Slobodnookretljiva spojka

Izvor: Wikipedija
Slobodnookretljiva spojka s ustavljačem i palcem (takozvana zaporna spojka): 1. ustavljač i 2. palac postavljena na 3. uporište ili podlogu.
Prikaz rada poprečno ili radijalno slobodnookretljive spojke sa strelicama koje pokazuju smjer vrtnje i engleske oznake koje pokazuju u kojem smjeru je "slobodna" (eng. Free) i u kojem smjeru je "uključena" (eng. Engaged).
Zaporna spojka ili slobodnookretljiva spojka s ustavljačem i palcem (van Anden, 1869.).

Slobodnookretljiva spojka ili jednosmjerna spojka (često poznata pod nazivom "spojka slobodnog hoda") je vrsta spojke koja uključuje vođeni dio samo u jednom smjeru vrtnje (rotacije). U drugom ona ga isključuje, a isto tako i kad vođeni dio pretiče vodeći. Zbog toga ove spojke djeluju u jednom smjeru vrtnje kao kočnice, a u suprotnom kao slobodnookretljivi dijelovi. Neke od tih spojka obavljaju opisanu ulogu trenjem među dijelovima, a druge to čine oblikom (ustavljačem i palcima).[1] Zadatak ovih spojki je onemogućavanje prenošenja momenta uvijanja (torzije) u neželjenom smjeru ili da omogući automatsko isključenje mehanizma u trenutku promjene smjera okretanja. Po načinu ostvarivanja veze jednosmjerne spojke se dijele na: kandžaste, zupčaste i tarne. Jednosmjerne spojke se dijele na uzdužne (aksijalne) i poprečne (radijalne).[2]

Slobodnookretljiva spojka s ustavljačem i palcima ili zaporna spojka[uredi | uredi kôd]

Nedostatak ovih spojki jesu razmjerno veliki prazni hod i udarno uključenje. Zbog toga se uglavnom upotrebljavaju samo tamo gdje se prenose mali zakretni momenti (na primjer kod mehaničkih satova).

Uzdužno ili aksijalno slobodnookretljiva spojka[uredi | uredi kôd]

Uzdužno ili aksijalno slobodnookretljiva spojka je zapravo tarna spojka sa stožastim tarnim površinama, od kojih se jedna nalazi na matici vodećeg dijela, a druga na vođenom dijelu. Matica obuhvata vijak vodećeg dijela koji je napravljen na vodećem vratilu s pomoću kvadratnog navoja, tako da se u smjeru vrtnje, u kojem treba prenositi moment vrtnje, uzdužno primiče prema vođenom dijelu, a u suprotnom od njega odmiče, uključujući, odnosno isključujući pri tome spojku. Ove spojke također se upotrebljavaju za prijenos malih zakretnih momenata.

Poprečno ili radijalno slobodnookretljiva spojka[uredi | uredi kôd]

Poprečno ili radijalno slobodnookretljiva spojka prenosi moment vrtnje trenjem. Obodna površina jednog od njihovih dijelova (u većini slučajeva unutrašnjeg) ima izdanke kojima je jedna strana više-manje okomita, dok je druga više položena, tako da je prostor između njega i glatke obodne površine s jedne strane širi, a s druge uži. Zbog toga se u taj prostor smješteni čelični valjčići slobodno kotrljaju po obodnoj površini dijela s izdancima u onom smjeru vrtnje pri kojem dospijevaju na širi kraj tog prostora, a spojka je pri tome isključena. Pri suprotnom smjeru vrtnje valjčići se pomaknu prema užem kraju, tako da vrlo brzo između njihovih površina i površina polovica spojke nastaje trenje potrebno za prijenos momenta vrtnje. Da bi to njihovo pomicanje bilo brže, podupiru se oprugama koje tlače valjke u tom smjeru. Ove spojke koriste se za prenošenje momenata vrtnje srednje veličine. Poprečne jednosmjerne spojke se u tehničkoj praksi upotrebljavaju češće od uzdužnih. Modernije izvedbe imaju valjčiće nekružnog presjeka, koji zbog većeg polumjera na mjestu dodira imaju znatno veću nosivost i duži vijek trajanja.

Slike[uredi | uredi kôd]

Slobodnookretljiva spojka 1.png Slobodnookretljiva spojka 2.png CamClutch.jpg Pružinovávolnoběžka.jpg
Način rada uzdužno ili aksijalno slobodnookretljive spojke: 1. vodeći vijak na vratilu, 2. vodeća matica, 3. vođeni dio. Poprečno ili radijalno slobodnookretljiva spojka: 1. unutarnji vodeći dio, 2. vanjski vođeni dio, 3. valjci, 4. prsten za osiguranje valjaka. Poprečno ili radijalno slobodnookretljiva spojka s raznim polukružnim tijelima za stezanje. Slobodnookretljiva spojka s oprugom.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "Tehnička enciklopedija" (Elementi strojeva (strojni dijelovi)), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  2. "Spojke u mehatronici", Tomislav Lukčić, diplomski rad, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, 2017.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Slobodnookretljiva spojka.