Stipo Pilić

Izvor: Wikipedija

Stipo Pilić (1960.) je hrvatski povjesničar i suosnivač Hrvatske družbe povjesničara "Dr. Rudolf Horvat".

Životopis[uredi | uredi kôd]

Bio je bio polaznik studija povijesti i geografije na Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na kojemu je diplomirao 1984. godine. Poslije završenog studija regulira vojnu obvezu, a 1985. se zapošljava u osnovnoj školi u gradu Rabu na istoimenom otoku. U veljači 1986. zapošljava se u osnovnoj školi kralja Tomislava (tada Bratstvo – jedinstvo) u Zagrebu, gdje i danas radi. Odgojio je brojne generacije učenika na Trešnjevki, a tijekom rada je sudjelovao na gotovo svim županijskim i dva državna natjecanja iz geografije i povijesti.[1]

Tijekom stvaranja Republike Hrvatske 1990. aktivno radi na obrani države u nastajanju, radeći i prateći stvaranje hrvatskih obrambenih snaga. Tijekom ljeta 1991. pomaže u radu policijskih i vojnih postrojbi, a u jesen te godine uključuje se i službeno u postrojbe Narodne zaštite grada Zagreba. Od prosinca 1991. do veljače 1992. pripadnik je 101. brigade Zbora narodne garde (Črnomerec), a od veljače do listopada te godine pripadnik je 124. Vukovarske brigade. Kao hrvatski bojovnik prošao je cijelu bojišnicu u Istočnoj Hrvatskoj – Operativna grupa Osijek i Vukovar – Vinkovci. Poslije demobilizacije određeno vrijeme tijekom 1993. i 1994. radi na zbrinjavanju prognanika iz Bosne i Hercegovine. U kolovozu 1995. sudjeluje u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja na Banovini, u području između Petrinje, Gline i Topuskog. Poslije toga posvetio se obitelji i izgradnji doma.[1]

Godine 2005. vraća se povijesnim istraživanjima i u skladu s tim istražuje Domovinski rat, posebno sporna područja: Istočna Hrvatska, Banovina, Kordun, Lika, Dalmacija, Bosna, Hercegovina. Tijekom tih istraživanja upoznaje se s povjesničarkom Blankom Matković, koja se tada  bavila temama iz Drugoga svjetskog rata i poraća i to s naglaskom na prešućene žrtve toga rata. U ožujku 2008. zajedno osnivaju udrugu Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u cilju prezentiranja raznih radova s povijesnom tematikom. U udruzi je dugi niz godina obnašao dužnost tajnika, a od početka 2018. obnaša dužnost dopredsjednika.[1]

Od 2008. do 2011. zajedno s Blankom Matković radi na projektu Hrvatskoga državnog arhiva i DORH-a. Od 2009. do danas objavio je nekoliko znanstvenih članaka i knjiga, u suautorstvu i samostalno.[2] Među njegovim prvim radovima bila je knjiga o žrtvama Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata na području župa oko Jajca. Osim toga, zajedno s Blankom Matković priredio je veći dio dokumenata koji je objavljen u zbirci dokumenata Hrvatskog instituta za povijest Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.46., Dokumenti Dalmacija. Među znanstvenim radovima koji su izazvali najveću pozornost znanstvene i pučke javnosti bio je onaj u koautorstvu s Blankom Matković koji je pod naslovom Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima objavljen u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru u broju 56.[3] Recenzent je i pisac predgovora i pogovora nekoliko knjiga te član Uredničkoga vijeća časopisa Zbornik Janković koji izlazi u Daruvaru.[1]

Istupao je u javnosti u gotovo svim medijima, od manjih web portala do Večernjeg lista i tjednika Globus.[4] Dugi niz godina istražuje zbivanja, osobito stradanja žrtava u Drugom svjetskom ratu i poraću. Sudjelovao je u istraživanju grobišta žrtava poslijeratnih komunističkih likvidacija u Zagrebu, Maclju i ostalim mjestima Križnoga puta. Trenutačno završava knjigu o prvom šefu Obavještajne službe NDH-a Vladimiru Singeru o kojemu je dana 6. ožujka 2019. izalagao na simpoziju o Holokaustu koji se pod nazivom "Stvari koje nismo smjeli reći" održao na Filozofskom fakultetu u Osijeku.[5] Video snimka spomenutog izlaganja je dostupna na YouTube.

Koautor knjige Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori, Geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu  koju je napisao zajedno s Blankom Matković[1] i koju je predstavio u 208. emisiji "Pogled s čuke".

Trenutačno radi u Osnovnoj školi kralja Tomislava kao profesor povijesti i geografije.

Djela[uredi | uredi kôd]

Knjige[uredi | uredi kôd]

  • Žrtve Drugoga svjetskoga rata, poraća i Domovinskog rata na području župa Dobretići, Jajce, Korićani, Ključ, Liskovica, Podmilačje i Varacar Vakuf – Mrkonjić Grad , Nova Bila, 2009. (priredili Tubanović I., Pilić S., Aščić I., Blažević M., Crnoja M., Žunić Z., Bungić B.)
  • Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj, Dokumenti, Dalmacija, 2011. (priredili Geiger V., Rupić M., Matković B., Pilić S. i drugi)
  • Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori, Geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu, 2021. (koautorica Blanka Matković)

Znanstveni radovi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e Službena stranica HDP "Dr. Rudolf Horvat": Upravni odbor. Pristupljeno 24. srpnja 2021.
  2. Službena stranica HDP "Dr. Rudolf Horvat": Radovi. Pristupljeno 24. srpnja 2021.
  3. Stipo Pilić, Blanka Matković. 2014. Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 56. Pristupljeno 24. srpnja 2021.
  4. Službena stranica HDP "Dr. Rudolf Horvat": Javni istupi. Pristupljeno 24. srpnja 2021.
  5. Službena stranica HDP "Dr. Rudolf Horvat": Izlaganje Stipe Pilića na simpoziju o holokaustu. Pristupljeno 24. srpnja 2021.