Saponini

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Saponini su glikozidi s karakterističnim svojstvom pjenjenja. Pronađeni su u brojnim biljkama, a ime su dobili po biljci sapunika, čiji je korijen kroz povijest korišten kao sapun (lat. sapo - sapun). Saponini se sastoje od policikličkog aglikona koji je ili steroid kolina ili triterpenoid vezan preko C3, te ima etersku vezu na bočni lanac šećera. Aglikon se naziva sapogenin, a steroidni saponini nazivaju se saraponini. Sposobnost pjenjenja saponina je uzrokovana kombinacijom nepolarnog sapogenina i bočnog lanca topljivog u vodi. Saponini su gorki i smanjuju okus hrane domaćim životinjama. Međutim, ako imaju triterpenoidni aglikon, mogu imati okus sladića, jer glukuronska kiselina zamjenjuje šećer u triterpenoidima. Neki saponini, npr. iz lucerne, smanjuju apetit i prirast domaćih nepreživača (perad i svinje), dok drugi nisu značajno štetni. Na primjer, saponini koji se nalaze u zobi i špinatu povećavaju i ubrzavaju sposobnost tijela za apsorpciju kalcija i silicija, čime pomažu u probavi [1].


Farmakologija[uredi VE | uredi]

Saponini imaju širok raspon farmakoloških aktivnosti, uključujući ekspektoransku, protuupalnu, vazoprotektivnu, hipokolesterolemičnu, imunomodulatornu, hipoglikemijsku, moluskicidnu, antifungalnu, antiparazitsku i mnoge druge aktivnosti. Biljke bogate saponinom, kao što su ginseng ili sladić, koriste se u medicinske svrhe od davnih vremena i danas igraju značajnu ulogu ne samo u medicini, nego i u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, gdje se koriste kao emulgatori ili sladila. Još jedna važna primjena saponina je njihovo korištenje kao pomoćnog sredstva (adjuvansa) u proizvodnji cjepiva. Steroidni sapogenini već dugi niz godina služe kao ekonomski važni sirovine za farmaceutsku industriju u proizvodnji steroidnih hormona [2].

Toksičnost[uredi VE | uredi]

Saponini pokazuju membransku aktivnost, odnosno hemolitičku aktivnost, što znači da mogu uzrokovati oštećenja i cijepanja stanične membrane eritrocita, ukoliko veća količina saponina dospije u ljudski ili životinjski organizam. Usljed hemolize i citolize endotela krvnih žila, dolazi do različitih manifestacija trovanja [3].

  1. [1] (pristupljeno 17. ožujka 2018.)
  2. [2](pristupljeno 17. ožujka 2018.)
  3. Šošević, S. (2012): Biološka aktivnost saponina na primjeru zlatice, Hrana u zdravlju i bolesti, znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku, 1 (2) 48-51