Simeon Roksandić

Izvor: Wikipedija

Simeon Roksandić (Majske Poljane kraj Gline, 14. travnja 1874.Beograd, 12. siječnja 1943.), bio je srpski kipar hrvatskog porijekla i školovanja.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Roksandić je Građansku školu pohađao u Glini. Potom ga otac, seoski kovač, šalje u Zagreb da tu, na Obrtnoj školi izuči bravarski zanat. U isto vrijeme Obrtnu školu pohađaju Robert Frangeš Mihanović i Rudolf Valdec, s kojima se Roksandić intenzivno druži. Klesarski-kiparski odsjek završio je 1892.[2]

Potpomognut od Uprave srpskih crkvenih fondova u Srijemskim Karlovcima, odlazi na studij u Budimpeštu, koji završava 1895. Grad Bratislava otkupljuje njegov đački rad Treditio legis.

Iz Budimpešte odlazi na münchensku Akademiju, te se pred kraj studija, s obzirom na to da je istekla njegova novosadska stipendija, uzdržava od kamenoklesarskih poslova.

Krajem 1898. kipar Đorđe Jovanović ga nagovara da ode u Srbiju, gdje dobiva mjesto nastavnika na gimnaziji u Užicu. Potom prelazi u Kragujevac gdje ostaje 8 godina.

Fontana sa skulpturom Borba (Ribar sa zmijom) na Jezuitskom trgu u Zagrebu.

1906. odlazi na godinu dana u Rim, gdje nastaje njegovo remek-djelo Ribar, izliveno u dva istovjetna izvornika, koji danas krase zagrebački Jezuitski trg, i beogradski Kalemegdan.

Od 1921. sve do smrti radi na Umjetničkoj školi u Beogradu, na kojoj će u to vrijeme predavati i Toma Rosandić.

Roksandićev je opus ponajviše nadahnut djelima njemačkih realista i antičke, a osobito helenističke skulpture.

Znatan dio njegovih djela je uništen tijekom stihijskih zbivanja Prvog svjetskog rata. Najviši domet ostvario je upravo u Ribaru, te u nekoliko kamenih i brončanih portreta.[3]

Jedan je od utemeljitelja srpskog novovjekovnog kiparstva.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Maroević 1997
  2. Kolarić 1966; Maroević 1997
  3. Kolarić 1966

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Kolarić 1966 - Kolarić, Miodrag: Roksandić, Simeon, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb, 1966., str. 113
  • Maroević 1997 – Maroević, Tonko: Kiparstvo u 19. i 20. stoljeću, u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997., str. 301
  • Protić 1982 - Protić, Miodrag: Skulptura XX veka, Beograd - Zagreb - Mostar, 1982., str. 7, 22-24

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]