Smiljan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Smiljan
Županija Ličko-senjska
Najbliži (veći) grad Gospić
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 446
Pošta 53211
Pozivni broj 053
Nikola Tesla Smiljan 04.jpg
Rodna kuća i spomenik Nikoli Tesli u Smiljanu

Smiljan je selo koje se nalazi sedam km sjeverozapadno od Gospića (Ličko-senjska županija), i petnaest km od ceste ZagrebSplit. Prema popisu iz 2001. godine, u selu je živjelo 446 osoba.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Sastoji se od osamnaest raspršenih zaselaka (Baćinac, Bogdanić, Čovini, Debelo Brdo, Dražica, Kolakovica, Kovačevići, Ljutača, Milkovića Varoš, Miljača, Miškulin Brdo, Podkrčmar, Rasovača, Rastoka, Rosulje, Smiljan, Smiljansko Polje, Vaganac).

Naselje Smiljan nalazi se u podvelebitskom dijelu središnje Ličke zavale, na zapadnom rubu Ličkog polja podno brda Krčmar. Sastoji se od dvanaest zaselaka s kojima čini prostornu i funkcionalnu cjelinu. Najstariji tragovi naseljenosti na smiljanskom tlu datiraju iz srednjeg i kasnog brončanog doba. Na gradini Miljači nekada su bile smještene tri nekropole, pronađeni su brojni ostaci japodske kulture, uostalom 22 groba sa grobnim prilozima tomu svjedoče.

Ime[uredi VE | uredi]

Narodna predaja porijeklo imena Smiljan tumači poetičnim legendama. Prema jednoj od legendi mjesto je dobilo ime po smilju, cvijeću koje je nekad tu raslo, po drugoj, nazvano je po lijepoj djevojci Smiljani koja je u njemu živjela. Treća legenda kazuje da je ime dobilo po poznatom narodnom junaku Iliji Smiljaniću.

Povijest[uredi VE | uredi]

Teslina eksperimentalna stanica u Memorijalnom centru Nikole Tesle kopija je njegove stanice u Colorado Springsu, koja je radila između 1899.-1900. g.

Prvi pisani spomen Smiljana u povijesnim je izvorima zabilježen 6. prosinca 1504. godine.

Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selima: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu.[1]

Smiljan je ušao u svjetsku povijest zahvaljujući činjenici što je u njemu rođen Nikola Tesla kojemu je učast izgrađen istoimeni memorijalni centar. Njegova rodna kuća i crkva u kojoj je njegov otac Milutin služio kao paroh danas je temeljito obnovljena, a u samoj kući nalazi se memorijalni muzej. Od još poznatijih tu je Ferdinand Kovačević, začetnik hrvatske telegrafije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Smiljanu je 1835. postojalo 206 kuća, te 1880 stanovnika.[2] Od toga je broja 1401 stanovnik bio katolik, a 479 grkonesjedinjenih žitelja.[2]


Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]


Podatci o stanovništvu naseljenoga mjesta Smiljan za 1869. i 1880. sadržavaju podatke za naselja Rastoka i Smiljansko Polje, a u 1857. dio podataka za naselje Smiljansko Polje.

  • 2001. - 446
  • 1991. - 555 (Hrvati - 520, Srbi - 18, Jugoslaveni - 4, ostali - 13)
  • 1981. - 605 (Hrvati - 553, Jugoslaveni - 30, Srbi - 17, ostali - 5)
  • 1971. - 761 (Hrvati - 677, Srbi - 41, Jugoslaveni - 19, ostali - 24)

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Smiljan i okolna sela dala su mnoštvo hrvatskih značajnih i uglednih osoba raznih zvanja. Neki od njih nisu se rodili u Smiljanu, no iskazivali su vezanost za obiteljske korijene iz Smiljana. [4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
  2. 2,0 2,1 Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine : mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988., str. 157.
  3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  4. 4,00 4,01 4,02 4,03 4,04 4,05 4,06 4,07 4,08 4,09 4,10 4,11 4,12 4,13 4,14 4,15 4,16 4,17 4,18 4,19 4,20 4,21 4,22 4,23 4,24 4,25 4,26 4,27 4,28 4,29 Knjiga o Smiljanu; Ana Tomljenović. Smiljan i okolica (Brušane, Trnovac, Bužim) piše Ivica Franić, Vila velebita, časopis za liku i velebitsko primorje, srpanj 2006., str. 61
  5. Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
  6. [http://www.vila-velebita.hr/datoteke/VVbr10.pdf Prof. dr. Vladimir Muljević, autor knjige «Tesla, slavni izumitelj» (2000.): Pripremam potpunu Teslinu bibliografiju, razgovarala Ana Tomljenović, Vila velebita, časopis za liku i velebitsko primorje, srpanj 2006., str. 20
  7. Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Smiljan


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Smiljan koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.