Stankovci
Ovo je glavno značenje pojma Stankovci. Za naselje u općini Žakanje, Karlovačka županija pogledajte Stankovci (Žakanje).| Stankovci | |
|---|---|
 | |
  Stankovci Stankovci na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Zadarska |
| Načelnik općine | Željko Perica[1] |
| Stanovništvo (2011.) | 2.003 |
| Poštanski broj | 23422 |
 Stankovci Stankovci na zemljovidu Zadarske županije | |
Stankovci su općina u Hrvatskoj.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Stankovci se nalaze na državnoj cesti Šibenik-Benkovac i u neposrednoj blizini autoceste Zagreb-Split. Općina jednim svojim dijelom izlazi na Vransko jezero.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. općina je imala 2.003 stanovnika, od čega je u naselju Stankovci živjelo 688 stanovnika.[2]
Općina Stankovci je po popisu iz 2001. imala 2.088 stanovnika. Najveće naselje su Stankovci sa 740 stanovnika. Prema etničkom sastavu bilo je 98.6 % Hrvata i 0.7 % Srba. Stanovništvo je i prije Domovinskog rata bilo pretežno hrvatsko, osim sela Morpolača u kojem su živjeli Srbi.
Popis 1991.[uredi | uredi kôd]
ukupno: 2.998
Po naseljenim mjestima:
- Banjevci - uk. 572, Hrvati - 564, ostali - 8
- Bila Vlaka - uk. 221, Hrvati - 220, ostali - 1
- Budak - uk. 537, Hrvati - 498, Srbi - 1, ostali - 38
- Crljenik - uk. 163, Hrvati - 163
- Morpolača - uk. 407, Srbi - 389, Hrvati - 14, ostali - 4
- Stankovci - uk. 955, Hrvati - 941, ostali - 14
- Velim - uk. 143, Hrvati - 142, ostali - 1
Uprava[uredi | uredi kôd]
Općini pripadaju naselja Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Morpolača, Stankovci i Velim.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Stankovci su nastali u dolini podno utvrde Velim, poprišta teških borbi između Mlečana i Turaka u 16. i 17. stoljeću. Nakon konačnog protjerivanja Turaka, na teško stradalo područje se pod vodstvom franjevaca naseljava novo stanovništvo. 1747. godine u Stankovcima je uspostavljena katolička župa u sklopu Skradinske biskupije. Nakon ukidanja te crkvene jedinice, od 1828. stankovačko područje pripada Šibenskoj biskupiji
Posebna stankovačka općina postojala je sve do 1962. godine kada je ukinuta i priključena općini Benkovac. Obnovljena je 1993. godine u nešto manjem teritorijalnom opsegu.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
- Gospodarska zona "Novi Stankovci" (otvorena 2005.)
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Sveti Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac (1340. – 1391.)
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- ostaci kaštela Budak (kula)
- srednjovjekovna crkva Svetog Ivana sa zvonikom - kulom u Banjevcima
- starohrvatska crkva Svetog Petra u Morpolači
- župna crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima (1885. neoromanički stil)
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola "Petar Zoranić" u Stankovcima s područnom školom u Banjevcima i Crljeniku
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Glazbeno društvo "Stankovci" ( osnovano 1934)
- KUD "Vinac"
- Glazbena udruga "Melodija"
Šport[uredi | uredi kôd]
- Nogometni klub "Croatia "
- Biciklistički klub "Aks" [3]
- Boćarski klub "Stankovci"
- Moto klub "Stankovci"
- Udruga konopaša "Ispaćeni"
- Malonogometni klub Dola Stankovci
- Pikado klub Stankovci[4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ U utorak Željko zamijenio Željka: Perica preuzeo vlast od Baradića u Općini Stankovci i objavio stanje blagajne!. Zadarski list. 9. lipnja 2021. Pristupljeno 9. srpnja 2021.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ BK Aks, pristupljeno 23. travnja 2021. godine
- ↑ Poslovna.hr PK Stankovci, pristupljeno 23. travnja 2021. godine
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Stankovci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |