Sjedište Europske središnje banke

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sjedište Europske središnje banke
{{{opis slike}}}
Osnovni podatci
Mjesto Frankfurt na Majni, Njemačka
Vrijeme gradnje 2009. − 2014.
Otvorenje 18. ožujka 2015.
Status gradnje izgrađen
Arhitekt Coop Himmelb(l)au
Korisnici
Namjena poslovni kompleks
Vlasnik Europska središnja banka
Glavni korisnik prostora Europska središnja banka
Graditelj Bollinger + Grohmann
Ove Arup & Partners
Ebert-Ingenieure, Nürnberg
Tehnički podatci
Visina 201 m
Visina s antenom 201 m
Visina s krovom 185 m
Broj katova 48
Površina 184 000 m²
Materijal staklo, željezo, beton
Vrijednost 1,4 milijarde eura

Sjedište Europske središnje banke (ESB) [1] je poslovni kompleks zgrada u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj, koji se sastoji od nebodera s dva tornja i bivše veletržnice (njem. Großmarkthalle) s niskom zgradom koja ih povezuje. Građevina je dovršena 2014. godine i službeno otvorena 18. ožujka 2015.

Prema Ugovorima Europske unije sjedište ESB-a treba biti u gradu Frankfurtu, najvećem financijskom središtu eurozone.[2] Sjedište Europske središnje banke je prethodno bilo smješteno u Eurotoweru, a kako se složenost poslovanja postupno povećavala zbog pridruživanja novih država eurozoni, ESB je morala zakupiti prostore u još tri poslovne zgrade u neposrednoj blizini - Eurotheumu, Japan Centru i Neue Mainzer Straße 32–36, bivšem sjedištu Commerzbank.

Arhitektura[uredi | uredi kôd]

Glavna poslovna zgrada, izgrađena za ESB, sastoji se od dva tornja spojena atrijem s četiri platforme. Sjeverni toranj ima 45 katova i visinu krova od 185 metara, dok Južni toranj ima 43 kata i visinu krova od 165 m. S antenom, sjeverni toranj doseže visinu od 201 m. Prostor ESB-a uključuje i Grossmarkthalle, bivšu veletržnicu izgrađenu 1926. - 1928. godine, koja je potpuno obnovljena za novu namjenu.[3]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Razvoj[uredi | uredi kôd]

Godine 1999. banka je pokrenula međunarodni arhitektonski natječaj za dizajn nove zgrade. Osvojio ga je arhitektonski ured Coop Himmelb(l)au sa sjedištem u Beču. Zgrada je po projektu visoka 185 metara (201 metar s antenom), okružena nižim sekundarnim zgradama na mjestu nekadašnje veletržnice (Großmarkthalle) u istočnom dijelu Frankfurta. Glavni građevinski radovi trebali su započeti u listopadu 2008., a završetak je bio planiran prije kraja 2011.[4] [5]

Izgradnja je trebala započeti ranije, ali je natječaj zaustavljen u lipnju 2008. godine, jer ESB nije uspjela pronaći izvođača koji bi gradio Skytower za dodijeljeni proračun od 500 milijuna eura [6] [7] pošto se natječaj odvijao na vrhuncu recesijskog balona. Godinu dana kasnije, s padom cijena ESB je pokrenuo novi natječajni postupak podijeljen u segmente.

  • Zgrada Großmarkthalle (2006.)

  • Arhitektonska maketa iz 2011. godine.

  • Izgradnja nebodera 2012.

  • Gradilište noću.

Zgrada je postala arhitektonski simbol cijele Europe i dizajnirana je da može primiti dvostruki broj osoblja koja je radila u Eurotoweru.[8] Ukupni trošak projekta iznosio je između 1,3 i 1,4 milijarde eura, što za ukupnu površinu od 185.000 četvornih metara daje cijenu zgrade veću od 7.000 eura po četvornom metru.[9]

Otvorenje[uredi | uredi kôd]

Osoblje se počelo useljavati u novu zgradu u studenom 2014.[10] a zgrada je službeno otvorena 18. ožujka 2015.[11] Otvaranje je obilježeno trodnevnim prosvjedom koji je organizirao pokret Blockupy.[11] [12] [13] [14] Ulrich Wilken, organizator i član državne skupštine Hessea za stranku Die Linke, rekao je: „Naš prosvjed je protiv ESB-a, kao člana trojke, koji unatoč činjenici da nije demokratski izabran, ometa rad grčke vlade. Želimo da politika štednje prestane."[12] [15] Policija je protiv prosvjednika koristila vodene topove i suzavac, dok su demonstranti raznim predmetima gađali policiju, vatrogasce i frankfurtske tramvaje te palili automobile i barikade.[16] [17]

Sporazum o sjedištu[uredi | uredi kôd]

Sjedište Europske središnje banke uživa posebnu pravnu zaštitu zajamčenu sporazumom s njemačkom vladom. Protuzakonito je ulaženje u prostorije ESB-a radi izvršenja sudskih naloga ili naloga za pretres, kao i oduzimanje pisanog materijala ili zapljena informatičke opreme. Njemačka vlada dužna je zaštititi Europsku središnju banku od uljeza, uključujući i strane agente i prosvjednike.[18] [19]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ New ECB Premises. European Central Bank. Pristupljeno 8. ožujka 2008.
  2. ↑ Consolidated versions of the treaty on European Union and of the treaty establishing the European Community. Eur-lex. Pristupljeno 12. lipnja 2007.
  3. ↑ New ECB premises. Facts and Figures. European Central Bank. Pristupljeno 5. siječnja 2015.
  4. ↑ Winning design by Coop Himmelb(l)au for the ECB's new headquarters in Frankfurt/Main European Central Bank. (6. siječnja 2003.) Arhivirano s izvorne stranice 9. lipnja 2007. Pristupljeno 2. kolovoza 2007.
  5. ↑ Launch of a public tender for a general contractor to construct the new ECB premises. European Central Bank. (6. siječnja 2003.) Pristupljeno 2. kolovoza 2007.
  6. ↑ The European Central Bank formally closes the public tender for a general contractor to build the new ECB premises. European Central Bank. (25. lipnja 2008.) Pristupljeno 10. rujna 2008.
  7. ↑ Rainer Schulze. "Angebot für EZB-Turm lautete auf 1,4 Milliarden Euro", Frankfurter Allgemeine Zeitung, objavljeno 27. lipnja 2008. pristupljeno 5. kolovoza 2012. (njem.)
  8. ↑ Dougherty, Carter. "In ECB future, a new home to reflect all of Europe", The International Herald Tribune, objavljeno 16. studenoga 2004. pristupljeno 2. kolovoza 2007.
  9. ↑ New ECB premises. Facts and Figures. European Central Bank. Pristupljeno 5. siječnja 2015.
  10. ↑ ECB. "New Premises", European Central Bank, objavljeno 1. prosinca 2014. pristupljeno 20. prosinca 2014.
  11. ↑ 11,0 11,1 Bloomberg. "ECB besieged by protests as Draghi celebrates $1.4bn tower", The Telegraph, objavljeno 18. ožujka 2014. pristupljeno 18. ožujka 2014.
  12. ↑ 12,0 12,1 "At least 350 people arrested in protest at ECB HQ in Frankfurt", The Guardian, objavljeno 18. ožujka 2015. pristupljeno 18. ožujka 2015.
  13. ↑ "'Blockupy' protesters clash with police at new ECB headquarters in Frankfurt", SCMP, objavljeno 18. ožujka 2015. pristupljeno 18. ožujka 2015.
  14. ↑ "Thousands to protest in Frankfurt against ECB 'austerity'", Reuters, objavljeno 15. ožujka 2015. pristupljeno 15. ožujka 2015.
  15. ↑ "Germany riot targets new ECB headquarters in Frankfurt", BBC News, objavljeno 18. ožujka 2015. pristupljeno 18. ožujka 2015.
  16. ↑ "Mehrere Festnahmen bei Blockupy", Hessischer Rundfunk, objavljeno 18. ožujka 2014. pristupljeno 18. ožujka 2014. (njem.) Arhivirano s izvorne stranice 18. ožujka 2015.
  17. ↑ "Straßenbahnen stehen, A661 gesperrt", Hessischer Rundfunk, objavljeno 18. ožujka 2014. pristupljeno 18. ožujka 2014. (njem.)
  18. ↑ Gruber. PRIVILEGES AND IMMUNITIES OF THE EUROPEAN CENTRAL BANK. Pristupljeno 8. srpnja 2019.
  19. ↑ Headquarters Agreement between the Government of the Federal Republic of Germany and the European Central Bank concerning the seat of the European Central Bank. Pristupljeno 8. srpnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sjedište_Europske_središnje_banke&oldid=5774179"