Smiljan

Koordinate: 44°33′51″N 15°19′05″E / 44.5643°N 15.3181°E / 44.5643; 15.3181
Izvor: Wikipedija
Smiljan
Rodna kuća i spomenik Nikoli Tesli u Smiljanu
Država Hrvatska
ŽupanijaLičko-senjska
Najbliži veći gradGospić

Površina[1]19,9 km2
Koordinate44°33′51″N 15°19′05″E / 44.5643°N 15.3181°E / 44.5643; 15.3181

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno392
– gustoća20 st./km2

Poštanski broj53211
Pozivni broj053

Zemljovid

Smiljan na zemljovidu Hrvatske
Smiljan
Smiljan

Smiljan na zemljovidu Hrvatske

Smiljan je selo koje se nalazi sedam km sjeverozapadno od Gospića (Ličko-senjska županija) i petnaest km od ceste SplitZagreb. Prema popisu iz 2001. godine u selu je živjelo 446 osoba.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Sastoji se od osamnaest raspršenih zaselaka (Baćinac, Bogdanić, Čovini, Debelo Brdo, Dražica, Kolakovica, Kovačevići, Ljutača, Milkovića Varoš, Miljača, Miškulin Brdo, Podkrčmar, Rasovača, Rastoka, Rosulje, Smiljan, Smiljansko Polje, Vaganac).

Naselje Smiljan nalazi se u podvelebitskom dijelu središnje Ličke zavale, na zapadnom rubu Ličkog polja podno brda Krčmar. Sastoji se od dvanaest zaselaka s kojima čini prostornu i funkcionalnu cjelinu. Najstariji tragovi naseljenosti na smiljanskom tlu datiraju iz srednjeg i kasnog brončanog doba. Na gradini Miljači nekada su bile smještene tri nekropole, pronađeni su brojni ostaci japodske kulture, uostalom 22 groba s grobnim prilozima tomu svjedoče.

Ime[uredi | uredi kôd]

Narodna predaja porijeklo imena Smiljan tumači poetičnim legendama. Prema jednoj od legendi mjesto je dobilo ime po smilju, cvijeću koje je nekad tu raslo, po drugoj, nazvano je po lijepoj djevojci Smiljani koja je u njemu živjela. Treća legenda kazuje da je ime dobilo po poznatom narodnom junaku Iliji Smiljaniću.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi pisani spomen Smiljana u povijesnim je izvorima zabilježen 6. prosinca 1504. godine.

Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selima: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu.[3]

Smiljan je ušao u svjetsku povijest zahvaljujući činjenici što je u njemu rođen Nikola Tesla kojemu je učast izgrađen istoimeni memorijalni centar. Njegova rodna kuća i crkva u kojoj je njegov otac Milutin služio kao paroh danas je temeljito obnovljena, a u samoj kući nalazi se memorijalni muzej. Od još poznatijih tu je Ferdinand Kovačević, začetnik hrvatske telegrafije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

U Smiljanu je 1835. postojalo 206 kuća, te 1880 stanovnika.[4] Od toga je broja 1401 stanovnik bio katolik, a 479 grkonesjedinjenih žitelja.[4]
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 418 stanovnika.[5]

Naselje Smiljan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2090
2365
1973
1222
1283
1162
1127
1068
747
818
835
761
605
555
446
418
392
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Za 1869. i 1880. sadrži podatke za naselja Rastoka i Smiljansko Polje, a u 1857. dio podataka za naselje Smiljansko Polje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Podatci o stanovništvu naseljenoga mjesta Smiljan za 1869. i 1880. sadržavaju podatke za naselja Rastoka i Smiljansko Polje, a u 1857. dio podataka za naselje Smiljansko Polje.

  • 1971. – 761 (Hrvati – 677, Srbi – 41, Jugoslaveni – 19, ostali – 24)
  • 1981. – 605 (Hrvati – 553, Jugoslaveni – 30, Srbi – 17, ostali – 5)
  • 1991. – 555 (Hrvati – 520, Srbi – 18, Jugoslaveni – 4, ostali – 13)
  • 2001. – 446
  • 2011. – 418[5]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Smiljan i okolna sela dala su mnoštvo hrvatskih značajnih i uglednih osoba raznih zvanja. Neki od njih nisu se rodili u Smiljanu, no iskazivali su vezanost za obiteljske korijene iz Smiljana.[6]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b c Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjemArhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. – 22. studenoga 2012.
  4. a b Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine : mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988., str. 157.
  5. a b Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. DZS. Pristupljeno 9. ožujka 2018.
  6. a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad Knjiga o Smiljanu; Ana Tomljenović. Smiljan i okolica (Brušane, Trnovac, Bužim)[neaktivna poveznica] piše Ivica Franić, Vila velebita, časopis za liku i velebitsko primorje, srpanj 2006., str. 61
  7. [http://www.vila-velebita.hr/datoteke/VVbr10.pdf[neaktivna poveznica] Prof. dr. Vladimir Muljević, autor knjige «Tesla, slavni izumitelj» (2000.): Pripremam potpunu Teslinu bibliografiju, razgovarala Ana Tomljenović, Vila velebita, časopis za liku i velebitsko primorje, srpanj 2006., str. 20
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Smiljan
Nedovršeni članak Smiljan koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.