Seljačka buna (1975.)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Seljačka buna
Redatelj Vatroslav Mimica
Producent Jadran film
Croatia film
Scenarist Vatroslav Mimica
Glavne uloge Srđan Mimica
Marina Nemet
Fabijan Šovagović
Velimir Živojinović
Pavle Vuisić
Franjo Majetić
Zdenka Heršak
Đuro Utješanović
Zvonimir Črnko
Boris Festini
Ivica Pajer
Ljerka Boroša
Adem Čejvan
Stojan Aranđelović
Glazba Alfi Kabiljo
Snimatelj Branko Blažina
Montaža Vuksan Lukovac
Scenografija Veljko Despotović
Kostimografija Ferdinand Kulmer
Godina izdanja 1975.
Trajanje 163 min.
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Jezik hrvatski
Žanr povijesni film
Applications-multimedia.svg Portal o filmu

Seljačka buna, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine[1] redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, sa sudjelovanjem niza renomiranih glumaca.

Film se temelji na povijesnim činjenicama i istoimenom romanu Augusta Šenoe. Radnja se odvija početkom 1573. godine na prostorima Hrvatskog zagorja i u Zagrebu, u burnim vremenima 16. stoljeća, kada Hrvatskoj prijeti neposredna turska opasnost, kada kmetovi žive bijedno, postajući sve siromašniji, a pojedini feudalci se odnose prema njima krajnje bahato i nasilno. Nezadovoljstvo i otpor kmetova postaju sve veći, te kulminiraju oružanom bunom pod vodstvom Gubec-bega.

Nastao na bazi stvarnih događaja, čiji rasplet završava tragično, porazom kmetske vojske i pogubljenjem Gubec-bega, film na nekonvencionalan i osebujan način prikazuje njihov slijed, upotrebljavajući narativnu strukturu i nudeći bogatu fabulu s pomnom razradom scena i glavnih likova, te mnoštvo epizoda i detalja.

Kroz povijesnu osnovu u filmu se neprestano provlači inspirativan i uočljiv utjecaj kolosalnih „Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže. Zapravo se kao fine crvene niti kroz cijelo vrijeme trajanja filma isprepliću elementi sočnog krležijanskog buntovskog kajkavskog izričaja, hieronymusboschovskih alegorijskih nadrealističnih scena i prizora, te brechtovskog dedramatizacijskog pristupa radnji. Tako je nastao jedan slojeviti ep, pun sugestivnog teksta, snažnih slika, maštovite ikonografije, ironije, metafora i trpkog humora, s glavnim junacima koji su u stvari prototipovi antijunaka, nenametnuti i nepretenciozni, neusiljeni i prirodni, nastali iz krajnje nužde, ali su svojom vizijom postali simboli otpora potlačenih.

Film je ovjenčan priznanjima na pulskom, canneskom i saopaulskom filmskom festivalu, te nizom odličnih recenzija. U Puli mu je 1976. godine pripala Velika brončana arena, a Zlatnim arenama su istodobno nagrađene izvrsne kamera Branka Blažine i glazba Alfija Kabilja.

Neovisno o političkim konotacijama, a i okruženju u kojem je film nastao, kao i ambicijama njegova redatelja, uvjerenog marksista i komunista, Seljačka buna je neosporno umjetničko ostvarenje visoke vrijednosti, jedan od onih filmova koji spadaju u red najboljih djela u povijesti hrvatske kinematografije uopće.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Croatian State Archive.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog državnog arhiva (www.arhiv.hr). Vidi dopusnicu Hrvatskog državnog arhiva za Wikipediju na hrvatskome jeziku.