Sase (Srebrenica, BiH)
Za druga značenja pogledajte Sase.| Sase | |
|---|---|
  Sase | |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina/Grad | Srebrenica |
| Zemljopisne koordinate | 44°07′35″N 19°21′43″E / 44.1264°N 19.3619°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 538 |
Sase su naseljeno mjesto u sastavu općine Srebrenica, Republika Srpska, BiH.
Povijest[uredi | uredi kôd]
U antici i kasnoj antici ovdje je bio živ veliki rimski municipij Domavia koji je bio središtem rudarske uprave za provincije Panoniju i Dalmaciju. U kraju oko Domavije još su u starom vijeku eksploatirali srebro. Ostatci municipija pronađeni su na lokaciji Gradina.[1]
Sase su bile u srednjem vijeku naselje Nijemaca Sasa, rudara koji su 14. st. u Bosnu u većem valu stigli iz Ugarske i Transilvanije, da bi pomogli razvoj rudarstva, odnosno jer su ih pozvali i poticali bosanski kraljevi Stjepan Kotromanić i Tvrtko. Naselili su se u većim gradovima po srednjoj Bosni i Podrinju. U blizini mjesta u koja su došli sagradili su svoja sela. U Srebrenici se spominje posebno sasko vijeće (Curia Teutonicorum), neka vrsta samouprave saskih građana mjesta gdje su živjeli. Ostavština saske nazočnosti je vjerovanje u jamskog duha, patuljka Perkmana, koje je stoljećima ostalo rašireno oko poznatih bosanskih rudnika Srebrenice, pa tako i u rudniku u Sasama.[2]
U srednjem vijeku je u Sasama bila katolička crkva franjevaca.[3]
U Sasama je bio rudnik srebra koji je veći značaj pored Srebrenice dobio u 16. stoljeću.[4]
U masovnom progonu muslimana iz Beogradskog pašaluka u 19. stoljeću, Sase su naselile izbjeglice iz Valjeva.[5]
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Gradina, ostatak municija Domavije, nacionalni spomenik BiH
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| Sase | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 442 (82,15%) | 465 (74,28%) | 496 (74,69%) | |||
| Srbi | 82 (15,24%) | 83 (13,25%) | 137 (20,63%) | |||
| Hrvati | 0 | 6 (0,95%) | 17 (2,56%) | |||
| Jugoslaveni | 3 (0,55%) | 10 (1,59%) | 7 (1,05%) | |||
| ostali i nepoznato | 11 (2,04%) | 62 (9,90%) | 7 (1,05%) | |||
| ukupno | 538 | 626 | 664 | |||
Izvor[uredi | uredi kôd]
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ (boš.) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka o peticiji za proglašenje džamije u Dobraku nacionalnim spomenikom BiH, 21. studenoga 2011. (pristupljeno 8.studenoga 2018.)
- ↑ Prometej Marijan Oršolić: Nijemci u BiH: od Sasa do kuferaša, 5. kolovoza 2015. (pristupljeno 8. studenoga 2018.)
- ↑ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica) Andrija Zirdum: Srebrenica povijest (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
- ↑ (srp.) Peščanik Olga Zirojević: Srebrenica u prošlosti, 6. srpnja 2017. (pristupljeno 8. studenoga 2018.)
- ↑ Srebrenica, a "safe" area: History and Reminders in East Bosnia (engleski). Netherlands Institute for War Documentation. str. 15
| |||||