Slivno

Koordinate: 43°00′N 17°31′E / 43.00°N 17.51°E / 43.00; 17.51
Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Slivno. Za druga značenja pogledajte Slivno (razdvojba).
Slivno
Slivno (grb).gif
Slivno na karti Hrvatska
Slivno
Slivno
Slivno na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Smiljan Mustapić (HDZ)
Naselja u sastavu općine 18 naselja
(vidi općinska naselja)
Stanovništvo (2011.) 1999
Broj stanovnika
Slivno, Dubrovačko-neretvanska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Blace 318 317 273
Duba 9 4 4
Duboka 130 128 266
Klek 159 230 177
Komarna 126 167 412
Kremena 14 56 28
Lovorje 66 67 58
Lučina 17 15 10
Mihalj 212 156 121
Otok 81 70 47
Pižinovac 13 2 1
Podgradina 314 227 194
Raba 6 10 8
Slivno Ravno 7 2 1
Trn 221 189 131
Tuštevac 81 64 47
Vlaka 302 294 268
Zavala 2 1 -

Ukupno
[uredi]
2078 1999 2046
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Slivno crkva (2).JPG
Župna crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Slivnu
Slivno na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Slivno
Slivno

Slivno je općina u južnoj Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Podrijetlo naziva mjesta[uredi | uredi kôd]

Postoje dvije varijante podrijetla imena Slivno. Po prvoj Slivno je dobilo ime po smještaju s lijeve odnosno "s live" strane Neretve. Po drugoj varijanti, središnje i najstarije selo na području župe Slivno Ravno i Slivanjskog poluotoka dobilo je ime po zemljopisnom položaju i okolnom reljefu. Selo se nalazi dolini u okruženju brda Kosa (sa sjevera), Pozvizda (s juga) i Jastrebove glavice (sa zapada). Vode obilnih kiša slijevale su se niz navedena brda i prema Jadranskom moru i Neretvanskom blatu, pa je po slijevanju tih voda selo je dobilo ime Slivno.[1]

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Općini pripada 18 naselja:[2]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Slivno je primorska općina u Neretvanskoj dolini. Graniči s gradom Opuzenom, općinom Zažablje te s općinom Neum u BiH.

Sjedište općine je naselje Vlaka.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Godine 2001. općina Slivno imala je 2078 stanovnika.,[3] a po popisu iz 2011. općina je imala 1999 stanovnika.[4]

Općina Slivno: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1107
1272
1427
1641
1887
2247
2194
2437
2659
2656
2580
2110
1838
1665
2078
1999
2046
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Metković. U 1981. sadrži dio podataka grada Opuzena. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Načelnik općine je Smiljan Mustapić (HDZ). Predsjednik 11-članog općinskog vijeća je Mato Dragobratović iz iste stranke.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Smrdan grad
Nekropola Greblje Nekropola Greblje
Nekropola Greblje
Nonkovića kula
  • Smrdan grad je utvrda iznad mjesta Klek uz stari put koji je spajao dolinu Neretve s Dubrovačkim primorjem. Današnji ostatci utvrde sagrađeni su krajem 17. stoljeća na mjestu nekadašnje utvrde iz srednjeg vijeka, nakon što su je Mlečani 1689. osvojili od Osmanlija. Trokutastog je tlocrta s bedemima od oko 50 metara po svakoj strani. Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.[5][6]
  • Nonkovića kula, četverokatna obrambena kula četvrtastog oblika iz 17. stoljeća koja se nalazi u Kleku. Građena je od pravilno tesanih kamenih kvadara a pokrivena krovom na četiri vode. Na svakom su katu po dva prozora s konzolama i kamenim prstenovima. Ulazna vrata s nadvratnikom i dovratnicima su na zapadnom pročelju, a iznad njih je grb obitelji Nonković, vjerojatnim graditeljima kule. Iza kule nalazi se kapelica sa zvonikom na preslicu na pročelju, a uz nju bunar s krunom i ukrašenim uglovima.Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.[7]
  • Nekropola stećaka Greblje, kasnosrednjovjekovna nekropola, sjeverno od sela Provići. Brojčano je jedna od najvećih nekropola neretvanskog područja: evidentirano je 67 stećaka od kojih su 33 ukrašena primjerka.[8]
  • Galerija "Stećak" u Kleku, mjesto okupljanja književnika, likovnih, dramskih i drugih umjetnika. Osim u Kleku, djeluje u Opuzenu, Pločama, Metkoviću i Zagrebu, a ovisno o potrebama i u drugim mjestima.[9]
  • Otok Osinj, nenaseljeni otočić pored Blaca. Vrlo je vjerojatno bio naseljen već u rimsko doba, a za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikoga bila je podignuta utvrda čija je svrha bila zaštita i nadzor bizantskih posjeda na istočnoj obali Jadrana. Mijenjao je mnoge vlasnike, a nakon oslobođenja Neretvanske krajine od Osmanlija 1688. i došao je u sastav Mletačke Republike koja ga je 1744. dala u posjed plemićkoj obitelji Nonković, a njezini su ga članovi prodali seljacima iz Blaca.[10] Osim bizantske utvrde, na otoku su pronađeni ostatci crkve i franjevačkoga samostana. Na utvrde je prvi ukazao don Radovan Jerković, svećenik i povjesničar. Obišao je lokalitet te napravio skicu tlocrta utvrde i crkve unutar nje. Crkvu je smatrao starijom od utvrde i pripisao je ranokršćanskom dobu. Rezultate toga rada objavio je 1942. u sarajevskom Napretku.[11] U crkvi se danas bogoslužje povremeno služi, a cijeli se kompleks nalazi na popisu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[12][13]

Župna crkva[uredi | uredi kôd]

Na području Slivna je župa sv. Stjepana Prvomučenika. U sastavu je Neretvanskog dekanata i Splitsko-makarske nadbiskupije. Župa Slivno Ravno utemeljena je 1705. godine.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Općina Slivno, podrijetlo imena
  2. Općina Slivno, naselja
  3. Popis 2001., Dubrovačko-neretvanska županija
  4. Popis 2011., Dubrovačko-neretvanska županija
  5. Slivno Ravno, Utvrda Smrdan Grad s crkvom Gospe Velike Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  6. Klek Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  7. Klek, Kula Nonković Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 23. veljače 2020.)
  8. Slivno Ravno, Nekropola stećaka „Greblje“ Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 22. veljače 2020.)
  9. Galerija Stećak Klek Hrvatska kulturna zaklada (pristupljeno 22. veljače 2020.)
  10. Osinj Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  11. Jasna Jeličić-Radonić: Skulptura ranokršćanske crkve iz castelluma na otočiću Osinju na ušću Neretve Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Vol. 35 No.1, prosinac 1997. (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  12. Plina - Stablina (povijest župe) Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Split (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  13. Slivno Ravno, Crkva sv. Ivana na otoku Osinju Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 20. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Slivno


P parthenon.svg Nedovršeni članak Slivno koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.