Sezonski afektivni poremećaj
| Sezonski afektivni poremećaj | |
|---|---|
| klasifikacija | |
| MeSH | D016574  |
Sezonski afektivni poremećaj (eng. seasonal affective disorder) poremećaj je raspoloženja.[1] Najčešće ga obilježava pojava depresivnih simptoma u hladnijemu dijelu godine, obično od kraja rujna pa sve do početka, a ponekada i kasnog, proljeća.[2] Kod nekih se ljudi simptomi umjesto zimi mogu javiti ljeti.
Poremećaj je prvi opisao američki psihijatar Norman Rosenthal 1984. godine.[3] Službeni naziv kojim se koristi Dijagnostički i statistički priručnik (V. izdanje) jest depresija sa sezonskim uzorkom, a katkada se rabi i izraz sezonska depresija.
Kod ovoga poremećaja često se javlja hipersomnija, manjak energije, prejedanje (hiperfagija), a s prijelaza iz ljeta u jesen, može se javiti povišena anksioznost.[4] Ovi simptomi česti su i za tzv. atipičnu depresiju, a ponekad se može zamijeniti za bipolarni poremećaj.
U četvrtome i petom izdanju američkoga DSM-a, ovaj se poremećaj više ne priznaje kao zasebni poremećaj raspoloženja, već kao dio velikoga depresivnog poremećaja („sa sezonskim uzorkom”).
Javlja se u različitim postotcima u različitim dijelovima Zemlje. Utvrđeno je da je u hladnijim krajevima poremećaj znatno učestaliji.[5]
Pretpostavlja se da je uzrok spoj genetike i vanjskih čimbenika. Biološka teorija zasniva se na hipotezi da osobe s ovim poremećajem imaju oštećen prijelaz serotonina u N-acetilserotonin (normelatonin). Također, smatra se da osobe koje pate od ovog stanja imaju poremećen melatonergički sustav u mozgu, odnosno melatonin, čija je proizvodnja prirodno manja u prisutnosti svjetla, proizvodi se u prevelikoj mjeri pa manjak svjetlosti za hladnijega dijela godine neizravno uzrokuje simptome.[6] Poremećaj je također povezan s neurotransmiterima noradrenalinom, dopaminom i glutamatom.[7]
Poznato je da smetnje i promjene cirkadijanog ritma dovode do veće podložnosti depresiji.[8][9]
Drži se da su „neurotične” osobine ličnosti povezane s ovim poremećajem i da se javljaju češće kod osoba sa sezonskim afektivnim poremećajem nego u općoj populaciji.[10]
Liječenje se obično provodi kao kombinacija terapije svjetlom[11] i lijekova. Istraživanja pokazuju da je terapija svjetlom učinovita, no dokazi za njenu uporabu su ograničeni.[12] Terapiju je potrebno primjenjivati kontinuirano tijekom one sezone u kojoj se javljaju simptomi depresije.[13]
Jedini lijek službeno odobren za liječenje sezonske depresije je antidepresiv bupropion koji djeluje kao inhibitor ponovne pohrane noradrenalina (te u manjoj mjeri dopamina).
Od ostalih lijekova, najučinkovitijim su se pokazali aktivirajući antidepresivi kao što su fluoksetin i moklobemid[14] te vortioksetin,[15] tianeptin,[16] psihostimulansi i eugeroici, u prvome redu modafinil.[17] Melatonergički antidepresiv agomelatin ima potencijal uskladiti cirkadijani ritam oboljelih te ublažiti povezanu anhedoniju.[18][19][20]
Mnoga istraživanja utvrdila su da je jedan od najvećih perpetuirajućih faktora u etiogenezi depresije smanjena sposobnost neuroplastičnosti (sposobnost premreženja mozga) i neurogeneze (sposobnost stvaranja novih neurona). Klinički učinak antidepresiva (SSRI-ovi, vortioksetin, agomelatin itd.), drugih lijekova i modaliteta učinkovitih u liječenju depresije velikim dijelom potječe od njihove sposobnosti da obnove i potaknu sposobnost mozga da se optimalno adaptira (premreži) i učinkovito usvoji nova iskustva.[21] U tom je smislu od nemedikamentoznih metoda tjelovježba jedan od najučinkovitijih načina za održavanje faze remisije od bolesti.
Utvrđeno je da su oksidativni stres i upalni procesi uključeni u patofiziologiju poremećaja raspoloženja. Također, smatra se da niska razina vitamina D (kalciferola) u krvi može uzrokovati hedoničke deficite (anhedoniju), važan simptom depresije. U istraživanjima je zabilježeno da primjena vitamina D3 tijekom sedam dana učinkovito sprječava ponašanje slično depresiji uzrokovano oksidativnim stresom u mozgu, a ovaj antidepresivni učinak također može biti posljedica modulacije oksidativnoga stresa.[22] Specijalno, utvrđeno je da suplementi vitamina D3 mogu biti učinkoviti u sveobuhvatnome liječenju sezonskog afektivnog poremećaja.[23]
Postoje dokazi da suplementi omega 3 masnih kiselina[24] smanjuju simptome depresije ublažavajući blagi, ali kronični upalni proces koji je impliciran u određenim podtipovima depresivnih poremećaja.[25][26]
Preporuča se odlaziti na spavanje i buditi se u otprilike isto vrijeme svaki dan, a u dogovoru s liječnikom moguće je uvesti i dodatke prehrani koji mogu pomoći u regulaciji spavanja.[27] Također, redovita tjelesna aktivnost može ublažiti depresivne simptome i anhedoniju.[28][29]
Trenutačno se procjenjuje istraživanje o korištenju dodatka melatonina u osoba oboljelih od sezonskog afektivnog poremećaja.[30]
U odraslih je umjerena konzumacija kofeina povezana s manjim stupnjem depresivnosti,[31] a utvrđeno je i da kofein posjeduje antidepresivna svojstva u modelu kroničnoga stresa.[32] Tome je tako jer osim učinka na adenozin, kofein stimulira dopaminergičke neurone.[33] Također, djeluje i kao inhibitor acetilkolinesteraze, odnosno sprječava kemijski raspad acetilkolina, neuroprijenosnika koji je odgovoran za sposobnost koncentracije, učenja i pamćenja, što može objasniti neka antidepresivna svojstva kofeina.[34] No, prekomjerna konzumacija kofeina može dovesti do disregulacije dopaminergičkog i GABA-ergičkog sustava što može dovesti do pogoršanja anksioznosti i depresije.[35]
- ↑ Sezonski afektivni poremećaj (CROSBI ID 177202)
- ↑ Winter Depression Research Clinic. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. lipnja 2024. Pristupljeno 26. svibnja 2024.
- ↑ Madžarević, Predrag. 9. listopada 2019. Kad zasvira jesenski blues u duši: Kako se nositi sa simptomima depresije. ADIVA
- ↑ Sezonski afektivni poremećaj – sezonsku depresiju pobijedite u 7 koraka. Ordinacija.hr. 10. studenoga 2016.
- ↑ What happens when there is no sunlight?
- ↑ Milinković, Nataša. 7. prosinca 2022. Sezonski afektivni poremećaj: zimska depresija
- ↑ Seasonal Affective Disorder
- ↑ The relationship between depression, daytime napping, daytime dysfunction, and snoring in 0.5 million Chinese populations: exploring the effects of socio-economic status and age
- ↑ A Daytime Nap May Contribute to Altered Emotional Processing in Depression
- ↑ Personality and seasonal affective disorder: results from the CAN-SAD
- ↑ Oblici depresije. PLIVAzdravlje
- ↑ [ https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26558494/ Light therapy for preventing seasonal affective disorder]
- ↑ Seasonal Depression (Seasonal Affective Disorder)
- ↑ Moclobemide and fluoxetine in treatment of seasonal affective disorder
- ↑ Second‐generation antidepressants for preventing seasonal affective disorder in adults
- ↑ Tianeptine: a review of its use in depressive disorders
- ↑ Modafinil treatment in patients with seasonal affective disorder/winter depression: an open-label pilot study
- ↑ Agomelatine in the treatment of seasonal affective disorder
- ↑ Agomelatine beyond Borders: Current Evidences of Its Efficacy in Disorders Other than Major Depression
- ↑ Anhedonia and Depressive Disorders
- ↑ Antidepressants make the brain receptive to new experiences again Medicinski fakultet u Beču. Pristupljeno 10. svibnja 2025.
- ↑ Is Vitamin D Important in Anxiety or Depression? What Is the Truth?
- ↑ Treatment – Seasonal affective disorder (SAD)
- ↑ Omega-3 fatty acids for mood disorders
- ↑ Omega-3 fatty acids for inflamed depression – A match/mismatch study
- ↑ Efficacy of eicosapentaenoic acid in inflammatory depression: study protocol for a match-mismatch trial
- ↑ Zimski blues ili nešto više – što je sezonski afektivni poremećaj?
- ↑ Emerging Treatments of Anhedonia in Patients with Major Depressive Disorder
- ↑ Antidepressant Drugs and Physical Activity: A Possible Synergism in the Treatment of Major Depression?
- ↑ Melatonin
- ↑ Caffeine is negatively associated with depression in patients aged 20 and older
- ↑ Chronic caffeine treatment enhances the resilience to social defeat stress in mice
- ↑ What doctors wish patients knew about the impact of caffeine
- ↑ Caffeine Inhibits Acetylcholinesterase, But Not Butyrylcholinesterase
- ↑ What effect does caffeine have on depression?
 | Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |