Slaven Letica

Izvor: Wikipedija

Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947.Zagreb, 25. listopada 2020.[1]) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Od 1980. godine je profesor sociologije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu – Zagreb disertacijom Faktori rasta (1960. – 1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj pod mentorstvom Pere Jurkovića.[2]

Kasnih 1980-ih pred raspadom socijalističke Jugoslavije i novim mogućnostima pluralizma, Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i kolumne, te stupio u javni život.

Od 1990. do 1991. godine bio je osobnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.[3]

Godine 2000., Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,[4] a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.

Preminuo je u Zagrebu, 25. listopada 2020. godine u 74. godini života.[5]

Djela[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis djela:

  • Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
  • Intelektualac i kriza, August Cesarec, Zagreb, 1989.
  • Četvrta Jugoslavija, CIP, Zagreb, 1990.
  • JNA - rat protiv Hrvatske, Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
  • Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi, August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. Bože Čović), (suautori Bože Čović, Miroslav Brandt, Radovan Pavić, Zdravko Tomac, Mirko Valentić i Stanko Žuljić)
  • Obećana zemlja: politički antimemoari, Globus, Zagreb, 1992.
  • Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, AGM, Zagreb, 1993.
  • Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)[6]
  • Postmoderna i genocid u Bosni, Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. Postmodernity and genocide in Bosnia, 1997.)
  • Političko pleme, Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. Političko pleme 2, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
  • Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
  • Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)
  • Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku, Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013.
  • Američke e-priče za Elenu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2014.
  • Politički sasvim nekorektno, Profil, Zagreb, 2015.
  • Vječni titoizam i ljudožderska politika, Večernji edicija, Zagreb, 2016.[7]

Literatura[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Jutarnji list - Umro je bivši saborski zastupnik Slaven Letica. 25. listopada 2020. Pristupljeno 25. listopada 2020.
  2. Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)
  3. Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407.
  4. Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore. Monitor.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2010. Pristupljeno 29. kolovoza 2012.
  5. Preminuo Slaven Letica. tportal.hr. 25. listopada 2020. Pristupljeno 25. listopada 2020.
  6. (engl.) Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart, preuzeto 23. studenoga 2012.
  7. „Vječni titoizam i ljudožderska politika“ – nova razorna knjiga Slavena Letice o pošastima komunizmaArhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2016. (Wayback Machine), makarska-post.com, 22. travnja 2016., pristupljeno 30. travnja 2016.