Saborna crkva u Sarajevu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Saborna crkva u Sarajevu
Pravoslavna crkva.jpg
Lokacija Sarajevo,
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Godine izgradnje 1874.
Religija Pravoslavlje

Saborna crkva u Sarajevu je saborna crkva Mitropolije dabrobosanske Srpske pravoslavne crkve, te jedna od najvećih crkava na Balkanu.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Odluka O izgradnji Saborne crkve u Sarajevu donijeta je na početku 1859. godine, a sama gradnja započeta je 1863. godine i trajala je 11 godina. Radovi su završeni 1. svibnja 1874. godine. Osvećenje završene crkve izvršio je mitropolit dabrobosanski Pajsije 1872. godine

Česma u porti crkve

Dozvolu za izgradnju crkve izdao je sultan Abdul Aziz da bi ublažio kritike iz Europe zbog vjerske netrpeljivosti. Sama crkva je izgrađena dobrovoljnim prilozima građana Sarajeva i okolnih mjesta, kao i dubrovačkih, beogradskih, tršćanskih i bečkih trgovaca. Postoji zapis da je i sam sultan bio jedan od onih koji su dali svoj prilog.

Današnji izgled crkve malo se razlikuje od prvobitnog. Saborna crkva je građena od kamena. U osnovi je trobrodna bazilka kombinovana sa upisanim križom i ima pet kupola. Crkva je duga 37 m, široka 22.5 m. Visina zidova je 15.5 m, srednje kupole 34 m, a malih 20 m. Prvobitno je bila prekrivena olovnim krovom, ali su u vrijeme Prvog svjetskog rata Austrougari skinuli olovo, uključujući zvona i pokrili crkvu limom. Nakon toga je 1921. godine izvršena prva rekonstrukcija kada je u crkvu uvedena električna energija i kada su postavljena nova zvona težine 2.800 kg, 1.600 kg i 750 kg, te bakarni krov. Urađena je i unutrašnja adaptacija objekta.

Godine 1873. arhimandrit Sava Kostanović je iz Rusije donio ikone za ikonostas koje se i danas nalaze u crkvi. Oltar, kao i prostor ispred njega je uzdignut u odnosu na ostatak crkve za tri stepenika. Uz zidove crkve nalaze se drvene stolice. Na oltaru se nalaze tri kubeta, a u ostatku crkve su još pet, većih. Uz desni stub smješten je pozlaćeni tron za mitropolita. Unutrašnji zidovi ukrašeni su ornamentalnom slikanom dekoracijom. Lukovi, svodovi i apsida crkve također su ukrašeni ornamentikom.

U toku rata rata od 1992. do 1995. crkva nije oštećena.[1] Međutim, zbog godina koje su prošle, vanjska rekonstrukcija je ipak nakon rata obavljena, i to donacijom Grčke. Također, u godinama poslije rata, Srpska pravoslavna crkva pokušava da vrati u posjed zgradu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prostor koji je zajedno sa trgom kupljen za izgradnju Saborne crkve i pravoslavne bogoslovije u periodu između 1859. i 1862. godine. Taj spor do danas nije riješen.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Službena stranica Mitropolije Dabrobosanske Arhivirano s izvorne stranice 5. 2. 2012, pristupljeno 18. 1. 2007

Vanjske povezice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Saborna crkva u Sarajevu