Sarajevski kiseljak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Sarajevski kiseljak je mineralna voda koja izvire u Kiseljaku u Bosni i Hercegovini. Drži se kako je Kiseljak dobio ime po kiseloj vodi koja tamo izvire.[1]

Vrelo[uredi VE | uredi]

Sarajevski kiseljak se crpi iz prostora koji u tektonskom smislu pripada busovačkoj rasjednoj zoni. Glavni izvor se nalazi u poprečnom rasjedu koji se pruža od Rotilja do Podastinja, gdje su tercijarne naslage prekinute strmim stijenama trijaskog vapnenca pod kojima u istočnom smjeru mjestimično leže verfenske naslage.[2]

Vrela u Kiseljaku izviru iz [sloja] trijasa, i to dolomita koji leži na verfenskim slojevima.[3]

Fizikalna i kemijska svojstva[uredi VE | uredi]

Mineralna voda Sarajevski kiseljak je po fizičkim svojstvima bistra voda, bez boje i mirisa, temperatura na izvoru je 12,1 °C.[4]

Kemijska analiza Sarajevskoga kiseljaka[5]
iona kationa mg/l iona aniona mg/l
natrij 552,0 hidrokarbonat 1659,2
kalij 11,7 sulfat 550,0
kalcij 248,5 klorid 75,9
magnezij 43,7 silicijeva kis. 14,9

Sadržava i 3142,6 mg/l čvrstih tvari, te 4000,0 mg/l ugljikova dioksida.

Proizvodnja[uredi VE | uredi]

Za proizvodnju se rabe dva izvora (2010.), Park i Kiseljačić, koji daju 5 d/s. Izvori su kaptirani i godišnje daju preko 35 000 000 litara.[6] Prve analize vode je izvršio E. Ludwig, dvorski savjetnik u Beču, 1886. godine.[7] Međutim, u tu se svrhu rabilo samo 5 % vode (1975.).

Ljekovita svojstva[uredi VE | uredi]

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je 14. travnja 1997. dao stručno mišljenje kako Sarajevski kiseljak pomaže kod bolesti metabolizma, bolesti jetre, žučnjaka i žučnih vodova, bolesti probavnoga sustava, te bolesti bubrega i mokraćovoda.[8]

Od 2000. godine,[9] Sarajevski kiseljak se nalazi u okrilju Jamnice.

Literatura[uredi VE | uredi]

Bilješke i izvori[uredi VE | uredi]

  1. Jukić, 2010., 269.
  2. Jukić, 2010., 271.
  3. Jukić, 2010., 271., navod je prema izvoru: Ž. Jevtić i dr., »Sarajevski kiseljak« // Zbornik I. (str. 17. – 25.); Zbornik II. i III. (str. 9. – 28.), Kiseljak, 1963..
  4. Jukić, 2010., str. 272.
  5. Marija Jukić je citirala kemijsku analizu Federalnoga zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina od 11. svibnja 2004. godine; citirano prema: Jukić, 2010., str. 272.
  6. Jukić, 2010., str. 273.
  7. Jukić, 2010., str. 273., citirano prema Jevtić i dr., 1963.
  8. Jukić, 2010., str. 274.
  9. Višnja Bojanić, Marat Terterov, Doing Business with Croatia, 2nd ed., London : GMB Publishing Ltd., 2005., ISBN 1-905050-03-8, ISBN 1-905050-53-4, ISBN 978-1-905050-53-6, str. 128.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



Wine template.gif Nedovršeni članak Sarajevski kiseljak koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.