Smart 1
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
| SMART-1 | |
 Umjetnička impresija letjelice SMART-1 | |
| Organizacija | ESA |
|---|---|
| Tip misije | Orbiter |
| Satelit od | Mjesec |
| Datum ulaska u orbitu | 15. studenog 2004. |
| Datum lansiranja | 27. rujna 2003. 23:14:46 UTC |
| Raketa nosač | Ariane 5G |
| Mjesto lansiranja | Kourou ELA-3 |
| Trajanje misije | 2 godine, 11 mjeseci, 6 dana |
| Pad iz orbite | 3. rujna 2006. 05:42:22 UTC |
| NSSDC ID | 2003-043C |
| Internet sjedište | SMART-1 |
| Masa | 367 kg |
| Orbitalni elementi | |
| Ekscentricitet orbite | 0,352054 |
| Inklinacija | 90,26 stupnjeva |
| Orbitalni period | 4,95 h |
| Apoapsis | 4.600 km |
| Periapsis | 2.205 km |
Smart 1 je bila letjelica Europske svemirske agencije. Imala je zadaću testirati ionski pogon i tražiti led na Mjesečevom južnom polu. Lansiran je 27. rujna 2003. godine u 23:14 sati, a u orbitu oko Mjeseca je ušao 15. listopada 2004. Lansiran je s raketom Ariane-5, s masom pri lansiranju od 367 kg. Misija je završila 3. rujna 2006. godine udarom u Mjesec.
Smart 1 je prva letjelica ovakve vrste. Njegova prva primarna misija je testiranje ionskog pogona i ostalih novih tehnologija za letjelicu i instrumente.
Lansiranje[uredi | uredi kôd]
Smart-1 je lansiran uz pomoć rakete Ariane-5. Dana 8.lipnja Smart 1 je prebačen u Kourou. 14.lipnja bio je premješten u ESTEC da bi bio ukrcan u avion Antonov 124. Avionom je prebačen u Francusku Gvajanu. Sljedećeg jutra, 15.lipnja slijetjeo je u Francusku Gvajanu. Aerodrom Cayenne, na koji je sletio avion sa Smart-1 je udaljen 50 km od lansirnog mjesta ESA-e.
Letjelica[uredi | uredi kôd]
Od šest spuštanja NASA-inih letjelica Apollo, astronauti su donjelu uzorke stijena za analizu u svjetskim laboratorijima. I tri su sovjetske letjelice donijele uzorke stijena.
Mala Američka letjelica kao što je Clementine ili Lunar Prospector su bili u orbiti oko Mjeseca. Lunar Prospector je mapirao Mjesečevu gravitaciju i površinu. Ipak, ostala su mnoga pitanja na koja znanstvenici moraju odgovoriti.
Kamera na Smart-1 je omogućivala znanstvenicima istraživanje Mjesečeve površine i topografiju Mjeseca.
Instrumenti[uredi | uredi kôd]
| Instrument | Opis |
| EPDP | Bilježi rad ionskog pogona i njegovog utjecaja na letjelicu |
| KaTE | Testira druge načine komunikacije Zemlja-Mjesec |
| AMIE | Testira minijaturnu kameru i slika slike u boji |
| SIR | Traži led i pravi mineralnu mapu Mjeseca |
| D-CIXS | Istražuje kompoziciju i sastav Mjeseca |