Splitsko-dalmatinska županija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaSplitsko-dalmatinska županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Split
Površina 4.540 km2
Broj stanovnika (2011.) 454.798 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 100,18 stan./km2
Broj gradova 16
Broj općina 39
Broj naselja 368
ISO 3166-2:HR HR-17
Pozivni broj +385 (0)21
Župan Blaženko Boban (HDZ)[2]
Dan županije 14. travnja
Službene stranice https://www.dalmacija.hr/
Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km2 od čega 4.572 km2 otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Klima[uredi VE | uredi]

Uglavnom prevladava mediteranska klima. Na sinjskom području prevladava submediteranska klima.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. županija je imala 454.798 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) s prosječnom gustočom naseljenosti od 100 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.

Gradovi na kopnu po stanovništvu:[uredi VE | uredi]

1. Split (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom)

2. Makarska (13.834 i 26.022 s okolicom)

3. Sinj (11.500 u gradu i 24.826 s okolicom)

4. Omiš (6.500 i 14.936 s okolicom)

5. Trogir (13.192)

6. Imotski (10.764)

7. Vrgorac (6.572)

Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (4.074) na Braču, Hvar (4.251) i Stari Grad (2.781) na Hvaru i Vis (1.934) i Komiža (1,526) na Visu.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.


link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
Baška Voda
link= alt=
Bol
link= alt=
Brela
link= alt=
Cista Provo
link= alt=
Dicmo
link= alt=
Dugi Rat
link= alt=
Dugopolje
link= alt=
Gradac
link= alt=
Hrvace
link= alt=
Jelsa
link= alt=
Klis
link= alt=
Lećevica
link= alt=
Lokvičići
link= alt=
Lovreć
link= alt=
Marina
link= alt=
Milna
link= alt=
Muć
link= alt=
Nerežišća
link= alt=
Okrug
link= alt=
Otok
link= alt=
Podbablje
link= alt=
Podstrana
link= alt=
Podgora
link= alt=
Postira
link= alt=
Prgomet
link= alt=
Primorski Dolac
link= alt=
Proložac
link= alt=
Pučišća
link= alt=
Runovići
link= alt=
Seget
link= alt=
Selca
link= alt=
Sućuraj
link= alt=
Sutivan
link= alt=
Šestanovac
link= alt=
Šolta
link= alt=
Tučepi
link= alt=
Zadvarje
link= alt=
Zagvozd
link= alt=
Zmijavci
Razmještaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih središta (Blue pog.svg) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi Općine

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

  • Župan - dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. srpnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.[3]
  • Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
Stranka Postotak glasova Broj zastupnika
HDZ, HSS 38,28% 22
Most 17,03% 10
SDP, HNS 14,48% 8
HGS 12,02% 7

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Kultura[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Župani[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  2. Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
  3. www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Splitsko-dalmatinska županija
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.