nadogradnja je bizantijskog stila sa šest nejednakih kupola na visokim ostakljenim tamburima, koji su osvijetljavali unutrašnjost. Zvonik koji je građen u baroknom stilu, atike s gotičkim i orijentalnim šiljcima i bogata plastika oko otvora, bile su stilske karakteristike Saborne crkve u Mostaru.
Spoljne mere crkve u osnovi su 26 x 45 m, visina centralne kupole je 30 m, a visina zvonika s krstom je 45 m. U unutrašnjosti crkve dominirali su elementi u bogatom pozlaćenom duborezu, impozantni oltar s 44 ikone, klasicistička ulja na platnu, kružno stepenište s propovjednicom i svečana prijestolja za episkopa i svećenike. Krajem 20. stoljeća, središnju kupolu i južni zid oslikali su grčki freskoslikari. Velika trodjelna kamena kapija, djelo arhitekte Momira Korunovića, izvedena je početkom 20. stoljeća u stilu nacionalno-romantičarskog ekspresionizma.
Obnova Saborne crkve u Mostaru započeta je 2010. godine.[5] U crkvi je 1888. sahranjen mitropolit Leontije Radulović čije su relikvije pronađene 2010. prilikom obnove crkve.
- 1 2 Intervju: Gost: Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije (06,50 min) (srpski). Radio televizija Republike Srpske. 21. kolovoza 2011. Pristupljeno 21. kolovoza 2011.
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Srpska pravoslavna crkva: Slava Saborne crkve u Mostaru Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. travnja 2021. (Wayback Machine) (srp.)
- ↑ Srpska pravoslavna crkva: Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska (srp.)
- ↑ Sjećanje na Srbe stradale u dolini Neretve (srpski). Radio-televizija Republike Srpske. 15. lipnja 2012. Pristupljeno 16. lipnja 2012.
- ↑ Počela obnova Saborne crkve u Mostaru
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Saborna crkva u Mostaru |