Srpski crkveno-narodni sabor (Vojvodina)
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Od 1690. do 1912. godine u Ugarskoj narodno predstavništvo pravoslavnih Srba su bili Crkveno-narodni sabori. U početku radi reguliranja vjerske i prosvjetne autonomije srpskog naroda, ovi sabori vremenom zauzimaju i političku ulogu kao organ mađarskih Srba i značajno mjesto u nacionalnoj borbi srpskog naroda za opstanak. U vrijeme revolucija, ono je predstavničko tijelo uzdignute Srpske Vojvodine. U početku kao organ prvenstveno pod primatom Crkve, postaje izborni i evoluira u potpunu političku narodnu skupštinu.
Prvotno vođeni za sve Srbe Prečane (uključujući i iz Hrvatske, Slavonije i cijele Vojne Krajine), narodno-crkveni sabori vrlo brzo postaju centralni organ isključivo vojvođanskih Srba. Ukupno je bilo 47 saziva srpskih crkveno-narodnih sabora, od 1690. do 1911. godine.