Stanovništvo Njemačke

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stanovništvo Njemačke od 1800. do 2000. godine. Podaci FRG-a i DDR-a su kombinirani.

Demografiju Njemačke prati Savezni statistički ured Njemačke (njemački: Statistisches Bundesamt). Prema podacima od 31. prosinca 2015. u Njemačkoj živi 82.175.700 stanovnika, čineći je šesnaestom najnaseljenijom zemljom na svijetu. Ukupna stopa plodnosti iste godine je 1,5 (najviša vrijednost od 1982.)

Populacijski fond Ujedinjenih naroda navodi Njemačku kao domaćina drugom najvećem broju međunarodnih migranata diljem svijeta, iza Sjedinjenih Američkih Država. Više od 16 milijuna ljudi su useljenici prve i druge generacije. 96,1 % njih boravi u zapadnoj Njemačkoj i Berlinu.[1] Oko 7.000.000 njih su stranci, koji se definiraju kao oni koji nemaju njemačko državljanstvo. Najveća etnička skupina ne-njemačkog podrijetla su Turci. Od 1960-ih, Zapadna Njemačka i kasnije ujedinjena Njemačka privlače doseljenike prvenstveno iz Južne i Istočne Europe, kao i Turske, od kojih su mnogi (ili njihova djeca) s vremenom stekli njemačko državljanstvo. Dok je većina tih imigranata stigla kao gostujući radnici, Njemačka je također bila glavna destinacija za izbjeglice koje su podnijele zahtjev za azil u Njemačkoj, dijelom jer je njemački ustav dugo imao klauzulu koja jamči politički azil kao ljudsko pravo, ali ograničenja tijekom godina od tada su ograničila opseg.

Pokrajine[uredi VE | uredi]

S krajem 2011. godine procjenjeno je da u Njemačkoj živi 81,8 milijuna stanovnika, te je ona najnaseljenija zemlja u Europskoj uniji i 16. najveća zemlja na svijetu prema broju stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 229,4 stanovnika po četvornom kilometru.

Njemačka je podjeljena na šesnaest država koje se zajednički nazivaju Länder. Zbog razlika u veličini i populaciji podjela tih država varira, osobito između gradskih država (Stadtstaaten) i država s većim teritorijima (Flächenländer).

Njemačke savezne pokrajine središte površina
(km²)
stanovništvo[2]
(31. pros. 2015.)
gustoća naseljenosti
Sjeverna Rajna-Vestfalija Düsseldorf 34,110 Rast 17,865,516 524
Bavarska München 70,550 Rast 12.843.514 182
Baden-Württemberg Stuttgart 35,751 Rast 10.879.618 304
Donja Saska Hanover 47,614 Rast 7.926.599 167
Hessen Wiesbaden 21,115 Rast 6.176.172 293
Saska Dresden 18,420 Rast 4.084.851 221
Rhineland-Palatinate Mainz 19,854 Rast 4.052.803 204
Berlin Berlin 892 Rast 3.670.622 4,100
Schleswig-Holstein Kiel 15,800 Rast 2.858.714 181
Brandenburg Potsdam 29,654 Rast 2.484.826 83
Saska-Anhalt Magdeburg 20,452 Rast 2.245.470 110
Tirinška Erfurt 16,173 Rast 2.170.714 134
Hamburg Hamburg 755 Rast 1.787.408 2,366
Mecklenburg-Vorpommern Schwerin 23,212 Rast 1.612.362 69
Saarland Saarbrücken 2,569 Rast 995.597 388
Bremen Bremen 419 Rast 671.489 1,599
Njemačka Berlin 357,340 Rast 82.175.684 230

Gradovi[uredi VE | uredi]

Berlin
Berlin
Hamburg
Hamburg
Munich
München

Rang Grad Savezna pokrajina Stanovnika

Cologne
Köln
Frankfurt am Main
Frankfurt am Main
Stuttgart
Stuttgart

1. Berlin Berlin 3.670.622
2. Hamburg Hamburg 1.787.408
3. München Bavarska 1.450.381
4. Köln Sjeverna Rajna-Vestfalija 1.060.582
5. Frankfurt am Main Hessen 732.688
6. Stuttgart Baden-Württemberg 623.738
7. Düsseldorf Sjeverna Rajna-Vestfalija 612.178
8. Dortmund Sjeverna Rajna-Vestfalija 586.181
9. Essen Sjeverna Rajna-Vestfalija 582.624
10. Leipzig Saska 560.472
11. Bremen Bremen 557.464
12. Dresden Saska 543.825
13. Hanover Donja Saska 532.163
14. Nürnberg Bavarska 509.975
15. Duisburg Sjeverna Rajna-Vestfalija 491.231
Izvor: Statistički ured države i pokrajina[3]

Strani državljani u Njemačkoj[uredi VE | uredi]

Ovaj popis ne uključuje strance s njemačkim državljaninom i strane državljane bez stalnog statusa.

Rang Nacija Pripadnika (2016)[4] % stranih državljana
Ukupno 10.039.080 100
Flag of Europe.svg EU Državljani Europske unije 4.279.770 42,6
Državljani zemalja kandidata za EU 1.944.195 19,4
1 Flag of Turkey.svg Turska 1.492.580 14.9
2 Flag of Europe.svgFlag of Poland.svg Poljska 783.085 7.8
3 Flag of Syria.svg Sirija 637.845 6.4
4 Flag of Europe.svgFlag of Italy.svg Italija 611.450 6.1
5 Flag of Europe.svgFlag of Romania.svg Rumunjska 533.660 5.3
6 Flag of Europe.svgFlag of Greece.svg Grčka 348.475 3.5
7 Flag of Europe.svgFlag of Croatia.svg Hrvatska 332.605 3.3
8 Flag of Europe.svgFlag of Bulgaria.svg Bugarska 263.320 2.6
9 Flag of Afghanistan.svg Afganistan 253.485 2.5
10 Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija 245.380 2.4
11 Flag of Iraq.svg Irak 227.195 2.3
12 Flag of Serbia.svg Srbija 223.100 2.2
13 Flag of Kosovo.svg Kosovo 202.905 2,0
14 Flag of Europe.svgFlag of Germany.svg Njemačka 192.340 1.9
15 Flag of Europe.svgFlag of Austria.svg Austrija 183.625 1.8
16 Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina 172.560 1.7
17 Flag of Europe.svgFlag of Spain.svg Španjolska 163.560 1.6
18 Flag of Europe.svgFlag of the Netherlands.svg Nizozemska 149.160 1.5
19 Flag of Ukraine.svg Ukrajina 136.340 1.4
20 Flag of Europe.svgFlag of Portugal.svg Portugal 136.080 1.4
21 Flag of Europe.svgFlag of France.svg Francuska 130.915 1.3
22 Flag of the People's Republic of China.svg Kina 129.150 1,3
23 Flag of the United States.svg SAD 114.145 1,1
24 Flag of Europe.svgFlag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 107.005 1,1
Flag of Europe.svg Državljani ostalih članica EU 344.490 3,4
25 Flag of Switzerland.svg Švicarska 48.880 0,5

Etničke manjine i migrantska pozadina[uredi VE | uredi]

Savezni ured za statistiku definira osobe sa migrantskim podrijetlom sve osobe koje su nakon 1949. godine migrirale na područje sadašnje Savezne Republike Njemačke, kao i sve strane državljane rođene u Njemačkoj i sve osobe rođene u Njemačkoj kao njemačke državljane s barem jednim roditeljem migrirantom u Njemačkoj ili je rođen u Njemačkoj kao stranac. Ovdje prikazane brojke temelje se samo na ovoj definiciji.

U 2010. godini u Njemačkoj je živjelo 2,3 milijuna obitelji s djecom mlađim od 18 godina, u kojima je barem jedan roditelj imao strane korijene. Oni predstavljaju 29% od ukupno 8,1 milijuna obitelji s maloljetnom djecom. U usporedbi s 2005. godinom kada se počelo prikupljati detaljne informacije o stanovništvu s migrantskim podrijetlom udio obitelji migranta porastao je za 2 postotna boda.[5] U 2015. godini 36% djece mlađe od 5 godina imalo je migrantsku pozadinu.[6]

Većina obitelji s migrantskim podrijetlom živi u zapadnom dijelu Njemačke. Obitelji s migrantskim podrijetlom češće imaju troje ili više maloljetne djece u kućanstvu od obitelji bez migrantskih podrijetla. U 2009. godini 3,0 milijuna osoba imigrantskih podrijetla imalo je turske korijene, 2,9 milijuna ima korijene u državama sljednicama Sovjetskog Saveza (uključujući i veliki broj ruskih govornika etničkih Nijemaca), njih 1,5 milijuna imalo je korijene u državama sljednicama Jugoslavije i 1,5 milijuna poljskih korijena.

U 2008. godini 18,4% Nijemaca bilo koje dobne skupine i 30% njemačke djece imalo je najmanje jednog roditelja koji je rođen u inozemstvu.

Sastav stanovništva 2016. godine[7]

Sastav stanovništva % Stanovnika[7]
Europa 93.1 76.737.000
Europska Unija 90,2 74.372.000
Nijemci (bez Nijemaca iz dijaspore)[8] 81,3 67.027.000
Poljaci 3,6 2.850.000
Talijani 1,0 861.000
Rumunji 1,3 1.130.000
Grci 0,5 443.000
EU ostali (većinom Španjolci, Hrvati, Nizozemci, Portugalci i Austrijanci) 2,5 2.061.000
Europa ostali 2,9 2.365.000
Rusi 1,5 1.223.000
ostali (većinom državljani bivše Jugoslavije, bez Hrvatske i Slovenije) 1,4 1.142.000
Bliski istok/Sjeverna Afrika 4,9 4.069.600
Turci (uključujući turske Kurde) 3,4 2.797.000
Arapi 1,3 1.108.000
ostali (većinom Iranci) 0,2 164.000
Supsaharska Afrika 0,6 510.000
Istočna Azija, Južna Azija i Jugoistočna Azija 1,4 1.119.000
Vijetnamci 0,2 167.000
Kinezi (Han) 0,3 212.000
ostali (većinom Indijci, Afganistanci i Pakistanci) 0,9 795.000
Amerika 0.5 451.000
Amerikanci 0,3 324.000
Australija/Oceanija <0,1 40.000
ostali/nedefinirani/miješani 0,1 47.000
ukupno 100 82.973.000

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Bundeszentrale für politische Bildung: "Die soziale Situation in Deutschland: Bevölkerung mit Migrationshintergrund I
  2. Gebiet und Bevölkerung – Fläche und Bevölkerung (German). Statistisches Bundesamt Deutschland. pristupljeno 2. kolovoza 2017.
  3. Statistikportal. Statistika Državne uprave i Državnog zavoda za statistiku (31. prosinca 2015.). pristupljeno 2. kolovoza 2017.
  4. Država i društvo - Migracija i integracija - Strano stanovništvo po spolu i odabranim nacionalnostima - Federalni statistički ured (Destatis). pristupljeno 24. kolovoza 2017.
  5. Publikation - STATmagazin - Stanovništvo - Obitelji s migrantskim podrijetlom: Savezni ured za statistiku (Destatis). destatis.de (27. kolovoza 2012.). pristupljeno 23. listopada 2015.
  6. Bevölkerung mit Migrationshintergrund auf Rekordniveau
  7. 7,0 7,1 Stanovništvo s migracijskom pozadinom - Rezultati 2016. godine (PDF). pristupljeno 24. kolovoza 2017.
  8. Ovaj broj predstavlja broj osoba bez "doseljeničke pozadine", što znači osoba s dva roditelja uglavnom ili cijelog njemačkog podrijetla. To ne predstavlja broj ljudi koji sebe smatraju Nijemcima. Ovaj broj ne uključuje ljude s njemačkim roditeljima, koji su nakon 1955. došli u modernu Njemačku (uključujući Aussiedler i Spätaussiedler i potomke tih osoba.