Prijeđi na sadržaj

Satyendra Nath Bose

Izvor: Wikipedija
Satyendra Nath Bose
Rođenje 1. siječnja 1894.
Smrt4. veljače 1974. (80 god.)
Kalkuta, Indija
DržavljanstvoIndijac
Poznat(a) poBose-Einsteinova statistika
Bose-Einsteinova kondenzacija
Bozoni
PoljeFizika
InstitucijaSveučilište u Kalkuti
Sveučilište u Dhaki
Alma materSveučilište u Kalkuti
NagradeČlan Kraljevskog društva (1958.)

Satyendra Nath Bose (Kalkuta, 1. siječnja 1894. – Kalkuta, 4. veljače 1974.), indijski matematičar i fizičar. Diplomirao na Sveučilištu u Kalkuti, radio na sveučilištima u Dhaki (od 1921. do 1945.) i Kalkuti (od 1915. do 1921. i od 1945. do 1956.). Godine 1924. napisao čuveni članak o statistici fotona u kojem je izveo Planckov zakon zračenja crnog tijela. Nakon toga rada surađivao s A. Einsteinom. Ishod suradnje je Bose-Einsteinova statistika. Čestice kojima se ponašanje opisuje tom statistikom imaju cjelobrojni spin i nazivaju se bozoni. Član je Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1958.[1]

Bose-Einsteinova statistika

[uredi | uredi kôd]

Bose-Einsteinova statistika (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je kvantna statistika što se primjenjuje na bozone, čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante. Raspodjela čestica po energijskim stanjima opisuje se matematičkom jednadžbom:

gdje je: Ei - energija stanja, μ - kemijski potencijal (energija potrebna da se sustavu pridruži dodatna čestica), k - Boltzmannova konstanta i T - termodinamička temperatura. Ispod neke kritične temperature gotovo sve čestice zauzimaju jedno (najniže) energijsko stanje (Bose-Einsteinova kondenzacija), a na višim temperaturama čestice gotovo ravnomjerno zaposjedaju sva energetska stanja, da bi na normalnim temperaturama raspodjela poprimila oblik Boltzmannove raspodjele.

Bozon

[uredi | uredi kôd]

Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici. Skupini bozona pripadaju fotoni, gluoni, W-bozoni, Z-bozoni, Higgsovi bozoni, gravitoni, mezoni i složenije čestice koje sadrže parni broj fermiona, na primjer jezgre deuterija (²H) jer imaju spin 1 i jezgre helija (4He) jer imaju spin 0. Elementarni bozoni su prenositelji temeljnih međudjelovanja.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Bose, Satyendra Nath. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda