Slackware

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Slackware
Slackware.png
Web stranice:www.slackware.com
Porodica:Linux
Posljednja stabilna inačica:14.2 / 30. lipnja 2016.
Podržane platforme:IA-32, x86_64, ARM arhitektura
Pretpostavljeno korisničko sučelje:Tekstualni/grafički (KDE) i mnogi drugi GUI-i
Licencija:GNU
Radno stanje:Razvija se

Slackware Linux je najstarija živuća Linux distribucija, treća najkloniranija Linux distribucija (odmah iza distribucija Red Hat i Debian), a samim time i jedna od najpopularnijih. Suse Linux je najpoznatija Linux distribucija koja je krenula na temaljima Slackware-a.

Kreirana je krajem 1992. od Patricka Volkerdinga. Izvorno je bila kreirana na bazi Softlanding Linux System. Slackware dizajn tezi stabilnosti i jednostavnosti, te da bude vrlo "kao-Unix" Linux distribucija.[1]

Zbog velikog broja konzervativnih i jednostavnih svojstava, Slackware se smatra kao najpogodnija za napredne i tehnici priklonjene Linux korisnike.[2] [3][4][5][6][7]

Ono po čemu je Slackware toliko poseban jest jednostavnost (arhitekturalna, ne jednostavnost upotrebe). Koristi vrlo konzervativan razvojni model s naglaskom na stabilnost paketa, naspram novih paketa.

Također je karakteristično za distribuciju Slackware što rabi vrlo jednostavan paketni mehanizam koji pruža samo neke najosnovnije mogućnosti (instalacija, nadogradnja i brisanje). Slackwareov paketni mehanizam ne posjeduje bazu podataka, što rezultira nedostatkom nekih naprednih mogućnosti (prije svega režimom pretraživanja i provjeravanja paketa).

To može predstavljati velik problem kod instalacije softvera te se u tom slučaju očekuje od administratora da sam zna razriješiti međuovisnosti među paketima. Srećom, danas ipak postoje alati koji mogu riješiti i taj problem: Swaret, Slapt-get i SmartPM.

Slackware je dostupan za IA-32 i x86_64 arhitekture, sa prilagodbom za Arm arhitekturu. Slackware je vecinom [8] slobodan i otvorenog-koda, nema formalnu infrastrukturu za praćenje grešaka, ni javnu lokaciju za vlastiti kod, sa izdanjima periodično najavljenim od strane Volkerding-a. Ne postoji formalna procedura za članstvo kao razvijač i Volkerding je primarni doprinositelj izdanjima.

Inačice Slackwarea[uredi VE | uredi]

x86 pregled nadnevaka izlaženja
inačica datum znacajnije promjene
1.0 16. srpnja 1993.
2.0 2. srpnja 1994.
3.0 30. studenog 1995. Promjena formata izvrsne datoteke sa a.out na Executable and Linkable Format (ELF), te prvo izdanje ponudjeno na CD-ROM-u[9]
3.1 3. lipnja 1996. Nazvana "Slackware 96", asocijacija na Windows 95[10][11]
3.2 17. veljače 1997.
3.3 11. lipnja 1997.
3.5 9. lipnja 1998.
4.0 17. svibnja 1999.
7.0 25. listopada 1999.
7.1 22. lipnja 2000.
8.0 1. srpnja 2001.
8.1 18. lipnja 2002.
9.0 19. ožujka 2003.
9.1 26. rujna 2003.
10.0 23. lipnja 2004.
10.1 2. veljače 2005.
10.2 14. rujna 2005.
11.0 2. listopada 2006.
12.0 2. srpnja 2007.
12.1 2. svibnja 2008.
12.2 11. prosinca 2008.
13.0 28. kolovoza 2009.
13.1 24. svibnja 2010.
13.37 28. travnja 2011.
14.0 28. rujna 2012.
14.1 7. studenog 2013.
14.2 1. srpnja 2016.
Slackware maskota -- Tux s lulom

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Slackware


  1. The Slackware Linux Project: General Information. Slackware.com pristupljeno 22. srpnja 2017.
  2. Slackware Inc.. Slackware FAQ: Slackware Linux has a reputation for being tough for newbies. Is this true?
  3. Datamation. Top Linux Distros For Every Level User
  4. Linux.org. Which Distro is Right for Me?
  5. Tech Radar. Power user Linux distros: 5 reviewed and rated
  6. IT Pro. Slackware Linux - Less is more
  7. PC World. A Guide to Today's Top 10 Linux Distributions
  8. FreeSlack. FreeSlack.net pristupljeno 22. srpnja 2017.
  9. CDROM.txt file in the Slackware 3.0 repository. Slackware.cs.utah.edu pristupljeno 22. srpnja 2017.[Neaktivna poveznica]
  10. Archived copy pristupljeno 20. prosinca 2018.
  11. 2002-2012 Andrew Maltsev, 2012-2013 Derek J. Curtis. Linux Slackware 96. Isbndb.com Arhivirano s izvorne stranice 13. ožujka 2016., pristupljeno 26. svibnja 2015.