Spomen-park Dotršćina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prilaz spomen-području Dotršćina

Spomen-groblje i park revolucije Dotršćina, nedaleko od parka Maksimira, je prostor koji obuhvaća 365 katastarskih jutara, uglavnom šumske površine. Proteže se između Maksimira i planine Medvednice.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ovamo su ustaše počevši od svibnja 1941. dovodili danju i noću svoje žrtve, te ih okrutno ubijali. Žrtve su najčešće bacane u zajedničke jame, te stoga ne postoji uvid gdje je tko sahranjen. Prema posljednjim istraživanjima iz 1985. godine, procijenjeno je da je ovdje pogubljeno oko 7000 antifašista, među kojima oko 2000 članova KPJ i SKOJ-a. Od poznatijih komunista ovdje je 17. srpnja 1941. strijeljan Ivan Krndelj (član KPJ od 1919. godine i član Pokrajinskog komiteta za Hrvatsku i Slavoniju). Ostali poznatiji intelektualci, koji su ovdje našli smrt, jesu dr. Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Simo Crnogorac i August Cesarec.

Uređenje parka[uredi VE | uredi]

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba 5. kolovoza 1963. potpisao je ugovor sa Vojinom Bakićem, prof. dr. Josipom Seisselom, Silvanom Seissel i Angelom Ratković za prostorno, oblikovno i idejno hortikulturno rješenje spomen-parka Dotršćina, koji obuhvaća idejno rješenje Doline grobova, idejno rješenje starog ulaznog prostora sa Svetošimunske ceste i makete dvije skulpture iz provizornog materijala.

Uređenje ovog parka završeno je 1968. kada je konačno na visoravni kod ulaza sa Svetošimunske ceste podignut Bakićev spomenik svim žrtvama ubijenim u Dotršćini. Osim središnjeg spomenika kristaličnog oblika od nehrđajućeg čelika, Bakić je u Dolini grobova, jednom od stratišta u Dotršćini, izradio šest do sedam kristaličnih skulptura. Čitav prostor i padine prekriveni su bršljanom ne bi li žrtve bile spokojnije. Osim spomen-obilježja, uz put koji ide Dolinom grobova postavljene su mramorne ploče s uklesanim stihovima Ivana Gorana Kovačića i Jure Kaštelana.

Ostvarenjem spomenika strijeljanima u Dotršćini Vojin Bakić dovršio je pročišćavanje spomenika svakih suvišnih detalja, proces koji je započeo ostvarenjem spomenika Ivanu Goranu Kovačiću u Lukovdolu. Sve plohe i linije na centralnoj skulpturi u Dotršćini svedene su na minimum i jednostavnost, što stvara određenu igru svijetla i sjene, ovisno o kutu promatranja. Ovom skulpturom Bakić ne definira posjetitelju što se ovdje dogodilo, skulptura je samo apstraktna posveta svim strijeljanima, lišena bilo kakve naracije ili ideologiziranosti.

Sadržaj parka[uredi VE | uredi]

Spomen-park Dotršćina sastoji se od sljedećih spomeničkih kompleksa:

  • centralni spomenik (put mučeništva)
  • dolina grobova (strijeljani u ovoj šumi 1941.-1945.)
  • spomen obilježje poginulima u Zagrebu 1941.-1945.
  • spomen-obilježje revolucionarima i domoljubima poginulima u Zagrebu 1919.-1941.
  • spomenik poginulima za oslobođenje Zagreba 1945.

Neostvareni planovi[uredi VE | uredi]

U planu su još bile izrade spomen-obilježja Zagrepčanima poginulima u NOB-u na ostalim frontama u Jugoslaviji, na savezničkim frontama izvan Jugoslavije, u Španjolskom građanskom ratu, u Oktobarskoj revoluciji i komemorativni i manifestacijski prostor s imenima žrtava, ali je uslijed ekonomsko-političkih promjena 1990. obustavljena daljnja izgradnja spomenika u parku.

Galerija spomenika[uredi VE | uredi]

Galerija skulptura u dolini grobova[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Spomen-park Dotršćina
  • Dr. Stipe Ugarković, Ivan Očak. Zagreb grad heroj: Spomen obilježja revoluciji. „August Cesarec“, Zagreb 1979. godina.

Vanjske poeznice[uredi VE | uredi]