Stankovci

Koordinate: 43°54′N 15°42′E / 43.90°N 15.70°E / 43.90; 15.70
Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Stankovci. Za naselje u općini Žakanje, Karlovačka županija pogledajte Stankovci (Žakanje).
Stankovci
Stankovci.gif
Stankovci na karti Hrvatska
Stankovci
Stankovci
Stankovci na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Načelnik općine Željko Perica[1]
Stanovništvo (2011.) 2.003
Broj stanovnika
Stankovci, Zadarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Banjevci 447 401
Bila Vlaka 164 156
Budak 402 342
Crljenik 130 123
Morpolača 49 50
Stankovci 688 634
Velim 123 125

Ukupno
[uredi]
2088 2003 1831
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 23422
Stankovci na karti Zadarska županija
Stankovci
Stankovci
Stankovci na zemljovidu Zadarske županije

Stankovci su općina u Hrvatskoj.


Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stankovci se nalaze na državnoj cesti Šibenik-Benkovac i u neposrednoj blizini autoceste Zagreb-Split. Općina jednim svojim dijelom izlazi na Vransko jezero.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. općina je imala 2.003 stanovnika, od čega je u naselju Stankovci živjelo 688 stanovnika.[2]

Općina Stankovci je po popisu iz 2001. imala 2.088 stanovnika. Najveće naselje su Stankovci sa 740 stanovnika. Prema etničkom sastavu bilo je 98.6 % Hrvata i 0.7 % Srba. Stanovništvo je i prije Domovinskog rata bilo pretežno hrvatsko, osim sela Morpolača u kojem su živjeli Srbi.

Popis 1991.[uredi | uredi kôd]

ukupno: 2.998

  • Hrvati - 2.542 (84,78%)
  • Srbi - 390 (13,00%)
  • ostali - 66 (2,20%)

Po naseljenim mjestima:

  • Banjevci - uk. 572, Hrvati - 564, ostali - 8
  • Bila Vlaka - uk. 221, Hrvati - 220, ostali - 1
  • Budak - uk. 537, Hrvati - 498, Srbi - 1, ostali - 38
  • Crljenik - uk. 163, Hrvati - 163
  • Morpolača - uk. 407, Srbi - 389, Hrvati - 14, ostali - 4
  • Stankovci - uk. 955, Hrvati - 941, ostali - 14
  • Velim - uk. 143, Hrvati - 142, ostali - 1
Općina Stankovci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1353
1315
1751
1861
2178
2438
3169
3225
3561
3746
3736
3488
3131
2998
2088
2003
1831
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Benkovac. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u gradu Benkovac, a u 1921. i 1931. sadrži dio podataka grada Benkovac. U 1869. dio podataka sadržan je u gradu Vodice, Šibensko-kninska županija, a u 1857., 1869. i 1921. sadrži dio podatake općine Pirovac, Šibensko-kninska županija. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Stankovci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
687
779
678
780
854
990
1446
1597
1300
1347
1264
1182
1006
955
740
688
634
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja Bila Vlaka i Crljenik u samostalna naselja, za koja sadrži podatke u 1857., 1869., 1921. i 1931. Do 1910. iskazivano pod imenom Stankovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Općini pripadaju naselja Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Morpolača, Stankovci i Velim.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Nedaleko od Stankovaca na arheološkomn nalazištu Veleštak pronađeno je neolitsko naselje koje je prema radiokarbonskom datiranju postojalo od 5000. do 4700. pr. Kr.[3]

Stankovci su nastali u dolini podno utvrde Velim, poprišta teških borbi između Mlečana i Turaka u 16. i 17. stoljeću. Nakon konačnog protjerivanja Turaka, na teško stradalo područje se pod vodstvom franjevaca naseljava novo stanovništvo. 1747. godine u Stankovcima je uspostavljena katolička župa u sklopu Skradinske biskupije. Nakon ukidanja te crkvene jedinice, od 1828. stankovačko područje pripada Šibenskoj biskupiji

Posebna stankovačka općina postojala je sve do 1962. godine kada je ukinuta i priključena općini Benkovac. Obnovljena je 1993. godine u nešto manjem teritorijalnom opsegu.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

  • Gospodarska zona "Novi Stankovci" (otvorena 2005.)

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • ostaci kaštela Budak (kula)
  • srednjovjekovna crkva Svetog Ivana sa zvonikom - kulom u Banjevcima
  • starohrvatska crkva Svetog Petra u Morpolači
  • župna crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima (1885. neoromanički stil)

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola "Petar Zoranić" u Stankovcima s područnom školom u Banjevcima i Crljeniku

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Glazbeno društvo "Stankovci" ( osnovano 1934)
  • KUD "Vinac"
  • Glazbena udruga "Melodija"

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. U utorak Željko zamijenio Željka: Perica preuzeo vlast od Baradića u Općini Stankovci i objavio stanje blagajne!. Zadarski list. 9. lipnja 2021. Pristupljeno 9. srpnja 2021.
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  3. Emil Podrug, Čista Mala – Velištak: prve tri istraživačke kampanje na nalazištu hvarske kulture, Diadora glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, 24 (2010.), str. 7–25.
  4. BK Aks, pristupljeno 23. travnja 2021. godine
  5. Poslovna.hr PK Stankovci, pristupljeno 23. travnja 2021. godine

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Stankovci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.