Sokolska mogila u Maksimiru

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sokolska mogila u Maksimiru

Sokolska mogila u park-šumi Maksimir je spomen-humak nastao 1925. godine povodom obilježavanja tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva.[1] Prema vrhu vode uske stepenice, a sam vrh ukrašen je kamenim spomenikom sa kipom sokola raširenih krila na njegovom vrhu. Spiralno oko humka vodi dodatna uska stazica do vrha.

Projektiranje i gradnja[uredi | uredi kôd]

A. Freudenreich i I. Kerdić- Izrada skulpture za Sokolsku mogilu u Zagrebu, Zagreb, oko 1926.

Mogilu je projektirao Aleksandar Freundenreich, a podignuo je Hrvatski sokolski savez u spomen na III. hrvatski svesokolski slet održan u Zagrebu od 14. do 16. kolovoza 1925. godine, također povodom obilježavanja tisućugodišnjice. Mogila je izgrađena na mjestu dotadašnjeg paviljona Kišobran. Za gradnju mogile, donesena je zemlja sa 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili kulturni događaj. U temeljima su pohranjeni i predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile. U spomenicama je dat opis mjesta i povijesnog događaja koji se zbio na mjestu s kojeg je uzeta zemlja za Mogilu. Dana 15. kolovoza 1925. godine oko napola dovršenog humka Mogile bili su postrojeni predstavnici sokolskih društava s vrećicama zemlje u rukama koju su istresali na humak uz fanfare i pjesme budnice. Posljednju je vrećicu istresao gvardijan iz Knina uz riječi: "POLAŽEM GRUDU SVETE ZEMLJE KOJE SU NOSILE PRVOG I POSLJEDNJEG HRVATSKOG KRALJA". Oko humka je posađeno 10 lipa u znak deset stoljeća hrvatske državnosti. Mogila je dovršena 1926. godine.

Postavljanje skulpture sokola[uredi | uredi kôd]

Ploča postavljena 1995. godine

Na samom vrhu je kod izgradnje bio postavljen jednostavni kamen na koji je trebao biti postavljen brončani kip sokola skupljenih krila, rad kipara Ive Kerdića. Nakon dvije godine sokol je u ateljeu kipara razbijen. Taj barbarski čin bio je nagovještaj ukidanja hrvatskog sokolstva što se nažalost i dogodilo 1929. godine. Na poticaj Družbe "Braća hrvatskog zmaja", mogila je obnovljena 1994. godine, a na naglavni kamen Ministarstvo obrane Republike Hrvatske na dan oružanih snaga 28. svibnja 1995. godine postavlja skulpturu sokola kojeg je idejno osmislio i prvotno u glini izradio akademski kipar pater Marijan Gajšak. Gajšak umire prije dovršetka djela, pa vođen početnom idejom potpuno iznova skulpturu sokola modelira i dovršava akademski kipar Mladen Mikulin. Prilikom obnove humak Mogile obogaćen je grudom hrvatske zemlje koju je svojim poljupcem blagoslovio Sv. Otac Ivan Pavao II. 10. rujna 1994. godine u zagrebačkoj zračnoj luci.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Sokolska Mogila – Park Maksimir, pristupljeno 10. kolovoza 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]