Slavko Löwy

Slavko Löwy
Arhitekt / Graditelj
Nacionalnost	Hrvat
Rođenje	Koprivnica, 7. kolovoza 1904.
Smrt	Zagreb, 1. travnja 1996.
Stvaralaštvo
Najznačajnija djela	stambene zgrade po Zagrebu
Nagrade i priznanja	Nagrada Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam Nagrada Viktor Kovačić za životno djelo
Portal o životopisima

Slavko Löwy (Koprivnica, 7. kolovoza 1904. – Zagreb, 1. travnja 1996.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.

Životopis

Slavko Lowy- Stambeno poslovna zgrada Radovan, Masarykova 22, Zagreb (1933. – 1934.)

Arhitekt Slavko Löwy rođen je 7. kolovoza 1904. godine u Koprivnici. U Koprivnici polazi gimnaziju, a 1923. godine, nakon mature, upisuje u Beču Visoku tehničku školu. Nakon četiri odslušana semestra, 1925. godine nastavlja studirati u Zagrebu na Arhitektonskom odjelu Kraljevske tehničke visoke škole. No, 1927. nastavlja sa školovanjem u Drezdenu, gdje je i diplomirao 1930. godine.

Iste godine Löwy odlazi u zagreb gdje se zapošljava u arhitektonskom atelijeru Ignjata Fischera. 1931. u suradnji s Vladom Antolićem radi natječajni projekt za Gradsku štedionicu u Sarajevu. Iste godine prelazi u arhitektonski atelijer Stanka Kliske.

1932. godine postaje ovlašteni arhitekt i osniva vlastiti biro „Löwy“. Iste godine izvodi svoju prvu samostalno izvedenu kuću u Petrićevoj 7, na prostoru nekadašnjeg zagrebačkog Zakladnog bloka. 1933. realizirao je svoje najznačajnije ostvarenje- deveterokatnicu u Masarykovoj ulici, koja će biti nazvana i „prvim zagrebačkim neboderom“.1934. godine arhitektonski biro počinje djelovati na posljednjem katu nebodera u Masarykovoj.

Od 1934. do 1941. godine Löwy u Zagrebu realizira čitav niz značajnih stambeno- poslovnih objekata koje pripadaju samom vrhu hrvatske moderne. 1942. godine rad njegova biroa je prekinut a većina projektne dokumentacije je uništena.

Nakon svršetka rata, 1945. godine radi na rekonstrukcijama robnih kuća „NAMA“ u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosna i Bosni i Hercegovini. 1946. godine premješten je u Arhitektonski projektni zavod (APZ) gdje radi na tipovima „racionalnih stambenih zgrada“.

Od 1950. do 1953. godine boravi kao stručni suradnik u Makedoniji, gdje radi u birou „Projektant“ u Skoplju. Godine 1950. nagrađen je Republičkom nagradom Vlade NR Makedonije.

1953. godine vraća se u Zagreb, gdje obnavlja svoj „Arhitektonski biro Löwy“ u kome djeluje do mirovine 1966. godine. 1957. godine odlazi na tromjesečni rad u Rim u tvornicu sladoleda „Algida“ „kako bi zaradio za automobil“.

1962. godine „Arhitektonski biro Löwy“ spaja se s „Tehnoprojektom“. 1966. arhitekt Löwy odlazi u mirovinu. 1970. dodijeljena mu je nagrada „Viktor Kovačić“ za životno djelo. 1977. godine dodijeljena mu je i nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Arhitekt Slavko Löwy umire 1. travnja 1996. godine na 9. katu svoje zgrade u Masarykovoj 22.

Ostvarenja

Zagreb

Slavko Lowy- Stambeno poslovna zgrada Grunsberg, Petrićeva 7, Zagreb (1932 – 1933.)

Slavko Lowy- Stambeno poslovna zgrada Radovan, Savska 8, Zagreb (1937.)

Slavko Lowy- Stambene zgrade tvornice Rade Končar u Gajnicama, Zagreb (1949.)

Slavko Lowy- Studentski dom Stjepan Radić, Horvoćanska cesta- Jarunska cesta 2, Zagreb (1961.)

Slavko Lowy- Studentski dom, Šarengradska, Zagreb (1961.)

• Stambeno poslovna zgrada Grünsberg, Petrićeva 7, 1932 – 1933.

• Stambeno poslovna zgrada Schlenger, Bogovićeva 4, 1932 – 1933.

• Kuća Hirschler, Gornje Prekrižje 2, 1932 – 1933.

• Kuća Nossan, Zvonimirova 23, 1932 – 1933.

• Stambeno poslovna zgrada Radovan, Masarykova 22, 1933. – 1934.

• Kuća Polak, Tuškanova 15, 1936. – 1937.

• Kuća Lebinec, Ribnjak 20, 1936. – 1937.

• Kuća Federbuš, Novakova 19, 1936. – 1937.

• Stambeno poslovna zgrada Schlenger, Boškovićeva 7b, 1936. – 1937.

• Kuća Wiener Bankverein, Bulićeva 4, 1936. – 1937.

• Stambeno poslovna zgrada Jadranskog osiguravajućeg društva, Draškovićeva 13, 1936. – 1937.

• Stambeno poslovna zgrada Radovan, Savska 8, 1937.

• Kuća Beck, Vinkovićeva 8, 1937.

• Kuća Prpić, Solovljeva 22, 1938.

• Kuća Löwy, Mandrovićeva 12, 1938. – 1939.

• Bukovačka 149, 1941.

• Kuća Pichler, Grškovićeva 7, 1941.

• Majstorska radionica Vanje Radauša, Zmajevac 8, 1949.

• Majstorska radionica Antuna Augustinčića, Jabukovac 10, 1949.

• Stambene zgrade tvornice „Rade Končar“ u Gajnicama, 1949.

• Stambene zgrade, Galjufova 4 – 12, 1949.

• Kuća Steiner, Grškovićeva 25, 1955.

• Studentski dom „Cvjetno naselje“, Odranska 8, 1955.

• Starački dom „Lavoslav Švarc“, Bukovačka 55, 1955. – 1956.

• Ekonomski institut, Kennedyjev trg 7, 1957. – 1963.

• Restaurant „Trnjanka“, Trnjanska cesta 31, 1959. – 1960.

• Studentski dom „Ante Starčević“, Zagrebačka avenija 2, 1961.

• Studentsko naselje Stjepan Radić, Jarunska cesta 2/ Horvoćanski zavoj/ Selska cesta, 1961.

Hrvatska

• Uređenje židovskog groblja, Koprivnica, 1930.

• Spomenik palim Židovima u Prvom svjetskom ratu na koprivničkom groblju, Koprivnica, 1930.

• Grobnica obitelji Löwy, Koprivnica, 1930.

• Preoblikovanje sinagoge, Koprivnica, 1930.

• Upravna zgrada Elektroprimorja, Viktora Cara Emina 2, Rijeka, 1953. – 1955.

• Centralna trafostanica, Grohovčeva 2, Rijeka, 1960.

• Studentski dom, I. G. Kovačića 4, Osijek, 1962.

• Studentski dom Podmurvice, Čandekova 4, Rijeka, 1963.

• Izletište šumarskog gospodarstva „Crna Gora“, Koprivnica, 1970.

• Obiteljska kuća Švarc, Krešimirov trg 5, Koprivnica, 1973.

• Spomenik židovskim žrtvama Drugog svjetskog rata na Židovskom groblju u Koprivnici ( preinaka spomenika iz 1930.)

Druge zemlje

• Gradsko kupalište, Skoplje, Makedonija, 1950. – 1951.

• Studentsko naselje, Skoplje, Makedonija, 1950. – 1951.

• Administrativni centar, Skoplje, Makedonija, 1952. – 1953.

• Dom invalida, Skoplje, Makedonija, 1953.

• Gradski hotel s urbanističkim rješenjem šetališta uz Vardar, Skoplje, Makedonija
• Robna kuća, Skoplje, Makedonija, 1957.

• Savezna građevinska komora, Beograd, Srbija, 1958. – 1965.

Izvori

Darja Radovic Mahecic: Arhitekt Slavko Lowy - sustvaratelj hrvatske moderne arhitekture 1930ih godina, Zagreb, IPU, 1999. knjiga

Literatura

• Snješka Knežević, Aleksander Laslo. 2011. Židovski Zagreb. AGM, Židovska općina Zagreb. Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8

• Željka Čorak- U funkciji znaka- Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata, IPU, Zagreb, 1981.

• Radovan Ivančević- Blok Zakladne bolnice u Zagrebu, Čovjek i prostor, br. 6, Zagreb, 1983.

• Aleksander Laslo- Izgradnja javnih objekata u Zagrebu do 1940., Čovjek i prostor, br. 3, Zagreb, 1983.

• Aleksander Laslo- Zagrebačka arhitektura 30 – tih, Čovjek i prostor, br. 1 – 4, Zagreb, 1987.

• Tomislav Odak- Hrvatska arhitektonska alternativa 1945 – 85., Arhitektura, br. 196 – 199, Zagreb, 1986.

• Vladimir Potočnjak- Arhitektura u Hrvatskoj, Građevinski vjesnik, br. 4 – 5, Zagreb, 1939.

• Tomislav Premerl- Pobjeda moderne, Arhitektura, br. 156 – 157, Zagreb, 1976.

• Tomislav Premerl- Hrvatska moderna arhitektura između dva rata- nova tradicija, NZMH, Zagreb, 1989.

• Darja Radović Mahečić- Slavko Löwy- elegancija jednostavnosti (intervju), Čovjek i prostor, br. 11 – 12, Zagreb, 1994.

• Darja Radović Mahečić- Slavko Löwy- humano mjerilo stanovanja i rada, Život umjetnosti, br. 56 – 57, Zagreb, 1995.

• Darja Radović Mahečić- Slavko Löwy 1904 – 1996., Čovjek i prostor, br. 1-2, Zagreb, 1996.