Sintetsko drago kamenje

Izvor: Wikipedija
Sintetski korund dobiven Verneuil postupkom

Sintetsko drago kamenje razlikuju se od imitacija ili simuliranog dragog kamenja.

Sintetički dragulji su fizički, optički i kemijski identični prirodnom kamenu, ali nastaju u kontroliranim uvjetima u laboratoriju. Imitacijsko ili simulirano kamenje kemijski se pak razlikuje od prirodnog kamena, ali može mu biti optički slično; mogu biti staklo, plastika, smole ili drugi spojevi.

Sintetički, kultivirani ili laboratorijski stvoreni dragulji nisu imitacije. Na primjer, dijamanti, rubini, safiri i smaragdi proizvedeni su u laboratorijima i imaju jednaka kemijska i fizikalna svojstva kao i prirodni. Sintetički (laboratorijski stvoren) korund, uključujući rubin i safir, vrlo je čest i košta puno manje od prirodnog kamenja. Manji sintetički dijamanti proizvode se u velikim količinama kao industrijski abrazivi, iako su veći sintetički dijamanti kvalitete dragulja dostupni i u veličini od više karata.

Bez obzira je li dragulj prirodni kamen ili laboratorijski proizveden (sintetski), fizičke karakteristike su iste. Sintetsko kamenje najčešće ima jasniju i intenzivniju boju, te nema inkluzija i grešaka tipičnih za prirodne uzore.

Osnovni postupci proizvodnje[uredi | uredi kôd]

Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]

  • Elwell,D. Man-Made Gemstones, Chichester 1979.
  • Donoghue,M. Synthetic Gem Materials, London 1976.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]