Sjedište Europske središnje banke

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sjedište Europske središnje banke
{{{opis slike}}}
Osnovni podatci
Mjesto Frankfurt na Majni, Njemačka
Vrijeme gradnje 2009.2014.
Otvorenje 18. ožujka 2015.
Status gradnje izgrađen
Arhitekt Coop Himmelb(l)au
Korisnici
Namjena poslovni kompleks
Vlasnik Europska središnja banka
Glavni korisnik prostora Europska središnja banka
Graditelj Bollinger + Grohmann
Ove Arup & Partners
Ebert-Ingenieure, Nürnberg
Tehnički podatci
Visina 201 m
Visina s antenom 201 m
Visina s krovom 185 m
Broj katova 48
Površina 184 000 m²
Materijal staklo, željezo, beton
Vrijednost 1,4 milijarde eura

Sjedište Europske središnje banke (ESB) [1] je poslovni kompleks zgrada u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj, koji se sastoji od nebodera s dva tornja i bivše veletržnice (njem. Großmarkthalle) s niskom zgradom koja ih povezuje. Građevina je dovršena 2014. godine i službeno otvorena 18. ožujka 2015.

Prema Ugovorima Europske unije sjedište ESB-a treba biti u gradu Frankfurtu, najvećem financijskom središtu eurozone.[2] Sjedište Europske središnje banke je prethodno bilo smješteno u Eurotoweru, a kako se složenost poslovanja postupno povećavala zbog pridruživanja novih država eurozoni, ESB je morala zakupiti prostore u još tri poslovne zgrade u neposrednoj blizini - Eurotheumu, Japan Centru i Neue Mainzer Straße 32–36, bivšem sjedištu Commerzbank.

Arhitektura[uredi | uredi kôd]

Glavna poslovna zgrada, izgrađena za ESB, sastoji se od dva tornja spojena atrijem s četiri platforme. Sjeverni toranj ima 45 katova i visinu krova od 185 metara, dok Južni toranj ima 43 kata i visinu krova od 165 m. S antenom, sjeverni toranj doseže visinu od 201 m. Prostor ESB-a uključuje i Grossmarkthalle, bivšu veletržnicu izgrađenu 1926. - 1928. godine, koja je potpuno obnovljena za novu namjenu.[3]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Razvoj[uredi | uredi kôd]

Godine 1999. banka je pokrenula međunarodni arhitektonski natječaj za dizajn nove zgrade. Osvojio ga je arhitektonski ured Coop Himmelb(l)au sa sjedištem u Beču. Zgrada je po projektu visoka 185 metara (201 metar s antenom), okružena nižim sekundarnim zgradama na mjestu nekadašnje veletržnice (Großmarkthalle) u istočnom dijelu Frankfurta. Glavni građevinski radovi trebali su započeti u listopadu 2008., a završetak je bio planiran prije kraja 2011.[4] [5]

Izgradnja je trebala započeti ranije, ali je natječaj zaustavljen u lipnju 2008. godine, jer ESB nije uspjela pronaći izvođača koji bi gradio Skytower za dodijeljeni proračun od 500 milijuna eura [6] [7] pošto se natječaj odvijao na vrhuncu recesijskog balona. Godinu dana kasnije, s padom cijena ESB je pokrenuo novi natječajni postupak podijeljen u segmente.

Zgrada je postala arhitektonski simbol cijele Europe i dizajnirana je da može primiti dvostruki broj osoblja koja je radila u Eurotoweru.[8] Ukupni trošak projekta iznosio je između 1,3 i 1,4 milijarde eura, što za ukupnu površinu od 185.000 četvornih metara daje cijenu zgrade veću od 7.000 eura po četvornom metru.[9]

Otvorenje[uredi | uredi kôd]

Osoblje se počelo useljavati u novu zgradu u studenom 2014.[10] a zgrada je službeno otvorena 18. ožujka 2015.[11] Otvaranje je obilježeno trodnevnim prosvjedom koji je organizirao pokret Blockupy.[11] [12] [13] [14] Ulrich Wilken, organizator i član državne skupštine Hessea za stranku Die Linke, rekao je: „Naš prosvjed je protiv ESB-a, kao člana trojke, koji unatoč činjenici da nije demokratski izabran, ometa rad grčke vlade. Želimo da politika štednje prestane."[12] [15] Policija je protiv prosvjednika koristila vodene topove i suzavac, dok su demonstranti raznim predmetima gađali policiju, vatrogasce i frankfurtske tramvaje te palili automobile i barikade.[16] [17]

Sporazum o sjedištu[uredi | uredi kôd]

Sjedište Europske središnje banke uživa posebnu pravnu zaštitu zajamčenu sporazumom s njemačkom vladom. Protuzakonito je ulaženje u prostorije ESB-a radi izvršenja sudskih naloga ili naloga za pretres, kao i oduzimanje pisanog materijala ili zapljena informatičke opreme. Njemačka vlada dužna je zaštititi Europsku središnju banku od uljeza, uključujući i strane agente i prosvjednike.[18] [19]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. New ECB Premises. European Central Bank. Pristupljeno 8. ožujka 2008.
  2. Consolidated versions of the treaty on European Union and of the treaty establishing the European Community. Eur-lex. Pristupljeno 12. lipnja 2007.
  3. New ECB premises. Facts and Figures. European Central Bank. Pristupljeno 5. siječnja 2015.
  4. Winning design by Coop Himmelb(l)au for the ECB's new headquarters in Frankfurt/Main European Central Bank. (6. siječnja 2003.) Arhivirano s izvorne stranice 9. lipnja 2007. Pristupljeno 2. kolovoza 2007.
  5. Launch of a public tender for a general contractor to construct the new ECB premises. European Central Bank. (6. siječnja 2003.) Pristupljeno 2. kolovoza 2007.
  6. The European Central Bank formally closes the public tender for a general contractor to build the new ECB premises. European Central Bank. (25. lipnja 2008.) Pristupljeno 10. rujna 2008.
  7. Rainer Schulze. "Angebot für EZB-Turm lautete auf 1,4 Milliarden Euro", Frankfurter Allgemeine Zeitung, objavljeno 27. lipnja 2008. pristupljeno 5. kolovoza 2012. (njem.)
  8. Dougherty, Carter. "In ECB future, a new home to reflect all of Europe", The International Herald Tribune, objavljeno 16. studenoga 2004. pristupljeno 2. kolovoza 2007.
  9. New ECB premises. Facts and Figures. European Central Bank. Pristupljeno 5. siječnja 2015.
  10. ECB. "New Premises", European Central Bank, objavljeno 1. prosinca 2014. pristupljeno 20. prosinca 2014.
  11. 11,0 11,1 Bloomberg. "ECB besieged by protests as Draghi celebrates $1.4bn tower", The Telegraph, objavljeno 18. ožujka 2014. pristupljeno 18. ožujka 2014.
  12. 12,0 12,1 "At least 350 people arrested in protest at ECB HQ in Frankfurt", The Guardian, objavljeno 18. ožujka 2015. pristupljeno 18. ožujka 2015.
  13. "'Blockupy' protesters clash with police at new ECB headquarters in Frankfurt", SCMP, objavljeno 18. ožujka 2015. pristupljeno 18. ožujka 2015.
  14. "Thousands to protest in Frankfurt against ECB 'austerity'", Reuters, objavljeno 15. ožujka 2015. pristupljeno 15. ožujka 2015.
  15. "Germany riot targets new ECB headquarters in Frankfurt", BBC News, objavljeno 18. ožujka 2015. pristupljeno 18. ožujka 2015.
  16. "Mehrere Festnahmen bei Blockupy", Hessischer Rundfunk, objavljeno 18. ožujka 2014. pristupljeno 18. ožujka 2014. (njem.) Arhivirano s izvorne stranice 18. ožujka 2015.
  17. "Straßenbahnen stehen, A661 gesperrt", Hessischer Rundfunk, objavljeno 18. ožujka 2014. pristupljeno 18. ožujka 2014. (njem.)
  18. Gruber. PRIVILEGES AND IMMUNITIES OF THE EUROPEAN CENTRAL BANK. Pristupljeno 8. srpnja 2019.
  19. Headquarters Agreement between the Government of the Federal Republic of Germany and the European Central Bank concerning the seat of the European Central Bank. Pristupljeno 8. srpnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]