Sokolarstvo – Wikipedija

Sokolarstvo, živa baština
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština

Ujedinjeni Arapski Emirati Belgija Češka Francuska Južna Koreja Mongolija Maroko Španjolska Saudijska Arabija Katar Sirija Austrija Mađarska
Regija:	Europa i Sjeverna Amerika Arapske zemlje Azija i Pacifik
Godina upisa:	2010.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:01708

Sokolarstvo je jedan od načina lova pomoću posebno uvježbanih ptica grabljivica poput sokola, jastreba ili orlova. Koristi se za lov primjerice zečeva i ptica. Sokolarstvo se obično može naći na prostorima velikih seoba ptica i njime se bave ljudi svakog godišta, spola, amaterski ili profesionalno.^[1] Osoba koji se bavi sokolarstvom naziva se sokolar.

Nije točno poznato gdje je nastalo sokolarstvo, ali se pretpostavlja da je nastalo negdje u stepama južne Azije.

U Europi je sokolarstvo stoljećima bilo privilegija plemstva, a u Hrvatskoj se pojavljuje već od 9. stoljeća.

Kultura sokolarstva[uredi | uredi kôd]

Sokolarstvo je tradicijska djelatnost koja uključuje odgoj i treniranje ptica grabljivica da love plijen u prirodi. Iako je izvorno bio jedan od načina prikupljanja hrane, danas se više smatra tradicijskom vještinom i umijećem kojemu cilj nije uzimanje iz prirode, nego dijeljenje plijena s grabežljivcem.^[1] Sokolari razvijaju snažne duhovne veze sa svojim pticama za čiji uzgoj, trening i rukovanje je potrebna iznimna požrtvovanost. Sokolarstvo se također i prenosi s koljena na koljeno kao obiteljska baština (npr. u Mongoliji, Maroku, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima gdje očevi vode djecu u pustinju kako bi izgradili povjerenje putem treninga), ali i formalizirana obuka u klubovima.

Iako svjetski sokolari potječu iz različitih sredina oni svi dijele zajedničke vrijednosti poput tradicija i navika, te metoda treninga i skrbi za ptice, ali i opreme koju koriste i veza koje ostvaruju sa svojim pticama. Zbog toga je ova djelatnost upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine 2010. godine kao zajednička nematerijalna baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija), kojima su se 2012. pridružile Austrija i Mađarska.^[1]

Sokolar u UAE-u za „Dan sokolarenja”, 14. siječnja 2012.
Sokolarka na konju
Sokolar s orlom iz Karakola, Kirgistan

Sokolarstvo danas[uredi | uredi kôd]

U nekim zračnim lukama (pr. Zračna luka Zagreb) postoje zaposlenici sokolari koji uvježbanim sokolovima protjeruju jata ptica koje predstavljaju opasnost za zrakoplove prilikom polijetanja ili slijetanja.

Mnogi sokolari prezentiraju umjetnost sokolarstva, kojom prilikom ptice pokazuju svoje vještine leteći iznad gledatelja, obrušavajući se i vraćajući se na ruku sokolara.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ ^a ^b ^c Falconry, a living human heritage na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. studenog 2012.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sokolarstvo

Hrvatski sokolarski savez Inačica izvorne stranice arhivirana 16. rujna 2009.
Sokolarstvo u okolici dvorca Miljana Inačica izvorne stranice arhivirana 8. rujna 2009.
webstranica Ptice. net Inačica izvorne stranice arhivirana 21. listopada 2007.

v • u Svjetska baština u Austriji

	Kulturna baština (11)	Povijesno središte Beča (2001.) • Povijesno središte Graza i Dvorac Eggenberg (1999.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio), Zajedno s Njemačkom i Slovačkom (2021.) • Hallstatt-Dachstein u području Salzkammerguta (1997.) • Nacionalni park Nežidersko jezero¹⁾ (2001.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ (2011.) • Povijesno središte Salzburga 1996.) • Dvorac Schönbrunn (1996.) • Željeznica Semmering (1998.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden bei Wien) (2021.) • Dolina Wachau (2000.)

	Prirodna baština (1)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe³⁾ (2017.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Klasično konjaništvo i Španjolska škola jahanja iz Beča (2015.) • Sokolarstvo⁴⁾ (2012.) • Schemenlaufen, festival u Imstu (2012.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština s Mađarskom ²⁾ Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja ³⁾ Zajedno s 12 drugih europskih zemalja ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja

v • u Svjetska baština u Belgiji

	Kulturna dobra (14)	Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu¹⁾ (2016.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Nizozemskoj (2021.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Lječilišni grad Spa (2021.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj²⁾ (1999.)

	Prirodna dobra (1)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe³⁾ (2017.)

	Nematerijalna svjetska baština (7)	Karneval Aalst (2010.) • Karneval Binche (2008.) • Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse (2012.) • Houtem Jaarmarkt, anualni zimski sajam i stočna tržnica u selu Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, svečanost kruha i vatre o svršetku zime u Geraardsbergenu (2010.) • Leuvenski generacijski repertoar (2011.) • Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu (2013.) • Pivska kultura u Belgiji (2016.) • Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj⁴⁾ (2008.) • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo⁵⁾ (2012.)

²⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske ³⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja

v • u Svjetska baština u Češkoj

	Kulturna dobra (15)	Český Krumlov (1992.) · Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka (1994.) · Povijesno selo Holašovice (1998.) · Krajolik za uzgoj i osposobljavanje konja za svečane kočije u Kladruby nad Labem (2019.) · Palača Kroměříž s parkom (1998.) · Kutná Hora (1995.) · Lednice–Valtice (1996.) · Dvorac Litomyšl (1999.) · Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu (2000.) · Povijesno središte Praga (1992.) · Povijesno središte Telča (1992.) · Židovska četvrt i Bazilika sv. Prokopija u Třebíču (2003.) · Veliki lječilišni gradovi Europe (Frantiskovy Lazne, Karlovy Vary i Mariánské Lázně) (2021.) · Vila Tugendhat u Brnu (2001.)

	Prirodna dobra (1)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe³⁾ (2021.)

	Nematerijalna svjetska baština (5)	Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj¹⁾ (2016.) · Slovački verbunk, regrutacijski ples (2008.) · Sokolarstvo²⁾ (2010.) · Pokladni običaji u području Hlinecko (2010.) · Povorka kraljeva u jugoistočnoj Češkoj (2011.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke ²⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ³⁾ Zajednička svjetska baština 18 europskih zemalja

v • u Svjetska baština u Francuskoj

	Kulturna dobra (42)	Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi¹⁾ (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁵⁾ (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa ²⁾ (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli³⁾ (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea⁶⁾ (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) •

	Prirodna dobra (6)	Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)⁶⁾ • Lagune Nove Kaledonije⁶⁾ (2008.) • Nacionalni park Réunion⁶⁾ (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)

	Mješovita dobra (1)	Pireneji-Mont Perdu³⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (12)	Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima³⁾ (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya⁶⁾ (2009.) • Gwoka⁶⁾ (2014.) • Procesija divova i zmajeva¹⁾ (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo ⁴⁾(2010.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske ²⁾ Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja ³⁾ Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁶⁾ Francuski prekomorski posjedi

v • u Svjetska baština u Južnoj Koreji

	Kulturna baština (13)	Povijesna mjesta Baekjea (2015.) · Palača Changdeokgung u Seulu (1997.) · Dolmeni Gochanga, Hwasuna i Ganghwadoa (2000.) · Povijesna korejska sela: Hahoe i Yangdong (2010.) · Povijesna mjesta u Gyeongju (2000.) · Utvrda Hwaseong u Suwonu (1997.) · Svetište Jongmyo u Seulu (1995.) · Kraljevske grobnice dinastije Joseon (2009.) · Janggyeong Panjeon, skladište spisa Tripitaka Koreana u hramu Haeinsa (1995.) · Namhansanseong (2014.) · Sansa, budistički planinski samostani u Koreji (2018.) · Hram u stijeni Seokguram i hram Bulguksa u Gyeongju (1995.) · Seowoni, neokonfucijanske akademije Koreje (2019.)

	Prirodna baština (2)	Vulkanski otok Jeju i njegove vulkanske cijevi (2007.) · Plimne nizine jugozapadne obale Koreje (2021.)

	Nematerijalna svjetska baština (18)	Arirang, lirska narodna pjesma (2012.) · Dvorski ples Cheoyongmu (2009.) · Daemokjang, tradicionalna drvena arhitektura · Gagok, lirski pjevni ciklusi uz pratnju orkestra (2010.) · Žetveni ritual Ganggangsullae (2009.) · Festival Gangneung Danoje (2008.) · Ritual Jeju Chilmeoridang Yeongdeunggut (2009.) · Jultagi, hodanje preko užeta (2011.) · Glazbeni kraljevski ritual predaka u hramu Jongmyo, Jongmyo jerye (2008.) · Kimjang, proizvodnja i konzumacija kimchija (2013.) · Predenje mosi u regiji Hansan (2011.) · Namsadang Nori, narodni klauni lutalice (2009.) · Nongak, glazba, plesovi i rituali skupina u zajednicama (2014.) · Epsko pjevanje Pansori (2008.) · Rituali i igre povlačenja¹⁾ (2015.) · Taekkyeon, tradicionalna korejska borilačka vještina (2011.) · Budistički ritual Yeongsanjae (2009.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Filipina, Južne Koreje, Kambodže i Vijetnama,

v • u Svjetska baština u Mađarskoj

	Kulturna baština (7)	Obala Dunava, Budimski dvorac i Andraševa avenija u Budimpešti (1987.) • Povijesno selo Hollókő (1987.) • Nacionalni park Hortobágy (1999.) • Benediktinska opatija Pannonhalma (1996.) • Nacionalni park Nežidersko jezero ²⁾ (2001.) • Ranokršćanska grobnica u Pečuhu (2000.) • Tokajski vinogradi (2002.)

	Prirodna baština (1)	Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša ¹⁾ (1995.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Pohod bušara na Mohaču (2009.) • Sokolarstvo³⁾ (2012.) • Narodna umjetnost i vez tradicionalne zajednice Matyó (2012.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke ²⁾ Zajednička svjetska baština Mađarske i Austrije ³⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja

v • u Svjetska baština u Maroku

	Kulturna dobra (9)	Ait Ben Haddou (1987.) · Medina Esauira (2001.) · Medina Fesa (1981.) · Medina Marrakecha (1985.) · Portugalski grad Mazagan (2004.) · Medina Meknesa · Rabat, moderna prijestolnica i povijesni grad (2012.) · Medina Tétouana (1997.) · Arheološke iskopine Volubilisa (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (6)	Kulturni prostor trga Džemaa el-Fna u Marakešu (2008.) · Festival trešnje u Safrou · Mediteranska prehrana¹⁾ (2010.) · Godišnje okupljanje stanovnika Sahare Musem u Tan-Tanu (2008.) · Prakse i znanja vezana za drvo argana (2014.) · Sokolarstvo²⁾ (2012.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka ²⁾ Svjetska baština više zemalja

v • u Svjetska baština u Mongoliji

	Kulturna baština (3)	Velika Burhan Haldun planina i njezin sveti okolni krajolik (2015.) • Kulturni krajolik Doline Orhona (2004.) • Petroglifi mongolskog Altaja (2011.)

	Prirodna baština (2)	Krajolici Daurije¹⁾ (2017.) • Udolina Uvs-Nuur¹⁾ (2003.)

	Nematerijalna svjetska baština (10)	Mongolska tradicionalna umjetnost khöömeija (2010.) • Tehnika narodnog dugog pjevanja uz kružno disanje Limbe (2011.) • Tradicionalni obrt mongol ger i pripadajući običaji (2013.) • Mongolska kaligrafija (2013.) • Mongolski ep Mongol Tuuli (2009.) • Tradicionalni narodni ples Mongol Biyelgee (2009.) • Tradicionalna glazba morin khuura (2008.) • Mongolski tradicionalni festival Naadam (2010.) • Ritual navođenja deva (2015.) • Sokolarstvo²⁾ (2010.) • Tradicionalna glazba Tsuur (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma³⁾ (2008.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Rusije i Mongolije ²⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija) ³⁾ Zajedno s Kinom.

v • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (43)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [2] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]