Stankovci

Popis naselja
Stankovci
	; Stankovci Stankovci na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Načelnik općine	Željko Perica
Stanovništvo (2011.)	2.003
	Broj stanovnika; Stankovci, Zadarska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	23422
	; Stankovci Stankovci na zemljovidu Zadarske županije

Stankovci su općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stankovci se nalaze na državnoj cesti Šibenik-Benkovac i u neposrednoj blizini autoceste Zagreb-Split. Općina jednim svojim dijelom izlazi na Vransko jezero.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. općina je imala 2.003 stanovnika, od čega je u naselju Stankovci živjelo 688 stanovnika.^[2]

Općina Stankovci je po popisu iz 2001. imala 2.088 stanovnika. Najveće naselje su Stankovci sa 740 stanovnika. Prema etničkom sastavu bilo je 98.6 % Hrvata i 0.7 % Srba. Stanovništvo je i prije Domovinskog rata bilo pretežno hrvatsko, osim sela Morpolača u kojem su živjeli Srbi.

Popis 1991.[uredi | uredi kôd]

ukupno: 2.998

Hrvati - 2.542 (84,78%)
Srbi - 390 (13,00%)
ostali - 66 (2,20%)

Po naseljenim mjestima:

Banjevci - uk. 572, Hrvati - 564, ostali - 8
Bila Vlaka - uk. 221, Hrvati - 220, ostali - 1
Budak - uk. 537, Hrvati - 498, Srbi - 1, ostali - 38
Crljenik - uk. 163, Hrvati - 163
Morpolača - uk. 407, Srbi - 389, Hrvati - 14, ostali - 4
Stankovci - uk. 955, Hrvati - 941, ostali - 14
Velim - uk. 143, Hrvati - 142, ostali - 1

Općina Stankovci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1353	1315	1751	1861	2178	2438	3169	3225	3561	3746	3736	3488	3131	2998	2088	2003	1831
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Benkovac. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u gradu Benkovac, a u 1921. i 1931. sadrži dio podataka grada Benkovac. U 1869. dio podataka sadržan je u gradu Vodice, Šibensko-kninska županija, a u 1857., 1869. i 1921. sadrži dio podatake općine Pirovac, Šibensko-kninska županija. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Stankovci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	687	779	678	780	854	990	1446	1597	1300	1347	1264	1182	1006	955	740	688	634
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja Bila Vlaka i Crljenik u samostalna naselja, za koja sadrži podatke u 1857., 1869., 1921. i 1931. Do 1910. iskazivano pod imenom Stankovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općini pripadaju naselja Banjevci, Bila Vlaka, Budak, Crljenik, Morpolača, Stankovci i Velim.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Nedaleko od Stankovaca na arheološkomn nalazištu Veleštak pronađeno je neolitsko naselje koje je prema radiokarbonskom datiranju postojalo od 5000. do 4700. pr. Kr.^[3]

Stankovci su nastali u dolini podno utvrde Velim, poprišta teških borbi između Mlečana i Turaka u 16. i 17. stoljeću. Nakon konačnog protjerivanja Turaka, na teško stradalo područje se pod vodstvom franjevaca naseljava novo stanovništvo. 1747. godine u Stankovcima je uspostavljena katolička župa u sklopu Skradinske biskupije. Nakon ukidanja te crkvene jedinice, od 1828. stankovačko područje pripada Šibenskoj biskupiji

Posebna stankovačka općina postojala je sve do 1962. godine kada je ukinuta i priključena općini Benkovac. Obnovljena je 1993. godine u nešto manjem teritorijalnom opsegu.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarska zona "Novi Stankovci" (otvorena 2005.)

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Sveti Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac (1340. – 1391.)

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

ostaci kaštela Budak (kula)
srednjovjekovna crkva Svetog Ivana sa zvonikom - kulom u Banjevcima
starohrvatska crkva Svetog Petra u Morpolači
župna crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima (1885. neoromanički stil)

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola "Petar Zoranić" u Stankovcima s područnom školom u Banjevcima i Crljeniku

Kultura[uredi | uredi kôd]

Glazbeno društvo "Stankovci" ( osnovano 1934)
KUD "Vinac"
Glazbena udruga "Melodija"

Šport[uredi | uredi kôd]

Nogometni klub "Croatia "
Biciklistički klub "Aks"^[4]
Boćarski klub "Stankovci"
Moto klub "Stankovci"
Udruga konopaša "Ispaćeni"
Malonogometni klub Dola Stankovci
Pikado klub Stankovci^[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ U utorak Željko zamijenio Željka: Perica preuzeo vlast od Baradića u Općini Stankovci i objavio stanje blagajne!. Zadarski list. 9. lipnja 2021. Pristupljeno 9. srpnja 2021.
↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
↑ Emil Podrug, Čista Mala – Velištak: prve tri istraživačke kampanje na nalazištu hvarske kulture, Diadora glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, 24 (2010.), str. 7–25.
↑ BK Aks, pristupljeno 23. travnja 2021. godine
↑ Poslovna.hr PK Stankovci, pristupljeno 23. travnja 2021. godine

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Stankovci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[1] U utorak Željko zamijenio Željka: Perica preuzeo vlast od Baradića u Općini Stankovci i objavio stanje blagajne!. Zadarski list. 9. lipnja 2021. Pristupljeno 9. srpnja 2021.

[2] Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

[3] Emil Podrug, Čista Mala – Velištak: prve tri istraživačke kampanje na nalazištu hvarske kulture, Diadora glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, 24 (2010.), str. 7–25.

[4] BK Aks, pristupljeno 23. travnja 2021. godine

[5] Poslovna.hr PK Stankovci, pristupljeno 23. travnja 2021. godine

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]