Spašavanje Židova po Hrvatskoj floti lovaca podmornica 1944.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Spašavanje Židova je bila humanitarna akcija spašavanja Židova, koju su samoinicijativno poduzeli pripadnici Hrvatske flote lovaca podmornica Mornarice NDH na Crnom moru ožujka i travnja 1944. godine.

Uvod[uredi | uredi kôd]

NDH zbog vrlo nepovoljnih Rimskih ugovora gotovo uopće nije smjela držati svoju ratnu mornaricu, a i trgovački brodovi silom su dobili nova, talijanska imena i zastave. Radi očuvanja statusa pomorske zemlje, jer se državno vodstvo nadalo boljim vremenima, vojni vrh NDH ustrojio je Hrvatsku pomorsku legiju 1941. godine kao vid ratne mornarice. Pripadnici su se borili na njemačkim brodovima i u njemačkim odorama na Crnome moru.

Godine 1942. rumunjska vlada dopustila je otpremanje Židova u Tursku brodovima iz njezinih luka. Mnogi nisu uspjeli zbog nevremena, nemirna mora ili zbog napada sovjetskih podmornica, od kojih se osobito ističe događaj veljače 1942. kad je sovjetska podmornica potopila rumunjski brod Strumu koji je sa sobom na dno povukao 778 židovskih izbjeglica iz SSSR-a i Rumunjske.

Polovicom 1943. osnovana je Hrvatska flota lovaca podmornica u Rumunjskoj. Flotom je zapovijedao kapetan Josip Sessaglia. S obzirom na preokret inicijative i odnosa na ratištima, zadaća joj je bila sprječiti akcije sovjetskih ratnih podmornica koje su sve češće tjerale njemačke brodovlje prema sigurnijim rumunjskim lukama.

Tijek događaja[uredi | uredi kôd]

Hrvatski su mornari ožujka i travnja 1944. upustili se u svojevoljnu humanu akciju. Nisu se ponijeli kao lovci, nego kao čuvari. Hrvatski mornari s njemačkih lovaca podmornica UJ 2305 i UJ 2309 pomogli su trima jedrenjacima s židovskim izbjeglicama, vodeći ih kroz minska polja koja su priječila uplovljavanje u Konstancu a zatim pratili sve do blizine neutralne turske obale. Jedrenjaci Bella Citta, Marica i Milka u ukupno pet plovidaba prevezli su nekoliko stotinjaka Židova do Carigrada, a kojima su hrvatski mornari na dvama lovcima bili "svjetlo u mraku" koje ih je odvelo do spasonosne Turske odakle su Židovi koje su Hrvati spasili od holokausta mogli nastaviti ka sigurnosti Palestine. Ovo spašavanje Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata hrvatski su mornari izveli u najvećoj tajnosti, pored snaga Trećeg Reicha i SSSR-a.

Povijesnoj znanosti, prije svega u Hrvatskoj i u cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji, ovaj je događaj prošao neopaženo.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Marijan Žuvić: Tajna hrvatskih Schindlera, Slobodna Dalmacija, 28. srpnja 2001., str. 11
  • Pismo čitatelja Božidara Mažuranića iz Argentine u Vjesniku 1990-ih

Vidi[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]