Skijaški skokovi
Skijaški skokovi su sport u kojem se skijaš spušta niz posebno konstruiranu rampu (skakaonicu) te nakon odraza pokušava 'preletjeti' što veću udaljenost. Skakaonica je prekrivena snijegom te su natjecanja moguća samo u zimskim uvjetima. Ipak, danas postoje i varijante izvedbe skakaonice s umjetnom podlogom te se natjecanja mogu održavati cijele godine, a jedna varijanta tog sporta se izvodi i na vodi.
Skijaški skokovi su standardni sport na Zimskim olimpijskim igrama.
Cilj natjecanja u skijaškim skokovima je preskočiti što veću udaljenost. Međutim, ocjenjuje se i stil skakača, te je za pobjedu osim dugačkog skoka potrebno prikazati i dobru tehniku leta te siguran doskok. Ukupni bodovi se izračunavaju po ostvarenoj duljini skoka te zbroju srednje 3 ocjene 5 sudaca (najveća i najmanja ocjena se brišu), od kojih svaki može za stil dodijeliti maksimalno 20 bodova. Bodovi za duljinu skoka se dodjeljuju prema odnosu duljine skoka i položaja kalkulacijske (kritične) točke pojedine skakaonice. Za skok točno na kalkulacijsku točku/udaljenost skakač dobije 60 bodova, za svaki metar manje/više dodaje se ili oduzima 1,8 bodova po metru. Mogu se dobiti i bodovi za vjetar.
Iako se tehnika skoka s razvojem ovog sporta dosta mijenjala kroz povijest, tehnika doskoka je uglavnom ona prema telemark tehnici. Prevladavajuća tehnika položaja tijela tijekom leta je tzv. V-tehnika, prilikom koje skakač drži skije u 'V' položaju, s repovima skija skupljenim a vrhovima odvojenim.
Natjecanja u skijaškim skokovima se izvode uglavnom na tri vrste skakaonica, koje se razlikuju po veličini:
- 90-metarska skakaonica - kalkulacijska točka je na 90 metara, a skakači postižu daljine do 110 metara u optimalnim uvjetima.
- 120-metarska skakaonica - kalkulacijska točka je na udaljenosti od 115 do 145 metara, ovisno o skakaonici.
- Skijaška letaonica - to su skakaonice s kalkulacijskom točkom preko 180 metara, takvih je samo 5 na svijetu (Vikersund, Oberstdorf, Kulm, Harahov i Planica) i na njima se mogu postići duljine skoka čak do 240 metara. Od 1985. godine svi neslužbeni svjetski rekordi u skijaškim letovima su postignuti na Velikanki na Planici, sve dok Johan Remen Evensen na obnovljenom Vikersundbakkenu nije skočio 246.5 metara. Često se za natjecanje na takvim skakaonicama koristi naziv 'skijaški letovi', da bi se naglasila velika duljina skokova.
Standardno natjecanje se sastoji od jednog probnog skoka i dva skoka koji se ocjenjuju, a bodovi oba skoka se zbrajaju za konačni poredak. Postoji i ekipno natjecanje, u kojem se zbrajaju bodovi četiri člana jedne momčadi.
Skokovi su nastali u skandinavskim zemljama, te su i danas tamo najpopularniji. Dobri natjecatelji redovito dolaze iz skandinavskih zemalja, prije svih Finske i Norveške, a još su jake nacije u tom sportu Njemačka, Austrija, Slovenija, Poljska, Češka, Japan itd.
Skijaški skokovi su sastavni dio sporta koji se naziva nordijska kombinacija, a u sebi uključuje natjecanje u skijaškom trčanju te skijaškim skokovima.
- Katica Šporer-Tošić skočila je 28m na 45-metarskoj skakonici i strani mediji zabilježili su taj rezultat kao svjetski rekord[1]
| Disciplina | Natjecatelji | Veličina skakaonice | K-točka (m) | Broj skokova | Bodovni sustav | Suci za stil | Posebnosti |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mala skakaonica – muškarci | Pojedinačno | HS 94 – 109 m | ~90 m | 2 | Daljina + stil (120 bod. maks.) | 5 sudaca (odbacuje se max. i min. ocjena sudaca, ostaju tri ocjene) | Najmanji HS od svih disciplina |
| Velika skakaonica – muškarci | Pojedinačno | HS 110 – 169 m | ~120 m | 2 | Daljina + stil (120 bod. maks.) | 5 (odbacuje se max. i min.) | – |
| Ekipno – muškarci | 4 skakača × 2 skoka | Velika skakaonica | ~120 m | 2 po skakaču (8 ukupno) | Zbroj bodova svih skakača | 5 po skoku | Jedina ekipna disciplina (M) |
| Mala skakaonica – žene | Pojedinačno | HS 94 – 109 m | ~90 m | 2 | Daljina + stil (120 bod. maks.) | 5 (odbacuje se max. i min.) | Na OI od 2014. (Soči) |
| Mješovita ekipna | 2M + 2Ž × 2 skoka | Mala skakaonica | ~90 m | 2 po skakaču (8 ukupno) | Zbroj bodova svih skakača | 5 po skoku | Na OI od 2022. (Peking) |
Kratice: HS = Hill Size (veličina skakaonice), K-točka = konstrukcijska točka (referentna točka za bodovanje daljine), M = muškarci, Ž = žene. Nekoliko napomena koje tablica ne prikazuje:
Bodovi za daljinu računaju se relativno prema K-točki (svaki metar iznad/ispod K-točke vrijedi određeni broj bodova koji ovisi o veličini skakaonice) Vjetar i zalеt kompenziraju se bodovima od 2010. kako bi se izjednačili uvjeti. Žene nikad nisu skakale na velikoj skakaonici na OI – to je još uvijek samo muška disciplina. Skijaški letovi (HS 185+) nisu olimpijska disciplina, samo svjetsko prvenstvo.
- Hrvatski skijaški savez
- Turneja četiri skakaonice
- Nordijski turnir, skandinavski odgovor na Turneju 4 skakaonice
- Skijaške skakaonice u Hrvatskoj
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. veljače 2020. Pristupljeno 17. veljače 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ International Ski Competition Rules (ICR) – Book III Ski Jumping 2024 (PDF). Fédération Internationale de Ski (FIS). Pristupljeno 25. veljače 2026.
- ↑ Ski Jumping Documents. Fédération Internationale de Ski (FIS). Pristupljeno 25. veljače 2026.
