Prijeđi na sadržaj

Sarma

Izvor: Wikipedija
Sarma

Podrijetlo
Regija/država Bliski istok, Kavkaz
Balkan, Srednja Azija
Detalji
Temperatura jela toplo
Glavni sastojci meso, riža,
listovi kupusa ili loze
Ovo je glavno značenje pojma Sarma. Za druga značenja pogledajte Sarma (razdvojba).

Sarma je jelo od miješanog mljevenog ili sjeckanog mesa i najčešće riže umotanih u list ukiseljena kupusa, svježeg kupusa ili lišća vinove loze. Posne, vegetarijanske sarme punjene su sejtanom ili nekom od žitarica.

Rasprostranjenost i vrste

[uredi | uredi kôd]

Jelo je u različitim oblicima prisutno u zemljama nekadašnjeg Osmanskog Carstva, a i šire. Sarma je turska riječ značenja umotan.

U Turskoj, gdje se često priprema bez mesa, sarma s lišćem vinove loze naziva se yaprak sarma ili yaprak dolması; sarma zamotana blitvom je pazı dolması. Grčke sarmice (γιαπράκια, japrakia ili σαρμαδακια, sarmadhakia) pripremaju se s lišćem loze. U Bugarskoj, gdje se smatra nacionalnim jelom, i Rumunjskoj sarma se priprema podjednako sa svježim bijelim kupusom ili lišćem loze. Dalje zapadno, u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj sarma se priprema isključivo s ukiseljenim kupusom.

Sarma se, prema podosta različitim receptima, priprema i u Armeniji, Poljskoj, Mađarskoj, Moldaviji, Sloveniji, Jordanu, Libanonu, Siriji, Iranu, Rusiji i Ukrajini.

Sinjski arambaši su sarmi slično tradicijsko jelo od ukiseljenog kupusa, posebno začinjenog svježeg mesa, suhog mesa i dimljenih mesnih proizvoda. Način njihove pripreme je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.[1]


Izvori

[uredi | uredi kôd]