Sase (Srebrenica, BiH)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Sase.
Sase
Sase na karti BiH
Sase
Sase
Sase na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Srebrenica
Zemljopisne koordinate 44°07′35″N 19°21′43″E / 44.1264°N 19.3619°E / 44.1264; 19.3619Koordinate: 44°07′35″N 19°21′43″E / 44.1264°N 19.3619°E / 44.1264; 19.3619
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 538

Sase su naseljeno mjesto u sastavu općine Srebrenica, Republika Srpska, BiH.

Povijest[uredi VE | uredi]

U antici i kasnoj antici ovdje je bio živ veliki rimski municipij Domavia koji je bio središtem rudarske uprave za provincije Panoniju i Dalmaciju. U kraju oko Domavije još su u starom vijeku eksploatirali srebro. Ostatci municipija pronađeni su na lokaciji Gradina.[1]

Sase su bile u srednjem vijeku naselje Nijemaca Sasa, rudara koji su 14. st. u Bosnu u većem valu stigli iz Ugarske i Transilvanije, da bi pomogli razvoj rudarstva, odnosno jer su ih pozvali i poticali bosanski kraljevi Stjepan Kotromanić i Tvrtko. Naselili su se u većim gradovima po srednjoj Bosni i Podrinju. U blizini mjesta u koja su došli sagradili su svoja sela. U Srebrenici se spominje posebno sasko vijeće (Curia Teutonicorum), neka vrsta samouprave saskih građana mjesta gdje su živjeli. Ostavština saske nazočnosti je vjerovanje u jamskog duha, patuljka Perkmana, koje je stoljećima ostalo rašireno oko poznatih bosanskih rudnika Srebrenice, pa tako i u rudniku u Sasama.[2]

U srednjem vijeku je u Sasama bila katolička crkva franjevaca.[3]

U Sasama je bio rudnik srebra koji je veći značaj pored Srebrenice dobio u 16. stoljeću.[4]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Sase
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 442 (82,15%) 465 (74,28%) 496 (74,69%)
Srbi 82 (15,24%) 83 (13,25%) 137 (20,63%)
Hrvati 0 6 (0,95%) 17 (2,56%)
Jugoslaveni 3 (0,55%) 10 (1,59%) 7 (1,05%)
ostali i nepoznato 11 (2,04%) 62 (9,90%) 7 (1,05%)
ukupno 538 626 664

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  1. (boš.) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka o peticiji za proglašenje džamije u Dobraku nacionalnim spomenikom BiH, 21. studenoga 2011. (pristupljeno 8.studenoga 2018.)
  2. Prometej Marijan Oršolić: Nijemci u BiH: od Sasa do kuferaša, 5. kolovoza 2015. (pristupljeno 8. studenoga 2018.)
  3. Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica) Andrija Zirdum: Srebrenica povijest (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
  4. (srp.) Peščanik Olga Zirojević: Srebrenica u prošlosti, 6. srpnja 2017. (pristupljeno 8. studenoga 2018.)


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Sase (Srebrenica, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.