Stanovništvo Sarajeva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Po procjeni iz 2008. te je godine u četiri općine Grada Sarajeva živjelo 304.614 stanovnika, a u Županiji Sarajevo 421.289 stanovnika, uključujući sve općine narečene županije. [1]

Tijekom opsade grada, od 1992. do 1996., ranjeno je oko 50.000 ljudi, a oko 12.000 ih je poginulo. Ratna zbivanja izmijenila su sastav stanovništva u gradu pa u njemu danas živi više Bošnjaka (77%), a manje Srba (12%) nego prije rata. Sarajevo je izgubilo veliki dio hrvatske populacije u Jugoslavijama, a nakon velikosrpske agresije i hrvatsko-muslimanskog građanskog rata svedeni su na vrlo mali postotak.

Popisi stanovništva od 1910. do 1991.[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 1910. tijesna relativna većina bili su Muslimani s 34%, a odmah za njima po broju bili su Hrvati s 33% stanovnika, a Srba samo 16%. Imalo je brojne Židove. Neobično, premda je službena jugoslavenska historiografija pisala o genocidu nad Srbima u NDH, već na prvom poslijeratnom popisu 1948. većina u Sarajevu su Srbi.[2]

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 359.452

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Sarajevo
Po zadnjem službenom popisu iz 1991. Sarajevo je imalo 416.497 stanovnika, a s tadašnjim prigradskim općinama: Hadžići, Ilijaš, Pale, Trnovo i Vogošća (općina Ilidža je 1991. bila u sastavu grada) 527.049 stanovnika.

Nacionalni sastav 1991:

Nakon velikosrpske agresije, bošnjačke agresije na Hrvate srednje Bosne i političkih pritisaka u gradovima gdje nije bilo međusobnih borbi, mnogi su Hrvati protjerani, izbjegli ili iselili te su danas u gradu većina Muslimani.[2]

Popisi stanovništva do 1878.[uredi VE | uredi]

Popis bosanskog sandžaka 1604.[uredi VE | uredi]

Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604., uz mahale u samom mjestu Saraj (Sarajevo), bilježi i sela koja pripadaju istoimenoj nahiji, te donosi natuknice (ukupno 486) o nemuslimanima, posjedima akindžija, čiflucima, mezrama i drugo. U zaštićenom mjestu Saraj 1604. godine obitavalo je 90 nemuslimana. Popis navodi i njihova imena. [3]

Stanovništvo Sarajeva po vjeroispovijesti[uredi VE | uredi]

Katolici[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Katolici u Sarajevu

Muslimani[uredi VE | uredi]

Pravoslavci[uredi VE | uredi]

Kršćani istočnog obreda, popularno pravoslavci, čine važnu komponentu u vjerskom mozaiku Sarajeva, a njihova nazočnost na širem gradskom području datira u prva desetljeća nakon crkvene podjele 1054. godine. Duhovni pastiri pravoslavnog stanovništva u to doba bili su većinom Grci, a narodnosni sastav pastve šarolik. Nakon obnove Pećke patrijaršije i formiranja Dabrobosanske mitropolije prostor Istočne Bosne i dijelova Središnje Bosne, što uključuje i ozemlje današnjeg Sarajeva, u kojemu je od 1717. i sjedište narečene mitropolije, pod jurisdikcijom je Srpske pravoslavne crkve. Među sarajevskim pravoslavnim bogomoljama treba istaknuti Staru pravoslavnu crkvu (Hram svetih arhangela Gavrila i Mihaila) [4] iz šesnaestog stoljeća i Sabornu crkvu.

Židovi[uredi VE | uredi]

Po dostupnim izvorima, španjolski Židovi (Sefardi) stižu u Sarajevo polovicom šesnaestog stoljeća i tijekom prvih desetljeća svog boravka organiziraju zajednicu strukturiranu sukladno tradiciji i mogućnostima. Tako 1545. nalazimo prvo židovsko groblje u Sarajevu, 1550. postoji Židovska općina, a od 1558. funkcionira i pogrebno društvo Hevra kadiša.

Židovi su u vrijeme nakon dolaska živjeli u Velikoj avliji, dijelu grada koji je Sijavuš-paša, rumelijski beglerbeg, namijenio za njihovu zajednicu. Bavili su se obrtom i trgovinom, a od 1623. imaju i prvog rabina - Samuela Baruha. Od dolaska u Sarajevo judaistička je zajednica proživjela mnoga teška vremena, ali i razdoblja uspona i razvitka. No, bez obzira na nesreće i probleme, uspjela se održati i sačuvati svoj izvorni jezik ladino i specifičnu kulturu, kojoj, dodajmo, poseban obol daju i aškenaški Židovi, doseljenici iz Mađarske.

Ostali[uredi VE | uredi]

Sarajlije[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis sarajevskih sportaša
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis sarajevskih umjetnika

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Procjena broja stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine, 30. lipnja 2008 (PDF). Federalni zavod za statistiku Federacije BiH.
  2. 2,0 2,1 HOP Portal Piše: D.I., Genocid nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi, 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
  3. Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604.; Bošnjački institut Zürich – Odjel Sarajevo, Orijentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 2000.
  4. [ http://www.staracrkva.org/istorija_spc_u_bih.htm Stara pravoslavna crkva u Sarajevu]