Sapindus delavayi
| Sapindus delavayi | |
|---|---|
 S. delavayi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Sapindaceae |
| Rod: | Sapindus |
| Vrsta: | S. delavayi |
| Dvojno ime | |
| Sapindus delavayi (Franch.) Radlk. | |
| Baze podataka | |
Sapindus delavayi vrsta je stabla iz porodice sapindovki. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je središnja Kina .[1]
Vrsta nazvana po Père Delavayu, francuskom misionaru, istraživaču i botaničaru.
Sapindus delavayi je listopadno stablo iz porodice sapindovki, visoko oko 10 m. Kora je crnosmeđa, a grane su dlakave. Listovi su s peteljkom dugi 25–35 cm ili više; lisna os je dlakava. Liske su u 4–6, rjeđe 7 parova, nasuprotne ili katkad gotovo izmjenične, s peteljčicama obično kraćima od 1 cm. Plojke su jajolike do jajoliko duguljaste, često nesimetrične, velike 6–14 × 2,5–5 cm, papiraste i slabo sjajne. Dlakave su uglavnom po srednjoj i postranim žilama, osobito s donje strane, rjeđe gotovo gole. Postranih žila ima do 18 parova; osnova liske je tupa, a vrh zašiljen.[2]
Cvatovi su vršni, uspravni, često trostruko razgranjeni; glavna os i ogranci su snažniji i dlakavi. Cvjetovi su dvobočno simetrični, s kuglastim pupovima. Cvjetne stapke duge su oko 2 mm. Lapova je pet; manji su široko jajoliki, dugi 2–2,5 mm, a veći duguljasti, dugi oko 3,5 mm. Pri osnovi vanjske strane i po rubu su dlakavi. Latica je najčešće četiri, rjeđe pet ili šest, usko lancetastih, dugih oko 5,5 mm. Ljuske na laticama velike su, duge gotovo dvije trećine latice, s gusto pustenastim rubom.[2]
Cvjetni disk je polumjesečast i zadebljan. Prašnika je osam i malo strše iz cvijeta. Plodni merikarpi su žuti, gotovo kuglasti, promjera oko 2,2 cm. Cvate početkom ljeta, a plodi kasno u jesen.[2]
S. delavayi, stablo.
S. delavayi, sjeme.
Homotipski:
- Pancovia delavayi Franch. in Bull. Soc. Bot. France 33: 461 (1886)