Stefanija Turkevyč

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stefanija Turkevyč
Stefanija Turkevyč
Životopisni podatci
Rodno ime Stefanija Ivanivna Turkevyč Lisovs'ka
Datum rođenja 25. travnja 1898.
Mjesto rođenja Lavov, Austro-Ugarska
Datum smrti 8. travnja 1977
Mjesto smrti Cambridge, Engleske
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Stefanija Ivanivna Turkevyč Lisovs'ka, od 1937. Lukijanovič, ukr. Стефа́нія Іванівна Турке́вич Лісовська; od 1937. Лукіяно́вич, eng. Stefania Turkevich, (25. travnja 1898., Lviv, Austro-Ugarska - 8. travnja 1977., Cambridge, Velika Britanija) bila je prva ukrajinska pijanistica, skladateljica i muzikologinja. Zbog njezinih stavova radove joj je Sovjetski Savez zabranio.[1]

Srednji red (slijeva nadesno): sestra Irena, brat Lev (s reketom), Stefania, oko 1915. godine

Studije[uredi | uredi kôd]

Rodila se je 1898. u Lavovu u svećeničkoj obitelji. Bila je prvim djetetom u obitelji svećenika, zborskog dirigenta, kateheta i glazbenog kritičara Ivana Emanuila Turkevyča (ukr. Івана Емануїла Туркевича) (1872.-1936.)[2] i Sofije Kormoš. Iala je mlađu sestru Irenu Turkevyč-Martinec' i mlađeg brata Leva Ivanovyča Turkevyča. Djed Lev Sofronovyč Turkevyč i otac Ivan Emanuil bili su svećenici. Mati Sofija bila je pijanistica, koja je učila svirati kod Karolja Mikule i Williama Kurza, također je pratila mladu opernu pjevačicu Solomiju Krušeljnicku.[3]

Stefanija je započela studij muzike kod Vasilja Barvinskog na Višem glazbenom institutu imena Mikole Lysenka (ukr. Львівська національна музична академія імені Миколи Лисенка), a od 1914. do 1916. nastavila je studij u Beču kao pijanistica kod Williama Kurza. Nakon Prvog svjetskog rata studirala je kod Adolfa Chibinskog na Sveučilištu u Lavovu, a također je pohađala njegova predavanja o teoriji glazbe u Lavovu.[4]

Godine 1919. napisala je svoje prvo glazbeno djelo - Liturgiju, koje je izvedeno nekoliko puta u katedrali svetog Jurja u Lavovu.

Godine 1921. studirala je kod Guida Adlera na Sveučilištu u Beču, gdje je i diplomirala 1923. godine na magisteriju. Godine 1925. udala se i preselila sa suprugom u Berlin, gdje je studirala kod Arnolda Schoenberga, a u tom se razdoblju rodila i kći Zoe.[5]

1930. godine otputovala je u Prag, Čehoslovačku, studirao kod Zdeněk Nejedlý na Karlovo sveučilište, i je nastavila sveučilišni studij na Muzičkoj akademiji radi obrane doktorske disertacije 1934. o ukrajinskom folkloru u ruskim operama. Iste godine doktorirala je muzikologiju u Pragu i postala prva žena iz Galicije (tada dio Poljske) koja je doktorirala.[6]

Nakon toga vratila se u rodni Lavov, gdje je do početka Drugog svjetskog rata radila kao učiteljica glazbene teorije i klavira.

Poslijeratno razdoblje[uredi | uredi kôd]

Za vrijeme rata radila je kao mentorica i koncertna voditeljica u Lavovu, a kasnije izvanredna profesorica, a nakon rata preselila se u Austriju i kasnije u Italiju da bi upoznala svog drugog muža, liječnika koji je radio za britansku vojsku.[7]

U jesen 1946. preselila se u Veliku Britaniju gdje se vratila svom kreativnom radu i od tog vremena do kraja života napisala je većinu svojih skladbâ.[8]

Kompozicije[uredi | uredi kôd]

Simfonije

1. Симфонія – Simfonija br. 1 – 1937.
2. Симфонія no. 2(a) – Simfonija br. 2(a) – 1952.
2. Симфонія no. 2(b) (2-гий варіант) – Simfonija br. 2(b) (2. inačica)
3. Симфонієта – Symphoniette – 1956.
4. Три Симфонічні Ескізи – Tri simfonične skice – 3-го травня, 1975.
5. Симфонічна поема – Simfonična poema «La Vitа»
6. Space Symphony – Svemirska simfonija - 1972.
7. Суіта для подвійного струнного оркестру – Suita za dvostruki gudački orkestar
8. Fantazija za dvostruki gudački orkestar

Baleti

9. Руки – Ruke – Bristol, 1957.
10. Перли – Perle
11. Весна (Дитячий балет) – Proljeće – (dječji balet) 1934.-5.
12. Мавка (a) – Mavka – Šumska nimfa – 1964.-7. – Belfast
12. Мавка (b) – Mavka – Šumska nimfa – 1964.-7. – Belfast
13. Страхопуд – Strašilo – 1976.

Opere

14. Мавка – Mavka – (nedovršena) zasnovana na Šumskoj pjesmi (Лісова пісня) Lesje Ukrajinke

Dječje opere

15. «Цар Ох» або Серце Оксани – Car Oh ili Oksanino srce – 1960.
16. «Куць» – Kuc'
17. «Яринний городчик» – Jarinski gradić (1969.)

Skladbe za zbor

18. Літургія - Liturgija - 1919.
19. Псалом Шептицькому - Psalam Šeptickomu
20. До Бою
21. Триптих - Triptih
22. Колискова (А-а, котика нема) - Uspavanka (A-a, nema mačka), 1946.

Instrumentalne skladbe za komorne glazbe

23. Соната для скрипки і фортепіано, 1935. – Sonata za violinu i fortepiano
24. (a) Cтрунний квартет, 1960. – 1970. – Gudački kvartet
24. (b) Cтрунний квартет, 1960. – 1970. – Gudački kvartet
25. Тріо для скрипки, альта і віолончела, 1960. – 1970. – Trio za violinu, violu i violončelo
26. Квінтет для двох скрипок, альта, віолончела фортепіано, 1960. – 1970. – Kvintet za dvije violine, alt, violončelo i fortepiano
27. Тріо для флейти, кларнету, фагота, 1972. – Trio za flautu, klarinet i fagot

Skladbe za fortepiano

28. Варіації на Українську тему, 1932. – Varijacije na ukrajinsku temu
29. Фантазія: Суїта фортепянна на Українські теми – Fantazija: Suita za klavir na ukrajinske teme, 1940.
30. Імпромпту – Impromptu, 1962.
31. Гротеск – Groteska, 1964.
32. Гірська сюїта – Gorska suita, 1966. – 1968.
33. Цикл п’єс для дітей – Ciklus komada za djecu, 1936. – 1946.
34. Українські коляди та щедрівки – Ukrajinske kolende i ščedrivke
35. Вістку голосить – Vijest kličem
36. Christmas with Harlequin - Božić s harlekinom, 1971.

Razno

i. – Серце – Srce - solo glas s orkestrom
ii. – Лорелеї – Lorelei – pripovjedač, harmonij i klavir, 1919. – tekst: Lesja Ukrajinka
iii. – Май – Svibanj – 1912.
iv. – Тема народної пісні – Tema narodne pjesme
v. – На Майдані – Na Majdanu, komad za klavir
vi. – Не піду до леса з конечкамі – Лемківська пісня – - lemkovska pjesma

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ukrainian Art Song Project – Stefania Turkewich
  2. Іван Емануїл Туркевич нар. 1872 пом. 12 грудня 1936. Родовід. Pristupljeno 7. prosinca 2019.
  3. (ukr.) Павлишин С. Перша українська композиторка Стефанія Туркевич-Лісовська-Лукіянович. — Львів : БаК, 2004. — 157 с. — ISBN 966-706-55-02., str. 7
  4. Роман Кравець. Українці в Сполученому Королівстві (ukr.). Інтернет-енциклопедія. Pristupljeno 28. kolovoza 2018.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik ukr. (link)
  5. Зоя Робертівна Лісовська-Нижанківська, Enciklopedija suvremene Ukrajine (ukr.). Pristupljeno 17. prosinca 2018.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik ukr. (link)
  6. Интернет енциклопедија
  7. Narcyz Lukianowicz (Нарциз Лукіянович) (ukr.)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik ukr. (link)
  8. Svoboda (PDF)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]