Sarajevska županija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sarajevska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Sarajevske županije
općine/gradovi Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Vogošća
sjedište Sarajevo
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Mario Nenadić (SBB BiH)
predsjednik skupštine Mirza Čelik (SDA)[1]
površina
 - ukupno 1276.9 km2
stanovništvo
- ukupno (1991.) 492 983
 - gustoća 386.08/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

Sarajevska županija je deveta od ukupno deset županija u Federaciji BiH.[2] Nalazi se u srednjoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, a županijsko središte je grad Sarajevo.

Službeni naziv županije je Kanton Sarajevo (bošnjački jezik), a kod Hrvata Bosne i Hercegovine osim pod nazivom Sarajevska županija, također je poznata i pod imenom Vrhbosanska županija[3] (Vrhbosna je povijesni naziv za širu oblast oko Sarajeva koja je pripadala srednjovjekovnoj bosanskoj državi).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zemljopisne koordinate:43°51′N 18°15′E / 43.85°N 18.25°E / 43.85; 18.25

Sarajevska županija zauzima središnje područje Bosne i Hercegovine. Prostire se na površini od 1276,9 km2.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest u ovom kraju počinje s raznim Ilirskim plemenima koje oko početka nove ere pokoravaju Rimljani. U Seobi naroda dolaze Goti, Bizant, pa Slaveni, odnosno Hrvati.
Krajem 11. stoljeća, nakon smrti kralja Zvonimira područje nakratko postaje dio Duklje, međutim ubrzo se vraća pod vlast hrvatskog kralja, kao dio Vrhbosne. S daljnim protokom vremena, u 13. stoljeću, postaje dio hrvatske banovine Bosne, kao dio Rame, koja u 14. stoljeću uspjeva postati istočnohrvatsko kraljevstvo.
Sredinom 15 stoljeća područje zauzimaju Osmanlije, pod čijom vlašću ostaje sljedeća 4 stoljeća, zatim ga zauzima Austro Ugarska, pa prelazi u državu Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevinu Jugoslaviju, NDH, pa drugu Jugoslaviju, kao dio SRBiH i BiH nakon sticanja neovisnosti.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Sarajevska županija je podijeljena na devet općina, od kojih su četiri obuhvaćene posebnom administracijskom jedinicom Grad Sarajevo. Te četiri gradske općine (Centar, Novi grad, Stari grad, Novo Sarajevo) ujedno su i gospodarski najrazvijenije općine u okviru županije.

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Županijska upravna tijela su Skupština, Vlada i ministarstva Sarajevske županije. Aktualni predsjednik Skupštine Sarajevske županije je Mirza Čelik, a premijer Vlade Sarajevske županije je Mario Nenadić, koji je na toj dužnosti 2020. naslijedio Edina Fortu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Sarajevska županija ima po procjenama 2007. godine 419.030 stanovnika. Većinu stanovništva čine Bošnjaci (60-70%)[nedostaje izvor], a ostatak su uglavnom Srbi i Hrvati.[nedostaje izvor]

Povijest[uredi VE | uredi]

Politika[uredi VE | uredi]

Županijsku organizaciju HDZ BiH Vrhbosanske županije čine organizacijski odbori Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Ilijaš.[3]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Sarajevska županija industrijski je najrazvijeniji centar Bosne i Hercegovine, a najveća su poduzeća Energoinvest, Standard, Tas, Famos, Coca Cola, Ovako, Sinalco, Dallas, Sabix itd.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Savez amaterskih kulturno-umjetničkih društava Kantona Sarajevo [4]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Radio Sarajevo, Potvrđeno / Mirza Čelik od danas i zvanično predsjedavajući Skupštine KS, objavljeno 5. veljače 2020., pristupljeno 7. veljače 2020.
  2. Ustav Županije Sarajevo
  3. 3,0 3,1 Hrvatska demokratska zajednica BiH Županija Vrhbosanska, 14. svibnja 2008. (arhivirano 20. kolovoza 2010., pristupljeno 21. studenoga 2017.)
  4. KUD-ovi Sarajevske županije

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Sarajevska županija koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.