Stari Laz

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stari Laz
Stari Laz na karti Hrvatska
Stari Laz
Stari Laz
Stari Laz na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava primorsko goranske zupanije.gif Primorsko-goranska
Općina/Grad Ravna Gora
Najbliži (veći) grad Delnice
Nadmorska visina 843 - 1 025 m
Zemljopisne koordinate 45°21′48″N 14°53′09″E / 45.36333333°N 14.88583333°E / 45.36333333; 14.88583333Koordinate: 45°21′48″N 14°53′09″E / 45.36333333°N 14.88583333°E / 45.36333333; 14.88583333
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 251
 - Broj domaćinstava 94
Pošta 51314 Ravna Gora
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka DE

Stari Laz je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stari Laz se nalazi u Gorskom kotaru, na području Općine Ravna Gora. Smješten je 4 km jugozapadno od Ravne Gore u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja. Okružen je s više bregova, ogranaka Velike Kapele koji su obrasli bukovom i jelovom šumom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, Stari Laz ima 251 stanovnika u 94 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 48% je muškaraca (120), a 52% žena (131).

Svi stanovnici su rimokatoličke vjere, ali različitih narječja. U središnjem dijelu Staroga Laza, kojeg su naselili Primorci, govori se "ča", na granici s općinom Mrkopalj govori se "što", a u djelu koji graniči s Ravnom Gorom govori se "kaj".

Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.

Povijest[uredi VE | uredi]

U prošlosti je Stari Laz bio tek mali puteljak zvan "Laz" kojim su prolazili Turci plijeneći i uništavajući sve pred sobom. Carica Marija Terezija dozvolila je naseljavanje mjesta, a prvi stanovnici nazvali su ga "Starim Lazom".

Izgradnja Karolinske ceste stanovnicima Staroga Laza, osim prijevoza volovima i konjima, donijela je novi način zarade: u kovačnicama, kolarnicama i gostionicama.

Stari Laz je pripadao Vojnoj krajini od koje se odvaja 1765. godine.

1772. godine, Stari Laz je imao samo 6 domaćinstava, a 1787. godine ima 45 domaćinstava. Krajem 18. stoljeća Mrkopalj i Stari Laz nemaju niti jednog obrtnika, trgovca, radnika ili nekog evidentiranog majstora.

Glavne djelatnosti bile su stočarstvo i ratarstvo. Lazarci su uzgajali volove, krave, ovce i telad, a što se ratarstva tiče uzgajali su žitarice, naročito ječam, pšenicu i zob.

Godine 1843. Stari Laz ima 1.028 stanovnika, a njegovi stanovnici, kao i drugi stanovnici Gorskog kotara, traže poslove u Rijeci, Karlovcu, te inozemstvu.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Obrazovanje u Starom Lazu datira iz 1875. godine. 1895. godine sagrađena je školska zgrada u kojoj se nastava održava i danas, ali kao područna škola OŠ "Dr. Branimir Marković" u Ravnoj Gori. U školskoj godini 2010. / 2011. pohađa ju troje učenika 1.- 4. razreda.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Kapela svetog Stjepana u Starom Lazu[uredi VE | uredi]

Izgradili su ju stanovnici Staroga Laza 1912. godine. Kapela spada pod Župu Mrkopalj.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]