Sinan-beg Boljanić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Sinan-beg Boljanić (Boljanići, umro 1582.), visoki bh. dužnosnik u osmansko doba. [1]

Rođen je u selu Boljanićima koje se nalazi između Pljevlja i Čajniča.[2] Iz nekoliko uglednih obitelji iz Stare Hercegovine koja se tek koju generaciju prije njegova rođenja islamizirala. [3] Otac mu Bajram-aga bio je sitni seoski gospodar.[4] Sinan je imao trojicu braće, Huseina, Aliju i Dauta te dvije sestre Maksumu i Zulkadu.[4]

Bio je sandžak-beg bosanskog i hercegovačkog ejaleta[1] (od 1562. [4], u nekoliko navrata). Bio je zet Mehmed-paše Sokolovića, čiju je sestru oženio to mu je donijelo uspon u državnoj hijerarhiji.[4] Najveći dobročinitelj u povijesti Čajniča. Dao je podići džamiju (1570.), tekiju, karavansaraj i musafirhanu uz koje je poslije nastala Sinan-pašina mahala. Zaslužan je što su izgrađena 22 dućana, dva mlina na Janjini, mostovi, mesdžidi, hamami i ostali objekti.[1] Beg Boljanić poslije je dobio naslov paše.[5]

Grob mu je u dvorištu džamije, gdje je i grobnica supruge mu Šemse-kadune, a potomcima su turbeta izvan harema džamije.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 (boš.) Fokus.ba FENA: U ovom mjesecu nastavak obnove džamije Sinan-bega Boljanića, 12. ožujka 2019. (pristupljeno 8. kolovoza 2019.)
  2. Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu (1983). Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Gazi Husrev-begova biblioteka. "Hercegovački sandžakbeg Sinan-beg Boljanić sin Bajram-age, Bosanac, koji je kod nas poznat po mjestu rođenja Boljaniću, malom mjestu između Čajniča i Pljevalja"
  3. (1982) Simpozijum seoski dani Sretena Vukosavljevića (srpski), Opštinska zajednica obrazovanja; Radovan Samardžić (1989). Ideje za srpsku istoriju (srpski), Jugoslavijapublik
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Zlatar & Pelidija 1984, str. 116.
  5. (boš.) Klix E.A.: Obnavlja se džamija Sinan-bega Boljanića u Čajniču, spomenik svjetske baštine, 16. srpnja 2016. (pristupljeno 8. kolovoza 2019.)

Literatura[uredi VE | uredi]