Sarajevski kiseljak
Sarajevski kiseljak je mineralna voda koja izvire u Kiseljaku u Bosni i Hercegovini. Drži se kako je Kiseljak dobio ime po kiseloj vodi koja tamo izvire.[1]
Vrelo[uredi | uredi kôd]
Sarajevski kiseljak se crpi iz prostora koji u tektonskom smislu pripada busovačkoj rasjednoj zoni. Glavni izvor se nalazi u poprečnom rasjedu koji se pruža od Rotilja do Podastinja, gdje su tercijarne naslage prekinute strmim stijenama trijaskog vapnenca pod kojima u istočnom smjeru mjestimično leže verfenske naslage.[2]
Vrela u Kiseljaku izviru iz [sloja] trijasa, i to dolomita koji leži na verfenskim slojevima.[3]
Fizikalna i kemijska svojstva[uredi | uredi kôd]
Mineralna voda Sarajevski kiseljak je po fizičkim svojstvima bistra voda, bez boje i mirisa, temperatura na izvoru je 12,1 °C.[4]
| iona kationa | mg/l | iona aniona | mg/l |
|---|---|---|---|
| natrij | 552,0 | hidrokarbonat | 1659,2 |
| kalij | 11,7 | sulfat | 550,0 |
| kalcij | 248,5 | klorid | 75,9 |
| magnezij | 43,7 | silicijeva kis. | 14,9 |
Sadržava i 3142,6 mg/l čvrstih tvari, te 4000,0 mg/l ugljikova dioksida.
Proizvodnja[uredi | uredi kôd]
Za proizvodnju se rabe dva izvora (2010.), Park i Kiseljačić, koji daju 5 dm³/s. Izvori su kaptirani i godišnje daju preko 35 000 000 litara.[6] Prve analize vode je izvršio E. Ludwig, dvorski savjetnik u Beču, 1886. godine.[7] Međutim, u tu se svrhu rabilo samo 5 % vode (1975.).
Ljekovita svojstva[uredi | uredi kôd]
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je 14. travnja 1997. dao stručno mišljenje kako Sarajevski kiseljak pomaže kod bolesti metabolizma, bolesti jetre, žučnjaka i žučnih vodova, bolesti probavnoga sustava, te bolesti bubrega i mokraćovoda.[8]
Od 2000. godine,[9] Sarajevski kiseljak se nalazi u okrilju Jamnice.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- N. Crnogorac, »Sarajevski kiseljak« // Mineralne vode, 3/1967., str. 7. – 12.
- Marija Jukić, »Mineralna voda Sarajevski kiseljak«, u časopisu: Marica Petrović, gl. ur., Gradovrh : časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Tuzla : Matica hrvatska, god. VII., br. 7., mjeseca studenoga 2010., ISSN 1840-0477, str. 269. – 275. (COBISS.BH)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Jukić, 2010., 269.
- ↑ Jukić, 2010., 271.
- ↑ Jukić, 2010., 271., navod je prema izvoru: Ž. Jevtić i dr., »Sarajevski kiseljak« // Zbornik I. (str. 17. – 25.); Zbornik II. i III. (str. 9. – 28.), Kiseljak, 1963..
- ↑ Jukić, 2010., str. 272.
- ↑ Marija Jukić je citirala kemijsku analizu Federalnoga zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina od 11. svibnja 2004. godine; citirano prema: Jukić, 2010., str. 272.
- ↑ Jukić, 2010., str. 273.
- ↑ Jukić, 2010., str. 273., citirano prema Jevtić i dr., 1963.
- ↑ Jukić, 2010., str. 274.
- ↑ Višnja Bojanić, Marat Terterov, Doing Business with Croatia, 2nd ed., London : GMB Publishing Ltd., 2005., ISBN 1-905050-03-8, ISBN 1-905050-53-4, ISBN 978-1-905050-53-6, str. 128.
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Internetska stranica: sarajevski-kiseljak.com
