Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj

Централна библиотека Срба у Хрватској

Logo knjižnice
Logo knjižnice
Lokacija Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Zagreb, Hrvatska
Tip Središnja knjižnica nacionalne manjine
Osnovana 26. siječanj 1996.[1]
Dio Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"
Količina građe 23.000
Internet stranica Središnja biblioteka Srba

Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj (srpski: Централна библиотека Срба у Хрватској) u Zagrebu formalno je osnovana 26. siječnja 1996. godine kada je knjižnica Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" postala središnja knjižnica srpske nacionalne manjine.[1]

Fond knjižnice čine knjige o filozofiji, psihologiji, povijesti, srpskoj književnosti, religiji i drugim temama.[2] Znatan dio književne građe sakupljen u prvim godinama po obnovi rada Društva bile su knjige na ćirilici i ekavici koje su početkom 1990-ih otpisane iz građe drugih knjižnica u Zagrebu.

Osim u Zagrebu, građa knjižnice se može posuditi i na 26 drugih lokacija lokalnih pododbora Prosvjete diljem Hrvatske.[2] Knjižnica blisko surađuje s Narodnom bibliotekom Srbije, Bibliotekom Matice srpske, Veleposlanstom Republike Srbije u Zagrebu, Ministarstvom kulture i Ministarstvom za dijasporu Republike Srbije.[2]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Centralna biblioteka SKD Prosvjeta osnovana je 4. siječnja 1948. godine u Prosvjetinoj zgradi u Preradovićevoj ulici u Zagrebu.[3] Knjižni fond se sastojao od 40 000 svezaka od čega je gotovo tri četvrtine bio fond nacionalne povijesti i književnosti.[3] Knjižnica je zatvorena 1953. godine, a njen bogati knjižni fond predan je Muzeju Srba u Hrvatskoj, Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti.[3] Samo društvo Prosvjeta djelovalo je do 1971. godine kad je zabranjeno, a formalno je ugašeno 1980. godine. Pokušaji obnove aktivnosti SKD "Prosvjeta" počeli su 1990. godine, da bi dvije godine kasnije, 1992. godine, društvo ponovo počelo s radom. Inicijativa za obnovu knjižnice postala je prioritet 1995. godine, a rad knjižnice je obnovljen u siječnju 1996. (na dan sv. Save).[3]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Формирање српске библиотеке у Загребу. Novosti: broj 298. 2. svibanj 2005. Zagreb.
  2. a b c Marina Basić. 2011. Osnivanje središnjih knjižnica nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj kao doprinos razvoju multikulturalnog društva. Završni rad. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
  3. a b c d Centralna biblioteka Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta" - centar kulture Srba u Hrvatskoj. Pristupljeno 13. prosinca 2020.