Sirasti maz

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
novorođenče sa sirastim mazom na dijelovima kože

Sirasti maz (lat. vernix caseosa) je sirasta bijela tvar koja prekriva kožu ploda tijekom posljednjeg tromjesečja trudnoće.

Počinje se razvijati na djetetu u maternicu otprlike u 18. tjednu trudnoće. Prema dosadašnjim saznanjima, proizvodnja ove tvari karakteristična je isključivo za čovjeka.[1]

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Kemijski sastav[uredi VE | uredi]

Sirasti maz ima vrlo promjenljiv kemijski sastav, ali je prije svega sastavljen od sebuma (loja), odumrlih stanica plodove kože i lanugo dlačica.[2] 81% kemijskog sastava čini voda (velikim dijelom se nalazi u korneocitima), 9% lipidi, a 10% bjelančevine[3]. Sirasti maz kod u normalno vrijeme rođene djece ima više skvalena izlučenog iz žlijezda lojnica nego kod prerano rođene djece.[2] U sirastom mazu se također nalaze keramidi iz rožnatog sloja kože, trigliceridi, kolesterol, slobodne masne kiseline, fosfolipidi i brojni stanični elementi.

Fizikalna svojstva[uredi VE | uredi]

Sirasti maz je ravnomjerno raspoređen. Kritična površinska napetost mu je 39 din/cm.[4] Unatoč visokom sadržaju vode, sirasti maz je nepolaran. Ove značajke ukazuju na hidroizolacijsku funkciju, čime se sprječava gubitak topline nakon rođenja.[5] Iako sadrži čak 81% vode, jako je viskozan. U normalnim uvjetima je bijele boje, ali se ponekad zbog različitih intrauterinih problema može promijeniti. Kod hemolitičke bolesti novorođenčadi sirasti maz je zlatnožute boje, a kod fetalnog distresa je obojen žučnim pigmentima koji se javljaju u mekoniju.

Biološka svojstva[uredi VE | uredi]

Vernix caseosa pruža plodu električnu izolaciju, koja je vjerojatno važan aspekt u razvoju fetalne anatomije.[5] Ranija znanstvena istraživanja ukazivala su na povećan gubitak topline kod novorođene djece kod koje je sirasti maz uklonjen s kože ubrzo nakon rođenja;[6] ali novija izvješća potvrđuju da pranje površine kože nakon rođenja smanjuje gubitak vode isparavanjem u usporedbi s površinom novorođenom djecom kod koje je sirasti maz ostavljen in situ.[7] Sirasti maz je hidrofoban zbog lipida u svom sastavu.

Izlučivanje[uredi VE | uredi]

Loj u sirastom mazu je proizveden u maternici u 20. tjednu trudnoće, a izlučuju ga žlijezde lojnice fetusa. Maz se prije svega javlja kod na vrijeme rođene djece, dok prerano i prekasno rođenim bebama najčešće nedostaje.[2] Ako se kod djece rođene nakon više od 42 tjedna trudnoće pojavi deskvamacija (ljuštenje kože), vjeruje se da zbog toga dolazi zbog nedostatka sirastog maza.

Uloga[uredi VE | uredi]

Smatra se da vernix caseosa ima velik broj funkcija, uključujući vlaženje dječje kože i olakšan prolazak kroz porođajni kanal.Služi za očuvanje topline i za zaštitu osjetljive kože novorođenčeta od štetnih okolinskih djelovanja. Vjeruje se i da ima antibakterijsko djelovanje;[5] osim što su u kemijskm sastavu sirastog maza pronađene brojne antimikrobne bjelančevine[8], sirasti maz predstavlja i fizičku barijeru prolasku bakterija.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. www.ncbi.nlm.nih.gov
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 (2003) Pediatric dermatology, str. 206–7, St. Louis: Mosby ISBN 978-0-323-02611-6
  3. Hoeger PH, Schreiner V, Klaassen IA, Enzmann CC, Friedrichs K, Bleck O. Epidermal Barrier lipids in human vernix caseosa: Corresponding ceramide pattern in vernix and fetal skin. Br J Dermatol. 2002;146:194–201.
  4. Youssef, W (veljače 2001). "Surface free energy characterization of vernix caseosa. Potential role in waterproofing the newborn infant.". Skin research and technology : official journal of International Society for Bioengineering and the Skin (ISBS) [and] International Society for Digital Imaging of Skin (ISDIS) [and] International Society for Skin Imaging (ISSI) 7 (1): 10–7 pristupljeno 2. siječnja 2013.
  5. 5,0 5,1 5,2 Hoath, Steven (2003). Neonatal skin : structure and function, 2. ed., rev. and expanded., str. 193–208, New York [u.a.]: Dekker ISBN 0-8247-0887-3
  6. Saunders, Colman (1. kolovoza 1948.). "The vernix caseosa and subnormal temperature in premature infants.". The Journal of obstetrics and gynaecology of the British Empire 55 (4): 442–444
  7. Riesenfeld B, Stromberg B, Sedin G. The influence of vernix caseosa on water transport through semipermeable membranes and the skin of full-term infants. Neonatal Physiological Measurements: Proceedings of the Second International Conference on Fetal and Neonatal Physiological Measurements, 1984:3–6.
  8. Tollin M, Jagerbrink T, Haraldsson A, Agerberth B, Jornvall H. Proteome analysis of vernix caseosa. Pediatr Res. 2006;20:430–4