Sirasti maz
Sirasti maz (lat. vernix caseosa) je sirasta bijela tvar koja prekriva kožu ploda tijekom posljednjeg tromjesečja trudnoće.
Počinje se razvijati na djetetu u maternicu otprlike u 18. tjednu trudnoće. Prema dosadašnjim saznanjima, proizvodnja ove tvari karakteristična je isključivo za čovjeka.[1]
Karakteristike[uredi | uredi kôd]
Kemijski sastav[uredi | uredi kôd]
Sirasti maz ima vrlo promjenljiv kemijski sastav, ali je prije svega sastavljen od sebuma (loja), odumrlih stanica plodove kože i lanugo dlačica.[2] 81% kemijskog sastava čini voda (velikim dijelom se nalazi u korneocitima), 9% lipidi, a 10% bjelančevine[3]. Sirasti maz kod u normalno vrijeme rođene djece ima više skvalena izlučenog iz žlijezda lojnica nego kod prerano rođene djece.[2] U sirastom mazu se također nalaze keramidi iz rožnatog sloja kože, trigliceridi, kolesterol, slobodne masne kiseline, fosfolipidi i brojni stanični elementi.
Fizikalna svojstva[uredi | uredi kôd]
Sirasti maz je ravnomjerno raspoređen. Kritična površinska napetost mu je 39 din/cm.[4] Unatoč visokom sadržaju vode, sirasti maz je nepolaran. Ove značajke ukazuju na hidroizolacijsku funkciju, čime se sprječava gubitak topline nakon rođenja.[5] Iako sadrži čak 81% vode, jako je viskozan. U normalnim uvjetima je bijele boje, ali se ponekad zbog različitih intrauterinih problema može promijeniti. Kod hemolitičke bolesti novorođenčadi sirasti maz je zlatnožute boje, a kod fetalnog distresa je obojen žučnim pigmentima koji se javljaju u mekoniju.
Biološka svojstva[uredi | uredi kôd]
Vernix caseosa pruža plodu električnu izolaciju, koja je vjerojatno važan aspekt u razvoju fetalne anatomije.[5] Ranija znanstvena istraživanja ukazivala su na povećan gubitak topline kod novorođene djece kod koje je sirasti maz uklonjen s kože ubrzo nakon rođenja;[6] ali novija izvješća potvrđuju da pranje površine kože nakon rođenja smanjuje gubitak vode isparavanjem u usporedbi s površinom novorođenom djecom kod koje je sirasti maz ostavljen in situ.[7] Sirasti maz je hidrofoban zbog lipida u svom sastavu.
Izlučivanje[uredi | uredi kôd]
Loj u sirastom mazu je proizveden u maternici u 20. tjednu trudnoće, a izlučuju ga žlijezde lojnice fetusa. Maz se prije svega javlja kod na vrijeme rođene djece, dok prerano i prekasno rođenim bebama najčešće nedostaje.[2] Ako se kod djece rođene nakon više od 42 tjedna trudnoće pojavi deskvamacija (ljuštenje kože), vjeruje se da zbog toga dolazi zbog nedostatka sirastog maza.
Uloga[uredi | uredi kôd]
Smatra se da vernix caseosa ima velik broj funkcija, uključujući vlaženje dječje kože i olakšan prolazak kroz porođajni kanal.Služi za očuvanje topline i za zaštitu osjetljive kože novorođenčeta od štetnih okolinskih djelovanja. Vjeruje se i da ima antibakterijsko djelovanje;[5] osim što su u kemijskm sastavu sirastog maza pronađene brojne antimikrobne bjelančevine[8], sirasti maz predstavlja i fizičku barijeru prolasku bakterija.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ www.ncbi.nlm.nih.gov
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 (2003) Pediatric dermatology, str. 206–7, St. Louis: Mosby ISBN 978-0-323-02611-6
- ↑ Hoeger PH, Schreiner V, Klaassen IA, Enzmann CC, Friedrichs K, Bleck O. Epidermal Barrier lipids in human vernix caseosa: Corresponding ceramide pattern in vernix and fetal skin. Br J Dermatol. 2002;146:194–201.
- ↑ Youssef, W (veljače 2001). "Surface free energy characterization of vernix caseosa. Potential role in waterproofing the newborn infant.". Skin research and technology : official journal of International Society for Bioengineering and the Skin (ISBS) [and] International Society for Digital Imaging of Skin (ISDIS) [and] International Society for Skin Imaging (ISSI) 7 (1): 10–7 pristupljeno 2. siječnja 2013.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Hoath, Steven (2003). Neonatal skin : structure and function, 2. ed., rev. and expanded., str. 193–208, New York [u.a.]: Dekker ISBN 0-8247-0887-3
- ↑ Saunders, Colman (1. kolovoza 1948.). "The vernix caseosa and subnormal temperature in premature infants.". The Journal of obstetrics and gynaecology of the British Empire 55 (4): 442–444
- ↑ Riesenfeld B, Stromberg B, Sedin G. The influence of vernix caseosa on water transport through semipermeable membranes and the skin of full-term infants. Neonatal Physiological Measurements: Proceedings of the Second International Conference on Fetal and Neonatal Physiological Measurements, 1984:3–6.
- ↑ Tollin M, Jagerbrink T, Haraldsson A, Agerberth B, Jornvall H. Proteome analysis of vernix caseosa. Pediatr Res. 2006;20:430–4