Slavko Peleh

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Slavko Peleh, dipl. oec., hrvatski dr. filologije, prevoditelj (epova), povjesničar i bibliograf zagonetaka, hrvatskoga šaha i enigmatike.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Slavko Peleh rodio se 1937. u Okučanima. u kojima polazi sedmogodišnju Osnovnu školu. Maturira 1956. na Realnoj gimnaziji u Novoj Gradiški a diplomira 1961. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kolegij Pedagogije Peleh je položio 1960. godine na Filozofskom fakultetu u klasi prof. dr. M. Ogrizovića. Kao stipendist Investicione banke radi u Zagrebu (1961.-1962.). Bio je profesorom stručnih predmeta 1963.-1965. na Ekonomskoj školi u Ogulinu. U tvornici Jugorapid (Podsused) 1965.-1967. ekonomist je za unaprjeđenje proizvodnje. Šef je Uvoznog i Nabavnog odjela 1967.-1971. u tvornici Sintal (Remetinec). Na TV Zagreb 1971.-1977. šef je Odjela komercijalnih poslova. Poslovni je tajnik 1977.-1993. u Informativno-revijalnim izdanjima kuće Vjesnik. U listu i poduzeću Novi Vjesnik d.d. pomoćnik je direktora za ekonomske poslove (1993.-1997.). Doktorirao je 1987. na Filozofskom fakultetu s temom Književni rad na zagonetkama u ilirsko i postilirsko doba 1835.-1865.. Na omladinskom šahovskom prvenstvu Hrvatske nastupio je 1955. i 1956. Za seniorsku šahovsku reprezentaciju Hrvatske 2004. u Celju je igrao na 88. ploči u meču sa Slovenijom. Prvi je predsjednik (1983.-1985.) Hrvatskoga zagonetačkog saveza i 1983./1984. Zagonetačkog društva Čvor (Bjelovar). Kao pričuvni satnik u Domovinskom ratu 1991.-1993. obnašao je dužnost Načelnika financijske službe 99. brigade ZNG/HV. Na simpoziju Društva hrvatskih književnika 8/9. XII. 1983. izlagao je o zagonetačkom stvaralaštvu I. G. Kovačića. Na simpozijima HAZU 6. XI. 1987. u Podgori i 7. V. 1988. na Hvaru govorio je o M. Pavlinoviću i M. Maruliću. Bio je sudionikom nacionalnih kongresa talijanskih enigmista 1977. u Modeni i američkih zagonetača 1980. u Princetonu. Sudjelovao je u radu međunarodnih skupova zagonetačkih urednika u Budimpešti (1974.), Varšavi (1975.), Berlinu (1976.), Bjelovaru (1978.) i Pragu (1985.).

U mirovinu je otišao 11. III. 1997. godine.

Poticatelj je osnivanja šahovskih klubova u Okučanima (1954. i 1995.). Ogulinu (1964.). U Zagrebu je 2006. potakao osnivanje ŠK Udruge HBDR 99. brigade u kojemu tri mandata obnaša dužnost predsjednika.

Od 28. II. 2007. međunarodni je član finskoga društva Kalevalaseura iz Helsinkija.

Djela[uredi VE | uredi]

Bibliografija[2][uredi VE | uredi]

  • Archer Taylor i prva bibliografija zagonetaka. "Čvor razbibriga", br. 244, str. 13/14. Bjelovar, 1. XI. 1975
  • Bibliografija zagonetačkih listova u Hrvatskoj. "Čvor razbibriga", 250 i 251, 13/14. Bjelovar, 24. I. i 7. II. 1976.
  • Archer Taylor e la prima bibliografia dell' enigmistica. "Il Labirinto", br. 4 i 5, str. 71 i 95. Roma, 15. IV. i 15. V. 1976.
  • Aldo Santi - otac enigmatske bibliografije. "Čvor razbibriga", br. 272 i 273, str. 13/14. Bjelovar, 27. XI. i 11. XII. 1976.
  • Čovjek koji je bibliografirao ljubav i zagonetke (Hugo Hayn). "Čvor razbibriga", br. 290, str. 13/14. Bjelovar, 6. VIII. 1977.
  • Bibliografija enigmatike (na 4 jezika). Bjelovar, 1978.
  • Bibliografija "Sfinge rebusa" 1929.-1941. Bjelovar, 1982.


Enigmatika[uredi VE | uredi]

  • O enigmatiki v svetu. "Večer", str. 19. Maribor, 27. II. 1982.
  • V Portugalski že 400 let. "Večer", str. 19. Maribor, 17. IV. 1982.
  • Enigmatika v ZDA (SAD). "Večer", str. 19. Maribor, 22. V. 1982.
  • Enigmatika v Franciji. "Večer",, str. 19. Maribor, 19. VI. 1982.
  • Enigmatika pri Čehih in Slovakih. "Večer",, str. 24. Maribor, 10. VII. 1982.
  • Enigmatika v Romuniji. "Večer",, str. 22. Maribor, 21. VIII. 1982.
  • Nizozemska - dežela rebusov. "Večer",, str. 16. Maribor, 18. IX. 1982.
  • Enigmatika pri Rusih. "Večer",, 17. Maribor, 16. X. 1982.
  • Enigmatika v Urugvaju. "Večer",, str. 22. Maribor, 13. XI. 1982.
  • Enigmatika na Poljskem. "Večer",, str. 18. Maribor, 11. XII. 1982.
  • Bolgarsko ugankarstvo (zagonetaštvo). "Večer",, str. 18. Maribor, 19. II. 1983.
  • Enigmatika na Madžarskem. "Večer",, str. 18. Maribor, 19. III. 1983.
  • Brazilsko ugankarstvo. "Večer",, str. 18. Maribor, 16. IV. 1983.
  • Ugankarstvo na Danskem in Fererskih otokih. "Večer",, str. 18. Maribor, 14. V.1983.
  • O ugankah v Španiji (i pri Kataloncih). "Večer",, str. 18. Maribor, 11. VI. 1983.
  • Enigmatika. Enciklopedija Jugoslavije, sv. 4, str. 42. Zagreb, 1986.
  • Marulove enigmoforme. "Mogućnosti" br. 1-2, str. 215-224, Split, I-II/1989.
  • Marulove enigmoforme. "Zagonetač" br. 325, str. 4-9. Bjelovar, 1. XII. 1989.
  • Enigmatski (Vjesnikovi) listovi 1952.-. Zagreb, 1990.

Križaljke:

Kako sastaviti dobru križaljku (priručnik), Bjelovar, 1970.

Počeci križaljkotvorstva u Hrvatskoj, Bjelovar, 1971.

60. obljetnica "prve" križaljke u svijetu, "Čvor razbibriga" 176, str.13/14, Bjelovar, 19. I. 1974.

Predsjednik Akademije križaljaka (u Parizu), "Čvor razbibriga" 420, str. 13/14, Bjelovar, 31. VII. 1982.

U spomen najslavnijoj američkoj križaljkotvorki (Margaret Farrar), "Zagonetač" 306, str. 10/11, Bjelovar, XI-XII/1984.


Rebusi:

Vitezović rebusist (hijeroglifist), Senjski zbornik VI, str. 387, 389-391, Senj, 1975.

Rebusolog Octave Delepierre (1802-1879), "Čvor razbibriga" 293, str.13/14, Bjelovar, 17. IX. 1977.

Rebusi u Slavena, Bjelovar, 1979.

Kamo ide naš suvremeni rebus, Bjelovar, 1980.

C. P. Burger (1858 - 1936) - najveći nizozemski rebusolog, "Čvor razbibriga" 429, str. 13/14, Bjelovar, 1982.

Veliki njemački rebusolog Ludwig Volkmann, "Zagonetač" 295, str.10/11, Bjelovar, VI/1983.

Leonardo je bio i autor rebusa. "Nedjeljni vjesnik", str. 21. Zagreb, 26. I. 1997.

Kako su dešifrirani hijeroglifi (J.-F. Champollion), "Nedjeljni Vjesnik", str.22, Zagreb, 4. V. 1997.


Suomi (Finska):

Elias Lönnrot (1802-1884) u povodu 100. obljetnice smrti. "Zagonetač" 302, str. 11-13. Bjelovar, III-IV/1984.

Julius Krohn (1835-1888) - osnivač finske metode. "Zagonetač" 303, str. 9. Bjelovar, V-VI/1984.

Kaarle Krohn - finski folklorist. "Zagonetač" 321, str. 5-8. Bjelovar, 1. IX. 1988.

150 godina Kalevale u Hrvata. "Školske novine", str. 6. Zagreb, 14. IX. 2004.

150 godina Kalevale u Hrvata. Bjelovar, 2004.

Kalevala. Bjelovar, 2006. (22.895 stihova preveo, komentirao).


Šah:

Fischera nije trebalo izmisliti. Bjelovar, 1972.

Kronologija hrvatskoga šaha (543 nastavka u "Nedjeljnom vjesniku").Zagreb, 1994.-2005.

Na putu do vrha Kasparov - Anand. Zagreb, 1996.

Povijest hrvatskog šaha. Zagreb, 1997. (S. Peleh je jedan od 5 suautora)

Šah, str. 435-437 + tablo fotografija u boji. Hrvatska enciklopedija LZMK, sv. 10. Zagreb, 2008.

Ususret stotoj obljetnici osnutka Hrvatskoga šahovskog saveza 1912.godine. "Šahovski glasnik" 2011. (br. 4-5, 6, 7-8, 9, 10, 11-12) i 2012. (1,2-3, 4).

Uz 100. obljetnicu osnutka Hrvatskoga šahovskog saveza 1912. godine. "Šahovski glasnik" 2012. (br. 5-6, 7-8, 9-10, 11, 12), 2013. (1-2, 3-4, 6.10-11) i 2014. (1-2, 6-7).

Stoljetna spomenica Hrvatskoga šahovskog saveza. Zagreb, 2012. 130 godina klupskoga šaha u Zagrebu. Zagreb, 2016.


Vojska:

Tragom ratnoga puta 99. brigade HV. Zagreb, 2009.


Zagonetke:

Miroslav Vukelić-Mesalov pionir hrvatskoga umjetnog zagonetaštva, Senjski zbornik IV, str. 309-324, Senj, 1970.

Osvrt na riječ sibila (Sibila). Senjski zbornik IV, str. 345-347. Senj, 1970.

Vitezovićev prilog zagonetaštvu. Senjski zbornik V, str. 397-402. Senj, 1971-1973.

Zagonetke Ivana Gorana Kovačića. Bjelovar, 1972.

Narodne erotske zagonetke iz Istre. "Zagonetač" 30, str. 1-2. Bjelovar, 25. VIII. 1973.

Zagonetke tiskane 1879. u Senju. Senjski zbornik VI, str. 381. Senj, 1975.Zagonetke iz Krivog Puta i Krmpota. Senjski zbornik VI, str. 382/383. Senj, 1975.

Ivan Radetić o zagonetkama. Senjski zbornik VI, str. 392/393. Senj, 1975.

Ritterov biografsko-heraldički rad i "Vitezović". Senjski zbornik VI, str. 384-388 i 396. Senj, 1975.

Toponimska prapremetaljka (o Senju). Senjski zbornik VI, str. 394/395. Senj, 1975.

Zagonetanje posljednjeg ilirca (I. Trnskoga). "Večernji list", str. 36/37. Zagreb, 28/29. VI. 1980.

Hektorovićevo uganjanje. "Nedjeljni vjesnik", str. 10. Zagreb, 11. VII. 1982.

Zagonetka. Opća enciklopedija JLZ, sv. 8, str. 656. Zagreb, 1982.

Krekov odlomak o zagonetkama iz 1874. "Zagonetač" 304, str. 6. Bjelovar, VII-VIII/1984.

Književni rad na zagonetkama u ilirsko i postilirsko doba 1835.-1865. Zagreb, 1987. (disertacija kopirana u 10 primjeraka).

Uloga Mihovila Pavlinovića u zagonetaštvu. "Zagonetač" 318, str. 1-6. Bjelovar, 1. III. 1988.

Neobjavljene zagonetke iz 1794. godine. "Zagonetač" 322, str. 4-6. Bjelovar, 1. XI. 1988.

Estonske zagonetke 1840. u Zagrebu. "Zagonetač" 320, str. 4-5. Bjelovar, 1. VII. 1988.

Estonske zagonetke u zapisu Finca Eliasa Lönnrota. "Zagonetač" 324, str. 4-6, Bjelovar, 1. IX. 1989.

Cesar Chaplot - veliki francuski žodesprist. "Zagonetač" 323, str. 1-5. Bjelovar, 1. VII. 1989.

Goran u svijetu zagonetke, Život i djelo Ivana Gorana Kovačića, str. 224-227, Zagreb, 1989.

Enigmografsko-enigmološki rad Mihovila Pavlinovića u "Narodnom koledaru novom i starom", str. 391-398, Mihovil Pavlinović u politici i književnosti, Zagreb, 1990.

Zagonetke estonskom krasnoslovcu. "Vjesnikov kviz" 638, str. 12. Zagreb, 29. IV. 1992.

Između mita, zagonetke i građevine (Sfinga). "Nedjeljni vjesnik", str. 22. Zagreb, 6. IV. 1997.

Hrvatska zagonetka prije Vukovićeve zbirke (u Vukovićevoj knjizi Zbirka hrvatskih zagonetaka, str. 145-150). Zagreb, 2000.

Izabrane zagonetke Dragutina Karla Barbalića. Zagreb, 2001.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.slavko-peleh.info/
  2. Djela, pristupljeno 28. listopada 2016.

Napomena:[uredi VE | uredi]

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice književnika Slavka Peleha (http://www.slavko-peleh.info) uz njegovo dopuštenje sa svrhom da napisana djela budu dostupna svim zainteresiranim korisnicima. (dopusnica >>)