Slobodan Šnajder

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Slobodan Šnajder
Slobodan Snajder.jpg
Puno ime Slobodan Šnajder
Rođenje 8. srpnja 1948.
Zagreb, Hrvatska
Zanimanje književnik, kolumnist
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste roman, drama, esej, pripovijetka
Supruga(e) Kruna Tarle

Slobodan Šnajder (Zagreb, 8. srpnja 1948.) je hrvatski pisac i publicist.

Životopis[uredi VE | uredi]

Diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosnivač i urednik teatrološkog časopisa „Prolog“, te urednik edicije izdavačke kuće Cekade. Novele, eseje i kazališne komade objavljuje od 1966. godine. Od siječnja do lipnja 1993. bio je kolumnist dnevnika Glas Slavonije (Početnica za melankolike), a od 1994. do 2013. riječkog Novog lista (Opasne veze).

Izbor političkih kolumna koje je pisao u riječkom “Novom listu” od 1994. do 1999. objavio je u knjizi “Kardinalna greška”, a od 1999. do sredine 2004. u knjizi “Umrijeti pod zvijezdom”. Kolumne, kao i drame, imaju svojih poštovatelja i oponenata.

Od 2001. do 2004. bio je ravnatelj ZKM-a. Čest je suradnik 3-eg programa Hrvatskoga radija. Svoj prvi roman „Morendo“ objavio je 2012.

Važnije praizvedbe[uredi VE | uredi]

Prva profesionalna izvedba bio je “Minigolf” , 1968, u tadašnjem Zagrebačkom dramskom kazalištu (danas Dramsko kazalište Gavella) u režiji Dina Radojevića.

U zagrebačkom Hrvatskome narodnom kazalištu praizvedena su tri njegova djela, “Kamov, smrtopis” 1978. i “Držićev san” 1980. u režiji Ljubiše Ristića, te 2003. “Nevjesta od vjetra” u režiji Ivice Boban. “Kamov, smrtopis” izveden je 2003. u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji Branka Brezovca. “Dumanske tišine” idu u red njegovih izvođenijih tekstova: Varaždin, Bitola (režija Vlado Milčin), Zagreb, Rijeka (režija Zlatko Sviben), Novi Sad (režija Mira Erceg).

Njegova drama koja je do danas predmet žestokih sporenja “Hrvatski Faust” imala je hrvatsku praizvedbu na Splitskom ljetu 1982. u režiji Dina Radojevića, da bi potom bila izvedena u Jugoslavenskom dramskom pozorištu u režiji Slobodana Unkovskog. Šnajderov “izlazak u svijet” počeo je godinom 1987. i upravo tim tekstom – kad je Roberto Ciulli u Theateru a.d. Ruhr postavio njegovu dramu “Hrvatski Faust”, odigravši je oko 100 puta u njemačkim zemljama, Europi i SAD. Posljednja predstava u kako-tako redovitom nizu bila je “Bauhaus”, ZKM, režija Paolo Magelli, početak 1990.

U 1990-ima isključen je iz hrvatskog kazališta političkom represijom i njegove drame nisu igrane do jeseni 1999. kad je u varaždinskom HNK-u Petar Veček postavio post-socijalistički grand-guignol “Kod Bijelog labuda”. Kako se politička zabrana nije dala protegnuti na Europu, upravo su u tom razdoblju mnogi njegovi tekstovi igrani izvan domovine, od Irske do Izraela: “Hrvatski Faust” (1993. u bečkom Burgtheateru, režija Hans Hollmann); “Zmijin svlak” (Tübingen, praizvedba koju je režirao Manfred Weber), Mülheim (Roberto Ciulli), Frankfurt/Main, Veroli/Rim (režija Petar Veček, na jeziku izvornika), Oslo, Kopenhagen, Beč, Varšava, Krakov, Dublin, Beograd); “Utjeha sjevernih mora” (Frankfurt/Oder, praizvedba na njemačkom, režija Michael Funke, "Nevjesta od vjetra" (Bochum, na njemačkom, u režiji Wernera Schroetera). Miloš Lazin postavio je Šnajderovu dramu “Ines & Denise”, nastalu u naročitoj suradnji pisca i redatelja, praizvevši je u Sarajevu 1997. Iste godine drama je imala francusku premijeru u Villeneuve-lès-Avignon.

Drama “Peto evanđelje”, pisana prema dnevniku Ilije Jakovljevića “Konclogor na Savi”, izvedena je u dvije verzije: njemačkoj, (Theater Kampnagel, Hamburg), te hrvatskoj (Zagreb, ZKM), obje 2004, u režiji Branka Brezovca.

Praizvedba drame “Kosti u kamenu”, prema nekim elementima političke biografije Josipa Broza Tita, izvedena je (na makedonskom) u Bitoli, u režiji Branka Brezovca, 2007. godine. Tekst "Moja draga Tilla!", pisan za lutke postavila je 2010. Kruna Tarle, u koprodukciji Zagrebačkog kazališta lutaka i berlinske lutkarske akademije HfS Ernst Busch, koja je svoju njemačku verziju istog naslova praizvela u Leverkusenu i Berlinu. Praizvedbu “Enciklopedije izgubljenog vremena” u Varaždinu, (2011) kao i praizvedbu “Kako je Dunda spasila domovinu” u Puli (Istarsko narodno kazalište, 2012), režirala je Snježana Banović.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Kamov (CKD, Zagreb 1978, 1987) YU ISBN 86-7091-061-6
    • Kamov, thanatographie (na francuskom, prijevod Nicolas Raljevic, Prozor edition, Paris 2019) ISBN 978-2-9558962-7-3
  • Hrvatski Faust (CKD, Zagreb 1981, 1988) YU ISBN 86-7091-08-9 nevaljani ISBN
  • Glasi iz Dubrave (CKD, Zagreb 1986) YU ISBN 86-7091-XXX nevaljani ISBN-J
  • Radosna apokalipsa (IC Rijeka, Rijeka 1988) YU ISBN 86-7071-083-8
  • Kroatischer Faust (Burgtheater, Vienna 1993)
  • Utjeha sjevernih mora (Durieux, Zagreb 1996) ISBN 953-188-057-3
  • Knjiga o sitnom, proza (Konzor, Zagreb 1996) ISBN 953-6317-28-1
  • Kardinalna greška (Novi list – Adamić, Rijeka 1999) ISBN 953-6531-52-6
  • La dépouille du serpent, (na francuskom, prijevod Mireille Robin, L'espace d'un instant, Pariz 2002) ISBN 2-9516638-6-2
  • Nevjesta od vjetra (Durieux, Zagreb 2003) ISBN 953-188-165-0
  • Umrijeti pod zvijezdom (Novi list – Adamić, Rijeka 2005) ISBN 953-219-236-0
  • Le Faust croate (prijevod Mireille Robin, L'espace d'un instant, Pariz 2005) ISBN 2-915037-17-5
  • Odabrana djela kod Prometeja, Zagreb, devet svezaka u tri kola, 2005-2007:
  • 505 sa crtom, pripovijetke (Profil International, Zagreb 2007) ISBN 978-953-12-0551-1
  • Morendo, roman (Profil International, Zagreb 2011) ISBN 978-953-319-264-2
  • Hrvatski Faust i drugi drami (na makedonskom, izbor i prijevod Jelena Lužina), BLESOK, Skopje 2011)
  • Le Cinquième évangile (L'espace d'un instant, Pariz 2012) ISBN 978-2-915037-66-1
  • Tri pjesi (na ruskom, izbor Larisa Savelljeva, prijevod Natalija Vagapova, Larisa Saveljeva, Tri kvadrata, Moskva, 2012) ISBN 978-5-94607-171-0
  • Doba mjedi (TIM press, Zagreb 2015) ISBN 978-953-8075-11-7
    • II. izdanje (TIM press, Zagreb 2016), ISBN 978-953-8075-19-3
    • III. izdanje (TIM press, Zagreb 2018), ISBN 978-953-8075-36-0
    • Doba brona (na slovenskom, prijevod Sonja Polanc, V.B.Z. Ljubljana, Ljubljana 2017) ISBN 978-961-6458-97-8 nevaljani ISBN
    • Исцелување на светот (Isceluvanje na svetot, na makedonskom, prijevod Vladimir Jankovski, Antolog, Skopje 2018) ISBN 978-608-243-314-1
    • Reparatur der Welt (na njemačkom, prijevod Mirjana i Klaus Wittmann, Paul Zsolnay Verlag, Wien 2019) ISBN 978-3-552-0592-4 nevaljani ISBN-5
    • La riparazione del mondo (na talijanskom, prijevod Alice Parmeggiani, Solferino, Milano 2019) ISBN|978-88-282-0273-8
  • Umrijeti u Hrvatskoj : pet eseja (Fraktura, Zagreb 2019), ISBN 978-953358129-3