Stari Laz

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stari Laz
Stari Laz na karti Hrvatska
Stari Laz
Stari Laz
Stari Laz na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava primorsko goranske zupanije.gif Primorsko-goranska
Općina/Grad Ravna Gora
Najbliži (veći) grad Delnice
Nadmorska visina 843 - 1 025 m
Zemljopisne koordinate 45°21′48″N 14°53′09″E / 45.36333333°N 14.88583333°E / 45.36333333; 14.88583333Koordinate: 45°21′48″N 14°53′09″E / 45.36333333°N 14.88583333°E / 45.36333333; 14.88583333
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 251
 - Broj domaćinstava 94
Pošta 51314 Ravna Gora
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka DE

Stari Laz je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stari Laz se nalazi u Gorskom kotaru, na području Općine Ravna Gora. Smješten je 4 km jugozapadno od Ravne Gore u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja. Okružen je s više bregova, ogranaka Velike Kapele koji su obrasli bukovom i jelovom šumom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, Stari Laz ima 251 stanovnika u 94 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 48% je muškaraca (120), a 52% žena (131).

Svi stanovnici su rimokatoličke vjere, ali različitih narječja. U središnjem dijelu Staroga Laza, kojeg su naselili Primorci, govori se "ča", na granici s općinom Mrkopalj govori se "što", a u djelu koji graniči s Ravnom Gorom govori se "kaj".

Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.

Povijest[uredi VE | uredi]

U prošlosti je Stari Laz bio tek mali puteljak zvan "Laz" kojim su prolazili Turci plijeneći i uništavajući sve pred sobom. Carica Marija Terezija dozvolila je naseljavanje mjesta, a prvi stanovnici nazvali su ga "Starim Lazom".

Izgradnja Karolinske ceste stanovnicima Staroga Laza, osim prijevoza volovima i konjima, donijela je novi način zarade: u kovačnicama, kolarnicama i gostionicama.

Stari Laz je pripadao Vojnoj krajini od koje se odvaja 1765. godine.

1772. godine, Stari Laz je imao samo 6 domaćinstava, a 1787. godine ima 45 domaćinstava. Krajem 18. stoljeća Mrkopalj i Stari Laz nemaju niti jednog obrtnika, trgovca, radnika ili nekog evidentiranog majstora.

Glavne djelatnosti bile su stočarstvo i ratarstvo. Lazarci su uzgajali volove, krave, ovce i telad, a što se ratarstva tiče uzgajali su žitarice, naročito ječam, pšenicu i zob.

Godine 1843. Stari Laz ima 1.028 stanovnika, a njegovi stanovnici, kao i drugi stanovnici Gorskog kotara, traže poslove u Rijeci, Karlovcu, te inozemstvu.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Obrazovanje u Starom Lazu datira iz 1875. godine. 1895. godine sagrađena je školska zgrada u kojoj se nastava održava i danas, ali kao područna škola OŠ "Dr. Branimir Marković" u Ravnoj Gori. U školskoj godini 2010. / 2011. pohađa ju troje učenika 1.- 4. razreda.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Kapela svetog Stjepana u Starom Lazu[uredi VE | uredi]

Izgradili su ju stanovnici Staroga Laza 1912. godine. Kapela spada pod Župu Mrkopalj.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]