Specijacija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Specijacija je evolucijski proces kojim nastaju nove biološke vrste. Čini se da je biolog Orator F. Cook prvi skovao termin 'specijacija' za razdvajanje loza ili "kladogenezu" nasuprot "anagenezi" ili "filetičkoj evoluciji" koja se zbiva unutar loza.[1][2] O tome da li je genski drift manji ili veći doprinositelj u specijaciji još se raspravlja.
Postoje četiri geografska moda specijacije u prirodi, ovisno o opsegu izolacije jedne specijacijske populacije od druge: alopatrijska, peripatrijska, parapatrijska i simpatrijska. Specijacija može također biti inducirana umjetno, putem stočarstva, poljoprivrede ili laboratorijskih eksperimenata.
Više informacija[uredi | uredi kôd]
- izumiranje
- problem vrste
- heteropatrija
- kronovrsta
- koinofilija
- asortativno sparivanje
- hipoteza dvorske lude
- specijacija (genetički algoritam)
- Bateson-Dobzhansky-Mullerov model
- spolno razmnožavanje
- ekološka specijacija
Izvori[uredi | uredi kôd]
Preporučena literatura[uredi | uredi kôd]
- Coyne, J. A. & Orr, H. A. (2004). Speciation, Sunderlands, Massachusetts: Sinauer Associates, Inc ISBN 0-87893-089-2
- Grant, V. (1981). Plant Speciation, 2nd Edit., New York: Columbia University Press ISBN 0-231-05113-1
- Mayr, E. (1963). Animal Species and Evolution. Harvard University Press. ISBN 0-674-03750-2
- Marko, P. B. (2008). Allopatry, Oxford: Elsevier ISBN 978-0-444-52033-3
- White, M. J. D. (1978). Modes of Speciation, San Francisco, California: W. H. Freeman and Company ISBN 0-7167-0284-3
- Dedicated issue of Philosophical Transactions B on Speciation in microorganisms is freely available.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Observed Instances of Speciation s Talk.Origins Frequently Asked Questions
- Speciation i
- Evidence for Speciation s Understanding Evolution, University of California Museum of Paleontology
- Speciation iz Anthropology Weblog Johna Hawksa
|