Stjepan Krasić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Fr. Stjepan Krasić

Životopis[uredi VE | uredi]

Stjepan Krasić rodio se 6. listopada 1938. u Čitluku kod Mostara. Otac mu je bio Ivan , majka Luca r. Pervan. Osnovnu je školu pohađao u rodnom mjestu, klasičnu gimnaziju u Bolu na Braču (1950-57). Odsluživši dvogodišnju vojnu obvezu (1958 – 1960), studirao filozofiju na Visokoj Filozofsko-teološkoj školi Dominikanskog reda u Dubrovniku (1960-62), teologiju  na Teološkom fakultetu Sveučilista u Zagrebu (1963-66) postigavši magisterij iz teologije. Studij teologije nastavio 1966-70. na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskoga u Rimu (Pontificia Studiorum Universitas a S. Thoma Aquinate in Urbe) postigavši (1970) doktorat povijesnom disertacijom o Dubrovačkoj dominikanskoj kongregaciji (1487-1550). Istovremeno je (1966-68) na Paleografsko-diplomatičkoj školi u Vatikanu diplomirao paleografiju, arhivistiku i diplomatiku.Studij povijesti pohađao na Papinskom sveučilištu Gregoriani (Pontificia Universitas Gregoriana) u Rimu iz koje je (10. 10. 1985) doktoriravši disertacijom o dubrovačkom učenjaku i diplomatu Stjepanu Gradiću (1613 - 1683).

S. Krasić je (1973 – 2008) predavao povijest i metodologiju znanstvenog rada na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu. Profesorska karijera: 15. siječnja 1973. asistent,   28. travnja 1977. docent („professor habitualiter invitatus“); 7. srpnja 1980. izvanredni profesor („professor extraordinarius) i 21. rujna 1983. redoviti profesor („professor ordinarius“). Uz to je obavljao službu prefekta (glavnog ravnatelja) knjižnice istog sveučilišta (1973 – 1981), predsjednika komisije za publikacije (28. 02. 1984),  člana komisije Teološkog fakulteta za znanstvena istraživanja (17. 01. 2000), glavnog urednika časopisa  "Angelicum"  (1988-2001), znanstvenog  suradnika (consultor) Kongregacije za proglašenje svetih (S. Congregatio pro Causis Sanctorum) u Vatikanu (1984-1994), člana Povijesnog instituta Dominikanskog reda u Rimu (1999), predsjednika Hrvatskog Povijesnog instituta u Rimu;  znanstveni suradnik talijanske “Accademia Nazionale delle Scienze detta dei Quaranta” (Brera – Milano) za izdavanje Opera omnia Ruđera J. Boškovića (2002-), redoviti član Međunarodne akademije tehničkih znanosti (15. V. 2015) i dr.

Pored navedene  akademske djelatnosti u Rimu je bio aktivan član udruge „Comitato pro Croazia“ za pružanje humanitarne pomoći Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata,    zatim Hrvatsko-talijanske udruge za razvijanje hrvatsko-talijanskog prijateljstva i pružanje pomoći za vrijeme i nakon Domovinskog rata, bio inicijator za obilježavanje grobova glasovitog hrvatskog liječnika Đure Baglivija u crkvi San Marcello u centralnoj Via del Corso  i filozofu Franji Petriću u crkvi Sant'Onofrio. Bio je jedan od članova odbora za nabavu hrvatskog hodočasničkog doma „Domus croata“ ili „Dom bl. Ivana Merza“ za smještaj hrvatskih hodočasnika u Vječnom gradu i dr.

U domovini je član je Hrvatskog PEN-cluba i od 1997. dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i redoviti član Međunarodne akademije tehničkih znanosti (15. 05. 2015). Aktualni je profesor povijest na Međunarodnom sveučilištu Dubrovnik /Dubrovnik International University gdje mu je 21. veljače 2011. podijeljen naslov profesora emeritusa, a od 12. prosinca 2011. obnaša dužnost prorektora. Član je Izdavačkog savjeta časopisa „Acta medico-historica Adriatica“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (od 2011). Član  savjeta časopisa „Suvremena pitanja“ (Mostar) od 2012, član znanstvenog savjeta časopisa „Mostariensia“  - časopisa za društverno-humanističke znanosti Sveučilišta u Mostaru (2014), Za svoj je rad je primio više prestižnih nagrada i priznanja među kojima i počasni doktorat Sveučilišta u Zadru. Matični broj znanstvenika: 229414. 

U istraživačkom radu S. K. proučava različite aspekte društvenih, kulturnih i religioznih gibanja hrvatske povijesti, objavivši s tih područja 20  knjiga i preko 200  znanstvenih rasprava i članaka različite dužine. Među njegovim radovima posebno se ističe Bibliotheca Ragisina dubrovačkog povjesničara i biografa Serafina M. Crijevića/Cerve u 4 sveska (sv. I-III, Zagreb, JAZU, 1975 – 1980)  kao najznačajnije hrvatsko biografsko djelo do XIX. st., zatim velika monografije Stjepan Gradić (1613 - 1683), (Zagreb, JAZU, 1987) i Ivan Dominik Stratiko (1732-1799), (Split, Književni krug, 1991). S područja povijesti Dominikanskog reda objavio je  Dominikanci u srednjovjekovnoj Bosni (1966), Dominikanci: povijest Reda u hrvatskim krajevima (1997), Pet stoljeća dominikanske nazočnosti u Korčuli: 1498–1998 (1998) i dr. Slijedila je velika monografija o znamenitom dubrovačkom učenjaku i polihistoru Stjepanu Gradiću pod naslovom:  Stjepan Gradić (1613-1683), Život i djelo (Zagreb, JAZU, 1987) pisana na temelju bogate Gradićeve pismene ostavštine u Vatikanskoj knjižnici i Državnom arhivu u Dubrovniku. Slijedilo je nekoliko knjiga o znamenitim hrvatskim učenjacima iz vremena renesansnog i baroknog razdoblja, da bi se nakon toga posvetio proučavanju povijesti hrvatskog visokog školstva.

U svojoj monumentalnoj knjizi  Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru ili ‘Universitas Jadertina’ 1396 – 1807 (Zadar, 1996) od točno 1.000 stranica Krasić je otkrio da je davne 1396. u Zadru bilo osnovano prvo hrvatsko sveučilište,  koje je imalo dva fakulteta (filozofije i teologije) s privilegijem davanja najviših akademskih naslova bakalaureata i doktorata, što je od najveće znanstvene i kulturne važnosti za Hrvatsku koja se na taj način svrstala u red naprednih europskih zemalja koje su već u XIV. st. imale sveučilište.  Krasić je time početke visokog školstva u Hrvatskoj pomaknuo u prošlost za gotovo 300 godina nego se dotada mislilo. Na temelju tog otkrića Hrvatski je sabor, kao vrhovno zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj, 2003. dotadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru dao naslov sveučilišta.  To otkriće popratio je jedan osvrt u „Slobodnoj Dalmaciji“ od 17. listopada 1996. pod naslovom „Velebni opus  dr. Stjepana Krasića“ koji završava riječima: „Otkriće je to, koje je zadužilo  cjelokupnu hrvatsku  znanost i kulturu, temeljno vrelo za proučavanje hrvatske  duhovne povijesti, svojevrsna biblija o visokom školstvu u Europi i Hrvatskoj, napisana na hrvatskom jeziku“. S područja povijesti općeg školstva Krasić je objavio knjigu  Nastanak i razvoj školstva od antike do srednjega vijeka, Zadar, Sveučilište u Zadru, 2012 i Prag i Zadar – dva europska sveučilišna središta u XIV. stoljeću (Sveučilište u Zadru, 2015).

Ništa manje značajan je Krasićev doprinos povijesti hrvatskog jezika. U svojim knjigama Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću (Zagreb/Čitluk, Matica Hrvatska, 2004) i Počelo je u Rimu. Katolička obnova i normiranje hrvatskog jezika u XVII. st. (Dubrovnik, Matica hrvatska, 2009), iznosi na vidjelo revolucionarne spoznaje o normiranju hrvatskog jezika već krajem XVI. i početkom XVII. st. Poslije protestantske vjerske revolucije koja se u svojoj promidžbi služila narodnim umjesto latinskim jezikom odijelivši od Crkve oko polovine sveukupnih katolika, osobito germanskog svijeta, Crkva je htjela ujediniti slavenske katolike i pravoslavce  potraživši zamjenu za latinski koji bi bio najpogodniji da se na njemu za te narode objavljuju  crkvene knjige.  Na anketi koju su, po naredbi pape Klementa VIII. (1592-1605), po cijeloj Europi proveli jezikoslovci, većina ih se odlučila za hrvatski (lingua croatica) koji su nazvali „majkom i korijenom“  (mater et radix) ostalih slavenskih jezika,  kao „najljepši i najslađi“, najrašireniji i najrazumljiviji drugim slavenskim narodima. Budući da taj govor sve dotle nije bio normiran, hrvatski polihistor i jezikoslovac biskup Faust Vrančić (1551-1617)  izradio je  prvi hrvatski rječnik (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum…, Venecija 1595), isusovac Bartol Kašić (1575-1650) izradio prvu gramatiku (Institutionum linguae Illyricae libri duo, Rim 1604), a dubrovački Rajmund Džamanjić (oko 1587-1647) prvi pravopis  (Nauk za pisati dobro, Venecija 1639), a jedna komisija u Rimu izabrala je štokavski govor  kao najrašireniji za književni jezik. G. 1599. u Rimu je osnovana akademija „ilirskog“  jezika na kojoj se prvi put u povijesti hrvatski počeo učiti i predavati na sveučilišnoj razini. Ohrabreni  rezultatima postignutim na toj ustanovi, pape Grgur XV. (1621-1623) i Urban VIII. (1623-1644) dekretima su naredili da se hrvatski  - uz - uz latinski, grčki klasični i govorni, hebrejski, kaldejski i arapski najmanje dvije godine mora predavati i na svim crkvenim (sve)učilištima i javnim sveučilištima kojima su pape bili osnivači (Bologna, Padova, Beč, Ingolstadt, Köln,  Louvain,  Pariz, Toulouse, Valencia,  Salamanca i Madrid ). Time je hrvatski praktično bio izjednačen s biblijskim jezicima (hebrejski, grčki, kaldejski) i svjetske kulture (latinski, arapski i grčki). Na tako normiranom jeziku, trebale su biti objavljivane knjige za sve slavenske, katoličke i pravslavne, narode čime je jezik jednog razmjerno malog naroda uzdignut na čast sveslavenskog jezika. Na tom jeziku je samo  u Rimu za hrvatske krajeve tiskano  preko 100 knjiga različitog sadržaja koje su se upotrebljavale na cijelom nacionalnom području između Jadrana i Drave premošćujući dijalektalne razlike i jačajući nacionalnu svijet o kulturnom i političkom jedinstvu tih krajeva koji su u to vrijeme  bili raskomadani na dva carstva (Habsburško i Osmansko) i dvije republike (Mletačku i Dubrovačku) više od dva stoljeća prije reforme Ljudevita Gaja  u  XIX. st.

Stjepan Krasić se također bavi prevođenjem s hrvatskoga na latinski: "Epilogus“ u: R. Josip Ruđer Bošković, Theoria philosophiae naturalis. Priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović (Biblioteka "Temelji", knjiga prva), Zagreb, Sveučilišna Naklada Liber, 1974. - "Epilogus" u: Frane Petrić, Nova de universis philosophia. Priredio i pogovor napisao V. Filipović, Zagreb, Sveučilišna Naklada Liber, 1979. U suradnji s Elisabeth von Erdmann-Pandžić i Zvonkom Pandžić priredio je na Sveučilištu u Bambergu )Njemačka) reprint prvog izdanja prvog hrvatskog pravopisa pod naslovom Nauk za piisati dobro latinskiema slovima rieci yezika slovinskoga koyiemse Dubrovcani, i sva Dalmatia kakko vlasctitiem svoyiem yezikom sluzcij (Veneza: Appresso Marco Ginammi, 1639) kojim se kasnije poslužio Ljudevit Gaj,  učinivši ga pristupačnim međunarodnoj slavističkoj javnosti .

Sudionik je mnogih domaćih i inozemnih znanstvenih skupova i inicijator za obilježavanje grobova znamenitih Hrvata koji su djelovali u Italiji dvojezičnim spomen-pločama (na hrvatskomu i talijanskomu). U sklopu te akcije pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu obilježeni su grobovi znamenitih ljudi  hrvatskog podrijetla: dana ..... filozofa Franje Petrića (1529-1597) i 27. svibnja 1995. glasovitog liječnika Đure Baglivija (1668-1707) ) u Rimu, čime su prvi put u povijesti na jednom javnom spomeniku bile uklesane riječi na hrvatsk  om jeziku.  Bio je vrlo aktivan član hrvatske zajednice u Rimu i pokretač brojih pothvata i akcija: jedan od inicijatora za nabavu zgrade doma hrvatskih hodočasnika u Rimu, poznatog pod imenom „Domus croata“, koji postoji već 30-ak godina ugošćujući hrvatske hodočasnike iz cijeloga svijeta i član njezine uprave; suosnivač udruge „Comitato pro Croazia“, kasnije prozvanog „Hrvatsko-talijanska udruga“(Associazione italo-croata)  koji i danas postoji, osnovanog na početku domovinskog rata za pružanje pomoći hrvatskim izbjeglicama, prikupljanje humanitarne pomoći, zastupanje i promicanje hrvatske stvari i dr.    

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

1. Godišnja nagrada "Slobodne Dalmacije" za g. 1992;

2. Zlatna medalja Filozofskog fakultata u Zadru (17. listopada 1996).

3.  Nagrada grada Zadra za životno djelo (23. studenoga 1996).

4. Priznanje “per una vita di testimonianza della coscienza nazionale croata / Za životno svjedočenje hrvatske nacionalne svijesti. Hrvatsko-Talijanska Udruga / Associazione Italo-Croata, Rim, 30. svibnja 1997.

5. Nagrada Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", Matice Hrvatske i Filozofskog fakulteta u Zadru (Zadar, 21. srpnja 1998).

6. Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića koje dodjeljuje predsjednik RH     za izuzetne rezultate  za istraživanje povijesti Hrvata ("Narodne novine" br. 81 od l0. lipnja 1998, str. 1843).

7.  Počasni doktorat Sveučilišta u Zadru ( 7. travnja 2005)  “za izuzetne doprinose na području hmanističkih znanosti, polju povijesti, u proučavanju novije hrvatske povijesti, osobito visokog školstva u Hrvatskoj, posebice u Zadru”.

8.  Nagradu za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glsnik  Dubrovačko-neretvanske županije” Klasa : 06-01/09-01/01; URBROJ: 2117/1-04-09-03, Dubrovnik, 31. ožujak 2009; „Dubrovački vjesnik” od 15.05.2009, str. 16);

9. Srebrna medalja „Višegradski ugovor. Dubrovnik u sklopu hrvatskih zemalja 1358. Iubilaeum 2008. Sjećanje na Iliju de Saraka” Društva prijatelja dubrovačke starine (13. svibnja 2009), „u znak zahvalnosti za doprinos u istraživanju dubrovačke povijesti”.

10. Nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo što ga objavi ogranak Matice hrvatske (Zagreb, 29. lipnja 2010).

11. U povodu 10. obljetnice Sveučilišta u Zadru, 26. ožujka 2012:  Plaketa „u znak priznanja za osobit doprinos obnovi i razvitku Sveučilišta u Zadru”.

12. Medalja počasnog doktora Sveučilišta u Zadru u povodu 10. obljetnice Sveučilišta u Zadru, 26. ožujka 2012.   

13. Gold medal of Danube Adria Assotiation  for Automation and Manufacturing  International (World Symposiums on Intelligent Manufacturing and Automation) to express appreciation for the excellent cooperation, creative  organization and support of the Danube Adria AAAM International activities and significant contribution in engineering, excellence in science, International  Academic and Scientific Cooperation within the Framework of the Danube Adria Association for Automation and Manufacturing DAAAM International Vienna. Zadar, Croatia on 26th October 2012. Given in name of World-Wide DAAAM International Community by the President of DAAAM International Univ. Prof. Dipl. Ing. Dr. Mult. H. C. Branklo Katalinić. 

14. Dana 15. studenoga 2912. Zahvalnica Društva prijatelja dubrovačke starine u povodu 60. obljetnice ustanovljenja.

15. Dana 12. listopada 2013. Srebrna plaketa zahvalnosti za doprinos povijesti rasvjetljavanja uloge Stjepana Gradića u povodu 400. obljetnice njegova rođenja i 300. obljetnice dovršernja gradnje dubrovačke katedrale.

16. Godišnja nagrada 2014. Hrvatskog muzejskog društva za izdavačko-izložbeni projekt  za 2013. godinu za  katalog izložbe “Stjepan Gradić - otac domovine”.

Izvori za životopis[uredi VE | uredi]

"Tko je tko u Hrvatskoj / Who is Who in Croatia", Zagreb, Golden Marketing, 1993, str. 370.

Tko je Stjepan Krasić?: "Narodni list" (Zadar 12. VII. 1996), str. 7.

"Who's Who in the World", 14th Edition, 1997, New Providence, NJ, USA, 1997, str. 783.

„Who's Who in the World”, 15th Edition, 1998, str. 758.

“European Biographical Dictionary / Dictionnaire Biographique Europeen / Europäisches Biographisches Verzeichnis”, 11 (1995-1997),  8310 Brugge, Belgium, R. H. Neirynck, 1997, str. 519.

“Dictionary of International Biography”, Twenty-Sixt Edition, 1988, International Biographical Centre, Cambridge, England, 1988, str. 244.

"Hrvatski leksikon", I, Zagreb 1966, str. 641.

Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za god. 1997, knj. 101, Zagreb  1998, str. 480-481.

I. Bešker, Tko je Stjepan Krasić: "Vjesnik" (Zagreb, 30. VI. 1996), str. 4; 

Hrvatska enciklopedija, sv. 6, Zagreb, L. Z. Miroslav Krleža, 2004, str. 233;

Paola Krušlin, Dragocjen doprinos nacionalnoj povijesti (Dr. Stjepan Krasić, O.P. – prigodom 70. rođendana): «Marulić» 6/2008, str. 1034-1957;

Milovan Tatarin, Krasić Stjepan: «Leksikon Marina Držića», Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža, 2009, str. 419;

Sonja Seferović, Posvećen Dubrovniku i njegovoj povijesti: «Dubrovački vjesnik»  15.05.2009, str. 52-53;

Hrvatski opći leksikon, Zagreb, Laksikografski zavod M. Krleža, 2012, str. 738.  

Hrvatski biografski leksikon,, 8,Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, [2013]  , str. 72-73. 

Mile Pavlović, Fra Stjepan Krasić će na Veliku Gospu proslaviti zlatnu misu u Čitluku, Većernji list (BiH), 14. kolovoza 2015, str. 44.

37. Zlatomisnik fra Stjepan Krasić, Zbornik „Kršni zavičaj“ br. 48, Jumac, 2015, str. 224-226.

Zlatomisnik fra Stjepan Krasić, Zbornik „Kršni zavičaj“ br. 48, Jumac, 2015, str. 224-226.

Zoran Krešić, Dominikanac i akademik, Večernji list, 29. 11. 2015 (BiH).

Znanstveni uspjesi[uredi VE | uredi]

Za hrvatsku je znanost bitan što je svojim radom iz 1996. o dominikanskom generalnom učilištu ili sveučilištu u Zadru g. 1996. pomaknuo skoro trista godina u prošlost[1].

Djelom "Počelo je u Rimu" je obilato pomaknuo početke normiranja hrvatskoga jezika skoro dvjesta godina u prošlost u odnosu na stavove koje je znanost do tada široko prihvaćala, u 16. stoljeće[1]. Tako je dodatno potvrdio stavove hrvatskog jezikoslovca Stjepana Babića[2]. Krasić je svoj dokaz izveo po tome što je dokazao da se u 17. st., temeljem dekreta pape Grgura XV. iz 1622. i pape Urbana VIII. iz 1623. hrvatski jezik morao predavati i učiti na najpoznatijim europskim sveučilištima kao što su sveučilišta u Beču, Bologni, Louvainu, Madridu, Padovi, Parizu, Salamanci itd.), odnosno u okviru katoličke obnove nakon Tridentskog sabora (1545. – 1563.)[3]. Dekrete je izdao Zbor za širenje vjere u ime papa[4].

Autorom je prve sustavnije povijesti bivše Dalmatinske dominikanske provincije, danas Hrvatske dominikanske provincije Marijina Navještenja, obuhvativši razdoblje otkad su dominikanci došli na hrvatske prostore pa sve do danas. U tom je radu otkrio nekoliko desetak samostana, dotad nepoznatih[1].

Među njegova otkrića je i to što je otkrio da je osoba koja je osnovala "Ugarsku provinciju", koja je od 1221. do 1380. u svom sklopu imala sve samostane na hrvatskom i albanskom području, bio Pavao Dalmatinac (u suvr. literaturi znanog kao "Paulus Hungarus"). Pavao Dalmatinac je bio do tada profesor prava na bolonjskom sveučilištu i ujedno prvi poznati Hrvat koji je bio sveučilišnim profesorom. Uz to je bio prijateljem utemeljitelju Reda sv. Dominika i bio je prvim priorom samostana u Bologni[1].

Djela[uredi VE | uredi]

Knjige:[uredi VE | uredi]

  • 1. Congregatio Ragusina Ord. Praed. 1487-1550 ("Dissertationes historicae", XIX). Romae, Institutum Historicum FF. Praedicatorum, 1972.
  • 2. Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur a fr. Seraphino M. Cerva, sv. I-IV. Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1975-1980.
  • 3. Stjepan Gradić (1613-1683). Život i djelo, Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1987. Recenzija: Ivica Martinović u „Anali zavoda za povijesne znanosti JAZU”, sv. XXVI, Dubrovnik 1988, str. 255-256; T. Vereš, Obnovljeni život, 2-1988, str. 185-188.
  • 4. Stefano Gradić (1613-1683), diplomatico e prefetto della Biblioteca Apostolica Vaticana, Roma, Vivere in, 1987.
  • 5. Ivan Dominik Stratiko (1732-1799). Život i djelo ("Knjiga Mediterana", 7), Split, Književni krug, 1991. Stručna recenzija: Danica Božić-Bužamčić, Radovi, vol. 35 – Filozofski fakultet Zagreb – Humanističke i društvrnr znsnodti – Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb 1992, str. 277-280; Šime Peričić, “Radovi Zavoda za povijest znanosti HAZU  u Zadru” 35 (HAZU. Zavod za povijesne znanosti Zadar), Zadar 1993, str. 253-255; Rafo Bogišić, Croatica christiana periodica, XVI (1992) 30, 271-273: Radoslav Tomić, Mogućnosti (Split), 11-12 (1992), str. 936-938.   
  • 6. Dominikanci u srednjovjekovnoj Bosni, Đakovo, 1996.
  • 7. Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru ili "Universitas Jadertina" (1396 - 1807), Zadar, Filozofski fakultet, 1996.   
  • 8. Dominikanci. Povijest Reda u hrvatskim krajevima, Zagreb, Nakladni zavod Globus, 1997.
  • 9. Pet stoljeća dominikanske nazočnosti u Korčuli: 1498. - 1998, Zagreb, Hrvatska dominikanska provincija / Nakladni zavod Globus, 1998. Recenzija: T. M., Marulić, god. XXXIII/2000, br. 1 str. 187.
  • 10. Ivan Polikarp Severitan, Monoregija, Zagreb, Golden marketing / Narodne novine, 1998.
  • 12. Povijest Dubrovačke metropolije i dubrovačkih nadbiskupa, Dubrovnik, Biskupski ordinarijat/Split, Crkva u svijetu, 1999.
  • 13. Dominikanski samostan u Dubrovniku. Povijesno-umjetnički pregled, Dubrovnik 2002./ The Dominican Priory in Dubrovnik; Der Dominikaner Kloster in Dubrovnik / Il Convento domenicano in Dubrovnik / Dubrovnik, Dominikanski samostan 2002.
  • 14. Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću. Hrvatski među šest svjetskih jezika. Zagreb / Čitluk, Matica Hrvatska, 2004. Osbvrt: Jezik, 52, str. 73-75. 
  • 15. Liber Almi Studii Generalis S. Dominici Iadrae (1684. - 1790.). Građa za povijest visokog školstva u Hrvatskoj, Zadar, Sveučilište u Zadru, 2006.
  • 16. Počelo je u Rimu. Katolička obnova i normiranje hrvatskog jezika u XVII. st. Dubrovnik, Matica Hrvatska – Ogranak Dubrovnik, 2009.
  • 17. Zdravstvena kultura i nekadašnja ljekarna Dominikanskog samostana u Dubrovniku / Health care and the old Pharmacy in the Dominican Monastery in Dubrovnik, Dubrovnik, Matica Hrvatska, 2010. Recenzija: Neda Kovačić, u „Anali za povijesne znanosti HAZU”, sv. LI/2 (Dubrovnik 2013), str. 758-760.  
  • 18. Samostan Sv. Dominika u Dubrovniku. Povijesno-umjetnički prikaz. Zagreb, 2010 /  El convento de Santo   Domingo de Dubrovnik. Perspectiva histórico-artística, Zagreb, 2010. /  Le Couvent Saint-Dominique de Dubrovnik. Presentation historique et artistique, Zagreb, 2011.
  • 19. The  International Scope of the National Laguage. Croatian as one of six World Languages,  Dubrovnik, Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik, 2011.
  • 20. Izložba iz zbirki dominikanskog samostana u Dubrovniku: „Medicina u Dubrovniku kroz stoljeća. Iz zbirki Znanstvene knjižnice i Dominikanskog samostana u Dubrovniku / Medicine in Dubrovnik throughout Centuries from the Collection of Research Library and Dominican Monastery in Dubrovnik. Autori /Authors Vesna Čučić i Stjepan Krasić. Dubrovnik, Matica Hrvatska – Ogranak Dubrovnik, 2010. 
  • 21. Nastanak i razvoj školstva od antike do srednjega vijeka, Zadar, Sveučilište u Zadru, 2012.
  • 22. Stjepan Gradić (1613-1683) otac domovine, Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2013.
  • 23. Prag i Zadar:  dva europska sveučilišna središta u XIV. stoljeću / Prague and Zadar : two European University Centres in the 14th Century. Zadar, Sveučilište u Zadru, 2015.

Znanstveni radovi[uredi VE | uredi]

    • 1. Dipinti di Angelo e Donato Bizmano in Dubrovnik, u: "Studi di storia Pugliese in onore di Giuseppe Chiarelli", vol. II. Galatina 1973, str. 353-363.  
    • 2. Hrvatska dominikanska kongregacija (1508-1587), u:  "Bogoslovska smotra" 41 (Zagreb 1971), str. 293-309.  
    • 3. Požar stare i gradnja nove crkve Sv. Vlaha u Dubrovniku 1706-1715, u: "Dubrovački horizonti" V, br. 12-13 (1973), str. 67-74  
    • 4. Trogiranin Fantin de Valle i njegova knjižnica, u: "Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru", Zadar 1973, str. 367-383.  
    • 5. Živi tomizam, u : "Zbornik u povodu 700. obljetnice smrti sv. Tome Akvinskoga (1274-1974)", Zagreb 1974, str. 217-237.  
    • 7. Regesti pisama generala dominikanskog reda poslanih u Hrvatsku (1392-1600), u : "Arhivski vjesnik", XVII-XVIII (Zagreb, 1974-1975), 157-246; XXI-XXII (1978-1979,  201-321.  
    • 8. Dva priloga o Jurju Dalmatincu, u: "Arhivski vjesnik" XVII-XVIII (1974-1975), 301-307.  
    • 9. Grgur Natalis Budisaljić, u: "Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine", br. 1-2 (Zagreb 1975), 281-286.  
    • 10. Klement Ranjina (1492-1559), n. dj., str. 287-290.  
    • 11. Dominikanski samostan u Bolu na Braču (1475-1975), u:  "Spomenica u povodu 500. obljetnice osnutka dominikanskog samostana u Bolu 1475-1975", Bol-Zagreb,  1976, 59-113; Pretisak u: Samostani otoka Brača, Bol, Galerija umjetnina "Branko Dešković", 1993, str. 140-159.  
    • 12. Troškovi narudžbe Tintorettove slike, u: „Spomenica u povodu 500. obljetnice osnutka dominikanskog samostana u Bolu 1475 - 1975, Bol – Zagreb, 1975,  str. 375-377.  
    • 13. Šibenski humanist Ivan Polikarp Severitan i njegova politička misao, u: "Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine", br. 5-6 (Zagreb 1977), str. 7-78.  
    • 14. Fr. Paulus Hungarus seu, ut alii volunt, Dalmata O.P., n. dj., br. 7-8 (1978), 131-156.  
    • 15. "Slučaj Petrić" i stavljanje na Indeks zabranjenih knjiga njegova djela "Nova de universis philosophia", n. dj., br. 9-10 (1979), str. 85-109.  
    • 16. Korčulanin Vinko Paletin (1508-1575/80, u: Krešo Novosel, "Kapi krvi, kapi mora", Zagreb, Globus, 1979, str. 461-509.  
    • 17. Neki filozofski pogledi Dubrovčanina Stjepana Gradića: "Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine", br. 11-12 (1980), str. 51-81.  
    • 18. Pogovor, u: F. Dvornik, "Vojtjeh - Adalbert svetac Bijelih Hrvata", Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1982, str. 83-95. Recenzije: Suzana Peran, Katolički časopis Kana, travanj 2008.  
    • 19. Bibliografija Rajmunda Kuparea, u: R. Kupareo, "Umjetnik i zagonetka života", Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1982, str. 201-214.  
    • 20. Dnevnik s puta u Ukrajinu i Tursku dubrovačkog poklisara harača Mata Gundulića (1672-1674), u: "Anali zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku", XXI, Dubrovnik 1983, str. 1-12.  
    • 21. La riforma dell'Ordine domenicano nei sec. XIV-XV, u :  J. Vesely, "Avvenne in Europa", Oloumuc-Roma, 1983, 61-66; "Il segno dei tempi. Beato Giacinto Maria Cormier O.P.", Roma, 1977, str. 62-70.  
    • 22. Stjepan Gradić and Cultural Conditions in Seventeenth Century Dubrovnik, u: "East European Quarterly", XVI, Number 1 (Spring 1982), str. 17-31.  
    • 23. Andrija iz Drača, u : "Hrvatski biografski leksikon", 1,  Zagreb, Jugoslavenski Leksikografski Zavod, 1983, str. 139.  
    • 24. Aquila Srećko, n. dj., str. 216.  
    • 25. Aquilini Ignacije (Vlaho), n. dj., str. 216-217.  
    • 26. Asperti Rajmund, n. dj., str. 258.  
    • 27. Babić Vinko Marija, n. dj., str. 303.  
    • 28. Bakrović Vinko, n. dj.,  str. 375.  
    • 29. Bartul Trogiranin, n. dj., str. 494.  
    • 30. Basiljević Toma, n. dj., str. 504.  
    • 31. Beneša Frano, n. dj., str. 640.  
    • 32. Dominikanci, u : "Enciklopedija Jugoslavije", 3, Zagreb, Jugoslavenski Leksikografski Zavod, 1984, str. 533-548.  
    • 33. Stjepan Gradić i Zadar, u : "Zadarska revija" 5-6 (Zadar 1984), str. 533-548.  
    • 34. Život  i djelo Stjepana Gradića, u: "Zbornik radova o dubrovačkom učenjaku Stjepanu Gradiću (1613-1683) u povodu 300. obljetnice smrti", Zagreb, Hrvatsko Prirodoslovno Društvo, 1985,  str. 7-16.  
    • 35. Gradićeve veze s nekim učenjacima svog doba i njegovo dopisivanje s francuskim astronomom Ismaelom Boulliauom, u: "Anali zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog Centra JAZU u Dubrovniku, XXII-XXIII, Dubrovnik 1985, str. 119-133.  
    • 36. Dominikanski samostan u Župi Dubrovačkoj (1622-1984), u : "Zbornik Župe Dubrovačke", Dubrovnik 1985, str. 121-129.  
    • 37 Stjepan Gradić prema Rusiji Križanićeva doba, u: "Radovi o životu i djelu Jurja Križanića", sv. 4 (Zbornik radova, II. dio). Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1986, str.  257-270.  
    • 38. Gradić Stjepan, u: "Enciklopedija Jugoslavije", 4, Zagreb, Jugoslavenski Leksokografski Zavod, 1986, str. 481.  
    • 39. El papa Sixto V fue de origen croata?, u: "Studia croatica" XXVII (Buenos Aires 1986), str. 121-125.  
    • 40. Albert Dujmić Gliričić - hrvatski teolog na Tridentskom saboru, u: "U službi čovjeka. Zbornik nadbiskupa-metropolite dr. Frane Franića", Split, 1987,  str. 387-420.  
    • 41. Dominikanski samostan Sv. Križa u Gružu (1437-1987), u: "Croatica Christiana Periodica" XI, 20 (Zagreb 1987), str. 184-208.  
    • 42. Un precursore dell'unità  europea: Stefano Gradić di Dubrovnik, u: "Angelicum" 64 (Roma 1987), str. 476-526.  
    • 43. Filozofsko-teološki studij dominikanskog reda u Zadru (1396-1806), u: "Zadarska revija"1-2 (1987), str. 3-42.  
    • 44. Un contemporaneo avversario di Las Casas: il domenicano Vincenzo Paletin di Korčula, u: "I diritti dell'uomo e la pace nel pensiero di Francesco de Vitoria e Bartolomé de Las Casas". Atti del Congresso Internazionale tenuto alla Pontificia Università S. Tommaso (Angelicum), Roma 4-6 Marzo 1985 ("Studia Universitatis S. Thomae in Urbe" 29), Milano, Massimo, 1988, str. 419-428.  
    • 45. Inventar umjetničkih predmeta u nekadašnjem dominikanskom samostanu u Zadru, u: "Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 27, Split 1988, str. 227-244.  
    • 46. Život i rad Stjepana Gradića (1613-1683), u: "Spomenica posvećena dubrovačkom polihistoru Stjepanu Gradiću u povodu 300. obljetnice smrti (1684-1984)", Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1989, str. 7-18.  
    • 47. Nekadašnji dominikanski samostan Sv. Nikole u Kotoru (1266-1807), u: "Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji" 28, Split 1989, str. 129-141.         
    • 48. Bogišić Bartolomej, u: "Hrvatski biografski leksikon" 2, Zagreb 1989, str. 80-81.  
    • 49. Buća (obitelj), n. dj., str. 410.  
    • 50. Buća Dominik, n. dj., str. 412-413.  
    • 51. Buća Vinko, n. dj., str. 415.  
    • 52. Budislavić (Natalis) Grgur, n. dj., str. 439-440.  
    • 53. Boždarović Mihajlo Anđeo, n. dj., str. 424-425.  
    • 54. Bunić Serafin, n. dj., str. 503.  
    • 55. Carević Niko, n. dj., str.  587.  
    • 56. Cecić Mirko, n. dj., str. 610-611.  
    • 57. Conventati Ivan Krstitelj, n. dj., str. 701-702.  
    • 58. Crijević Serafin, n. dj., str. 720-722.  
    • 59. Crijević Toma, n. dj., str. 722-723.  
    • 60. Uloga hrvatskih dominikanaca u kulturnim planovima kralja Matije Korvina, u: "Dani hvarskog kazališta. Hrvatski humanizam - Ianus Pannonius" XVI, Split, Kniževni krug, 1990, str. 247-271. Pretisak u: "Mogućnosti", XXXVII, br. 1-2 (Split 1990), str. 198-217.  
    • 61. Jedna prerano ugašena zvijezda: Ignacije Bošković, u: "Radovi međunarodnog znanstvenog skupa o Ruđeru Boškoviću, Dubrovnik 5-7 listopada 1987 / Proceedings of the International Symposium on Ruđer Bošković, Dubrovnik, 5th-7th October 1987", Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1991, str. 273-277.  
    • 62. Djelovanje dominikanaca u Bosni u srednjem vijeku, u: "Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne. Radovi simpozija povodom 9 stoljeća spominjanja Bosanske biskupije, 1089 - 1989 ("Studia Vrhbosnensia", 4), Sarajevo, Vrhbosanska Teološka Škola, 1991,  str. 173-249.  
    • 63. L'aspetto ecclesiale dell'opera di Madre Maria di Gesù Crocifisso Petković, u: "Atti del Simposio 'Maria di Gesù  Crocifisso Petković, Serva di Dio'", Roma 1991, str. 9-23.  
    • 64. Dominikanski samostan Sv. Križa na Čiovu (1432-1852), u: "Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji", br. 31, Split 1991, str. 79-95.  
    • 65. Rajmund Džamanjić (ca. 1587 - 14. Marz 1647). Nachwort, u: Rajmund Džamanjić, "Nauk za pisati dobro 1639" ("Quellen und Beiträge zur kroatischen Kulturgeschichte" 5), Bamberg, Bayerische Verlansanstalt, 1991, str. XV-XVII.  
    • 66. Podaci o slikarskim djelima u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku tijekom 15. i 16. stoljeća, u: "Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća" (Znanstveni skup uz izložbu "Zlatno doba Dubrovnika"), Zagreb, Muzejsko Galerijski Centar, 1991, str. 271-275.  
    • 67. Vicko Paletin, prvi hrvatski istraživač Srednje Amerike (I. polovica XVI. st.), u: "Dubrovnik", Časopis za književnost i znanost, Nova Serija, Godište III, 1992, broj 5 ("Hrvati i Novi svijet" (u povodu 500-te obljetnice otkrića Amerike), str. 5-37 [+39-42].  
    • 68. Dadić Žarko, u: "Hrvatski biografski leksikon", Zagreb, 1993, str. 190-191.  
    • 69. Da Ponte, Lodovico. n. dj., str. 224-225.  
    • 70. De Caris Juraj, n. dj., str. 239-240.  
    • 71. De Cruce Dionizij, n. dj., str. 240.  
    • 72. De Hungaris, Marin, n. dj., str. 255.  
    • 73. De Rosatis, Filip, n. dj., str. 310-311.  
    • 74. Detrico, Ivan Krstitelj, n. dj., str. 340.  
    • 75. Diedo Teodor, n. dj., str. 376.  
    • 76. Dominici Ivan (Ioannes Florentinus), n. dj., str. 483.  
    • 77. Dubravica Arboscelli, Didak (Didacus), n. dj., str. 648.  
    • 78. Dujmić Gliričić Albert, n. dj., str. 673-674.  
    • 79. Dumanić Jakov, n. dj., str. 699.  
    • 80. Đurđević Augustin, n. dj., str. 760.  
    • 81. Đurđević Bartul, n. dj., str. 760-761.  
    • 82. Đurđević Bernard, n. dj., str. 761-762.  
    • 83. Đurđević Donat, n. dj., str. 763.  
    • 84. Rajmund Džamanjić pisac prvog hrvatskog pravopisa, u: "Dubrovnik" 4 (1994), str. 143-146.  
    • 85. Generalni studij Dominikanskog reda u Zadru (1396-1807), u:  "Zmajevi Zadru u čast". Zbornik radova sa svečanog skupa u Zagrebu 11-15. svibnja 1993. Zadar, Družba "Braća Hrvatskog Zmaja", 1955, str. 41-73.  
    • 86. Gradić Stjepan, u:  "Lexikon für Theologie und Kirche", IV Freiburg - Basel - Rom - Wien, Herder, 1995, (col.) str. 972.  
    • 87. Filozofija i filozofijska učilišta hrvatskih dominikanaca od XIII. do XIX. st., u: "Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine", god. XXII, br. 1 - 2 (Zagreb 1966), str. 9 - 116.  
    • 88. Značenje 600. obljetnice Generalnog učilišta Dominikanskog reda u Zadru, u: "Dubrovnik", god. VII, br. 3-4 (1996), str. 89 - 93.  
    • 89. Značaj prvog sveučilišta u hrvatskoj kulturnoj povijesti, u: "Mostariensia", časopis za humanističke znanosti, Sveučilište u Mostaru, br. 5, Mostar 1996, str. 5-14;  
    • 90. Zadar - kolijevka prvog hrvatskog sveučilišta. Uz 600. obljetnicu Generalnog učilišta Dominikanskog reda (1396 - 1807), u: "Zadarska smotra". Časopis za kulturu, znanost i umjetnost. God. XLV, br. 1-3 (Zadar 1996), str. 23 - 39.  
    • 91. Četrdeset godina Filozofskog fakulteta u Zadru 1956-1996 (Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet u Zadru), Zadar 1996, str. 342-352.  
    • 92. Prilozi za povijest Dominikanskoga filozofsko-teološkoga učilišta u Dubrovniku (1392-1808), u: Krešimir Vukić, Religioni et bonis artibus, Dubrovnik-Zagreb 1996, str. 13-26.  
    • 93. Jamometić (Andrija), u: "Dictionnaire d'histoire et géographie ecclésiastiques", XXVI (Paris 1996), str. 883 - 885.  
    • 94. Petrić - ni religiozni inovator, ni heretik, u: "Dubrovnik". Časopis za književnost i znanost, N.S. god. VIII, br. 1-3 (1997), str. 474-476.  
    • 95. Papinski dekreti iz godina 1622. i 1623. o osnivanju katedri za hrvatski jezik na europskim visokim školama i sveučilištima, u: "Povijesni prilozi", Hrvatski institut za povijest, br. 16 (Zagreb 1997), str. 57 - 93; Pretisak: "Hrvatska misao". Časopis za umjetnost i znanost, Matica Hrvatska, Sarajevo. God. II, br. 9 (listopad - prosinac 1998), str. 213-236.  
    • 96. Izvještaj splitskog dominikanca fr. Daniela papi Sikstu V. o prilikama u kojima su g. 1589. živjeli katolici u istočnoj Hercegovini, u: "Mostariensia". Sveučilište u Mostaru. Časopis za humanističke znanosti, br. 9 (Mostar 1998), str. 105-114.    
    • 97 Politička misao šibenskog humanista Ivana Polikarpa Severitana, u: Ivan Polikarp Severitan, Monoregija, Zagreb, Golden Marketing / Narodne novine, 1998, str. 7-89.  
    • 98. Eterović Franjo Hijacint, u: "Hrvatski biografski leksikon", 4, Zagreb, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1998, str. 94-95.  
    • 99. Faini Franjo, n. dj., str. 121-122.  
    • 100. Fantin De Valle, n. dj., str. 133-134.  
    • 101. Filipović Jeronim, n. dj., str. 233.  
    • 102. Getaldić Bernard, n. dj., str. 669.  
    • 103. Generalno učiliste Dominikanskog reda u Zadru - prvo hrvatsko sveučiliste (1396. - 1807), u: "Brotnjo", Zbornik I, Citluk 1997, str. 39-50.  
    • 104. Buća Domenico, u: "Dizionario dei Teologi", Casale Monferrato, Edizioni Piemme, 1998, str. 242.  
    • 105. Buća Vincenzo, n. dj., str. 242-243.  
    • 106. Budislavić Gregorio Natalis, n. dj., str. 245-246.  
    • 107. Dujmić-Gliričić Alberto, n. dj., str. 405-406.  
    • 108. Paolo Dalmata, n. dj., str. 973-974.  
    • 109. Paskalić-Paškić Angelo, n. dj., str. 984-985.  
    • 110. Stratiko Giovanni Domenico, n. dj., str. 1193-1195.  
    • 111. Rimski nadgrobni spomenik iz II./III. st. poslije Krista, u: "Brotnjo", Zbornik 2, Čitluk, Matica Hrvatska, 1998, str. 49-52.  
    • 112.  The Republic of Dubrovnik and its Diplomatic Skills in Maintaining Neutrality During International Conflicts, u: "Diplomacy of the Republic of Dubrovnik" (International Symposium, Dubrovnik, September 3-5, 1977). Zagreb, University of Zagreb / International Center of Croatian Universities Dubrovnik, 1988, str. 73-117.  
    • 113. Lik blaženog Augustina Kažotića iz pera jednog njegova suvremenika, u: "Blaženi Alojzije Stepinac. Glasnik Postulature", god. VI, br. 3 (1999), str. 40-43.  
    • 114. Frano Petrić u Rimu, u: "Znanstveni skup Frano Petrić 1597-1997" (Acta et studia Draconica, I), Zagreb, Naklada Družba "Braća Hrvatskog Zmaja", 1999, str. 52-64.  
    • 115. Le origini delle colonie croate nell'Italia Meridionale, u  "Komoštre", Časopis za kulturu, Provincia di Campobasso, Assessorato alla Cultura), anno 3, n. 6 (Nov.- Dic. 1999), str. 5-6.  
    • 116. La vita e la formazione di Marco Marulić, u: "Atti del convegno internazionale "Marco Marulić poeta croato, umanista, cattolico". Una proposta per l'Europa del Terzo Millennio. Roma, 26-29 novembre 1998 - Spalato, 19-20 aprile 1999. Split-Rim, Pontificium Consilium de Cultura-Književni krug Split-Marulianum - Papinski Hrvatski zavod Sv. Jeronima, 2000, str.33-47.  
    • 117. Rapporti tra Dubrovnik e l’Italia fino al XVIII secolo / Relations between Dubrovnik and Italy up to 18-th Century, u “Medicina nei secoli. Arte e scienza” Giornale di storia della medicina / Journal of History of Medicine. N.S. Vol. 12 - No 1 (Anno 2000), 129145.  
    • 118. Aristotelo-tomizam i filozofska učilišta hrvatskih dominikanaca u prošlosti, u: Zbornik radova znanstvenog skupa “Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije”, Zagreb 23.-25. lipnja 1999, Zagreb, Institut za filozofiju, 2000, str. 245-284.  
    • 119. Život i djelatnost Serafina Razzija, u: “Tisuću godina Dubrovačke (nad)biskupije. Zbornik radova znanstvenog skupa u povodu tisuću godina uspostave dubrovačke (nad)biskupije / metropolije (998. - 1998.), Dubrovnik, Biskupski ordinarijat - Split, Crkva u svijetu, 2001, str. 125-164.  
    • 120. Područni ustroj Crkve s posebnim osvrtom na metropolije, u: “Tisuću godina Dubrovačke (nad)biskupije. Zbornik radova znanstvenog skupa u povodu tisuću godina uspostave dubrovačke (nad)biskupije / metropolije (998. - 1998.), Dubrovnik, Biskupski ordinarijat - Split, Crkva u svijetu, 2001, str. 315-324.  
    • 121. Opis hrvatske jadranske obale iz putopisa švicarskog dominikanca Feliksa Fabrija (Schmidt) iz 1480. I 1483./1384. godine, u: “Anali Povijesnog instituta Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti u Dubrovniku” 39 (2001), 133-216.  
    • 122. Dominikanci u bokakotorskom zaljevu (XIII. - XIX. st.), u: “Hrvatski obzori” god. IX (Split 2001), br. 2, str. 353-372; br. 3 (2001), str. 633-652.  
    • 123. Počeci hrvatskog visokog školstva u okviru ranih sveučilišnih gibanja u Europi, u: “Mostariensia”. Časopis sveučilišta u Mostaru. God. VIII, br. 3 (2001), 27-52.  
    • 124. O. Ambroz Bačić O.P. (1867. - 1931.). Život i djelo, u: “Svećenici iz velalučke obitelji Bačić, Zbornik radova znanstvenog skupa “Otac Ambroz Bačić” održanog u Veloj Luci 11. rujna 1999. pod pokroviteljstvom i u organizaciji HAZU, Zagreb - Općina Vela Luka, 2001, str. 37-54.  
    • 125. Gradić Miho, u: “Hrvatski biografski leksikon”, Zagreb 2002, str. 115.  
    • 126. Gradić  Stjepan: n. dj., str. 116-118.  
    • 127. Grgur Splićanin, n. dj., str. 194.  
    • 128. Gučetić Ambroz, n. dj., str. 285-286.  
    • 129. Gučetić Bazilije, n. dj., 286.  
    • 130. Gučetić Vinko Marija, n. dj., str. 292.  
    • 131. Gučetić Vlaho, n. dj., str. 293.  
    • 132. Gučetić Dragojević Petar, n. dj., str. 294.  
    • 133. Gučetić Oblišić Arkanđeo, n. dj., str. 294-295.  
    • 134. Gundulić Mato (Matej), n. dj., str. 325-326.  
    • 135.  Doprinos dominikanaca hrvatskoj vjerskoj i kulturnoj povijesti, u:  “Hrvatska obzorja”, br. 1 (Split 2002), 59-82; br. 2 (2002) 96-106.  
    • 136. Dominikanci iz Blata s osvrtom na članove obitelji Donjerković, u: Radovi znanstvenog  skupa održanog 14. kolovoza 2001. u Blatu na Korčuli po pokroviteljstvom HAZU i Općine Blato:  “Blatski ljetopis”, Zagreb, Društvo Blaćana i prijatelja Blata u Zagrebu, 2002, str. 189-207.  
    • 137. Dominikanski samostan u Starom Gradu na Hvaru (XV.-XX.st), u: “Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji” 39, Split, Konzervatorski odjel/Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Književni krug Split, 2001-2002, str. 311-354.  
    • 138. Dominikanci u Bokokotorskom zaljevu od XIII. Do XIX. stoljeća, u: “Hrvati Boke Kotorske”. Jadranske studije. Zbornik Pomorskog muzeja Orebić, Orebić 2003, str. 323-361.    
    • 139. Počeci hrvatskog visokog školstva u okviru ranih sveučilišnih gibanja u Europi, u: “Zbornik  Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”, vol. 22, (Zagreb 2004), str.121-172.  
    • 140. Toma Tomasini: hvarski biskup. teolog i diplomat (1429.-1462.), u: ”Starine” HAZU, 63, Zagreb 2005, str. 91-162.    
    • 141. Filozofske teze dubrovačkog dominikanca Dionizija Remedellija (1711-1793), u: “Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine” god. XXXI (2005), br. 1-2, str. 157-204.  
    • 142. Počeci hrvatskog visokog školstva u svjetlu najnovijih povijesnih istraživanja, u: “Mostariensia”. Sveučilište u Mostaru. Časopis za humanističke znanosti, br. 24. Mostar 2006, str. 1-16.    
    • 143. Brotnjo nekad i danas, u: “Brotnjo”. Zbornik 4. Čitluk, 2006, str. 36-42.  
    • 144. Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću, u: “Zadarska smotra” god. LI, II, br. 1-4 (Zadar 2004), str. 155-161.  
    • 145. O. Nikola Dominik Budrović, prvi hrvatski novinar, u: “Vjesnik Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije”, Zagreb, travanj 2008, str .46-48.  
    • 146. Alle origini dell’istruzione universitaria in Croazia nel contesto degli analoghi i movimenti in Europa, u: “Angelicum”, 85 (2008), fasc. 3, str. 859 873.  
    • 147. Omelia per il V. Centennario della nascita di Marin Držić, u: “Dubrovnik”, N.S. god. XIX, br. 2 (2008) 23-26.  
    • 148.  Crkva i samostan sv. Dominika u Trogiru (XIII. – XXI. st.). Povijesno-umjetnički prikaz, u: “Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji”, god. 2005-2007, br. 41, str. 67-107. Martin Zadranin, O.P., Abstractiones de libro Sententiarum (13./14. st.). Editio princeps s podatcima o autoru, djelu, rukopisu  i izvornome tekstu. (Croatica christiana periodica – Fontes, svezak XXIV – Scripta auctorum medii aevi 3), priredio Marijan Biškup, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006, str. 127-131, „Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine” 2007/1-2, str. 127-131.  
    • 149. Zadar – prvo hrvatsko sveučilišno središte, u: “Nova diplomacija” / New Diplomacy”. Časopis za diplomatska predstavništva / Magazin for Diplomatic Missions. Croatian-english Version. Godište – Year 1 /Prosinac – December 2008, Broj – Issue 4, str. 62-69.  
    • 150. Marin Držić nemirni klerik, u: “Dubrovnik”, god. XIX (2008), 4, str. 5-14.  
    • 151. Znanstvena polemika Ignjata Đurđevića s nekim učenjacima svojega doba o mjestu brodoloma apostola Pavla, u: “Brodolom Svetoga Pavla u vodama hrvatskog otoka Mljeta”. Zbornik radova znanstvenog skupa “Ignjat Đurđević i dubrovačka tradicija svetopavlovskog brodoloma u vodama hrvatskog otoka Mljeta”, Dubrovnik – Mljet, 10. do 13. studenoga 2008. godine. Zagreb, 2009, str. 231 – 252.  
    • 152. Nastanak i prvo razdoblje visokoga školstva u Hrvatskoj, u: “Korijeni i perspektive visokoga obrazovanja u Hercegovini”. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanoga u organizaciji Sveučilišta u Mostaru na Filozofskom fakultetu u Mostaru 22. svibnja 2009, str. 21-41.  
    • 153. Kolonić (Collonicz,Kolonitz, Kollonich, Kollonitsch, Kolloniz Ivan Sigismund, u: “Hrvatski biografski leksikon“, br. 7, Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009, str. 535-536.  
    • 154. Počeci srednjega školstva u Brotnju, u: “Niža realna gimnazija Čitluk. U povodu 60. obljetnice ustanovljenja 1950. / 2010, Čitluk, Matica hrvatska, 2010, str. 36 - 41.  
    • 155. Marino Darsa -  un chierico irrequieto, u: „Marino Darsa e il suo tempo / Marin Držić i njegovo vrijeme“ a cura di Rita Tolomeo. Venezia, La Musa Talia, 2010. str. 71 – 84.  
    • 156.  Natural Scientists and Medical Bibliography in the Dominican Monastery of Dubrovnik / Prirodoznanstvenici i medicinska bibliografija u dominikanskom samostanu u Dubrovnik, u: „Acta Medico-Historica Adriatica” ,Rijeka,  2010,  8 (1), 83 – 108.  
    • 157. K rješenju Marulićeva pitanja, «Filologija» 54 (2010), 111-139.  
    • 158. Apothecary activity in Dubrovnik Dominican monastery from XVII-th to the beginning XIX-th centur y/ Ljekarnička djelatnost u dominikanskom samostanu u Dubrovniku od XVII. do početka XIX. stoljeća, u:  „Acta medico-historica Adriatica“ , 2011, 9(1), 19-31.  
    • 159.  Zadranin Ivan Dominik  Stratiko (1732. – 1799.) kao preteča ideja francuskoga prosvjetiteljstva u Dalmaciji, u:  „Dalmacija za francuske uprave (1806. -  1813.). La Dalmatie sous l’Administration Française (1806 – 1813). Zbornik radova. Split, Književni krug – Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, 2011, str. 149 – 197.  
    • 160.  Dominikanci na području nekadašnje zadarske nadbiskupije od XIII. do XIX. st.,u : „Zadarska smotra”, god. LIX (2010), br. 3-4, str. 37 – 72.  
    • 161. K rješenju Marulićeva pitanja, „Filologija” 54 (2010), 111-139.  
    • 162. Prijedlozi Stjepana Gradića za prokopavanje Stonske prevlake i neka njegiova hidrološka razmišljanja u 17.  st., u : “Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku”, sv. XLIX, Zagreb – Dubrovnik, 2011, str. 91 – 103.  
    • 163. Serafino Razzi. Život i djelo, u: “Serafino Razzi, Povijest Dubrovnika. , Dubrovnik, Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik, 2011, str. 223-321.  
    • 164. Rajmund de Vineis (oko 1330-1399) osnivač Generalnog učilišta u Zadru, u „Zadarska smotra” god. LXI  (2012), br.2,  str. 13-17.  
    • 165. Historičnost  Milanskog edikta iż 313. godine, u: „Rad” HAZU 516 (Razred za društvene znanosti), knj. 50 (2013), str. 1-51.  
    • 166. Stjepan Gradić. Uz 400. obljetnicu rođenja “oca domovine” i pobornika europskog jedinstva”,  u:  Welcome”/ Dobro došli u Dubrovnik, ljeto / Summer 13, (2013) br./Nr. 25, str. 18-20.  
    • 167. Stjepan Gradić u prostoru i vremenu, u: “Stjepan Gradić otac domovine”. U povodu 400. obljetnice  rođenja Stjepana Gradića, Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2013, str. 10-19.  
    • 168. Stjepan Gradić: mladost i školovanje, u: “Stjepan Gradić otac domovine”. U povodu 400. obljetnice  rođenja Stjepana Gradića, Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2013, str. 54-75.  
    • 169. Stjepan Gradić: uspješna karijera u Vječnom gradu, u: “Stjepan Gradić otac domovine”. U povodu 400. obljetnice rođenja Stjepana Gradića, Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2013, str. 76-116.  
    • 170. Stjepan Gradić: znanstveni rad, u: “Stjepan Gradić otac domovine”. U povodu 400. obljetnice  rođenja Stjepana Gradića, Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2013, str. 116-195.  
    • 171. Stjepan Gradić: obnovitelj našega grada i slobode, u: “Stjepan Gradić otac domovine”. U povodu 400. obljetnice rođenja Stjepana Gradića, Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2013, str. 222-321.  
    • 172. Kronologija života i rada Stjepana Gradića, u: “Stjepan Gradić otac domovine”. U povodu 400. obljetnice  rođenja Stjepana Gradića, Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2013, str. 410-425.  
    • 173. Bibliografija o Stjepanu Gradiću, u: “Stjepan Gradić otac domovine”. U povodu 400. obljetnice  rođenja Stjepana Gradića, Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2013, str. 438-442.  
    • 174.  Humanistic and Technical Education in Antiquity and the Middle Ages, u: Danube Adria Association and Manufacturing, International Scientific Book, Vol. 12, Vienna 2013, str. 1-52.  
    • 175  Sv. Ćiril i Metod kao preteče i graditelje nove Europe, u: „Suvremena pitanja“ br. 16 (Mostar, Matica hrvatska), 2013,  str. 109-134.  
    • 176. Katalog izložbe „Dominikanci u Hrvatskoj“, u „Dubrovnik“. Časopis za književnost i znanost . Nova serija, godište XXIV, 2013, br. 1, str. 113-133.  
    • 177. Stjepan Gradić (1613-1683) – otac domovine, u: „Dubrovnik“. - Časopis za književnost i znanost, N. S. god. XXIV.. 2013, br, 4, str. 77-88. 178. La continuità dell’idea cirillo-metodiana e tradizioni dei popoli slavi, u SS. Cirilo e Metodio  fra popoli slavi.  1150 anni dall’inizio della missione. (Atti del Congresso: Roma , 25-26 febbraio 2013), str. 223-254. 

  Članci:[uredi VE | uredi]

1. Dubrovnik i dominikanci, u: "Dubrovački horizonti", god. II, br. 5 (Zagreb 1970), str. 57-60.

2. Serafin Razzi i Dubrovnik, ondje, god., III, br. 7-8 (1971), str. 26-30.

3. M. Ludovicae Elisabeth de Lamoignon Com. Molé de Champlatreux (in relig. Mare Saint-Louis) Fundatricis Sororum a Caritate Sancti Ludovici (1763-1825), u: Sacra Congregatio pro Causis Sanctorum), Relatio et Vota Congressus Peculiaris super virtutibus die 25 Ian. an. 1985 habiti, Romae, Tipografia Guerra, 1985, str. 42-49. 

4. Venetiarum. Canonizationis Servi Dei Marci Antonii Cavanis Sacerdotis, Confundatoris Congr. Cler. Saec. a Scholis Charitatis, vulgo Instituti Cavanis (1774-1853), u: „Sacra Congregatio pro Causis Sanctorum, P. N. 440). Relatio et Vota Congressus Peculiaris super virtutibus die 21 Martii an. 1985. Romae, Tipografia Guerra, 1985, str. 36-46.

5. Venetiarum. Canonizationis Servi Dei Antonii Angeli Cavanis Sacerdotis Confundatoris Congr. Cler. Saec. a Scholis Charitatis, vulgo Instituti Cavanis (1772-1858), u:  „Sacra Congregatio pro Causis Sanctorum, P. N. 440). Relatio et Vota Congressus Peculiaris super virtutibus die 21 Martii an. 1985 habiti. Roma, Tipografia Guerra, 1985, str. 41-49.

6. Ariminen. Beatificationis et Canonizationis Servae Dei Elisabethae Renzi Fundatricis Magistrarum Piarum a B. M. V. Perdolente (+ 1859), u: „Sacra Congregatio pro Causis Sanctorum, Officium Historicum, 131), Relatio et Vota sulla seduta dei Consultori Storici tenuta il 18 Febbraio 1986, Romae, Tipografia Guerra, 1986, str. 18-22.

7. Indianopolit. Beatificationis et Canonizationis Servae Dei Theodorae Guérin Fundatricis Sororum a Providentia S. Mariae in America Septentrionali (1798-1856), u: „Sacra Congregatio pro Causis Sanctorum, Officium Historicum, 141), Relatio et Vota sulla seduta dei Consultori Storici tenuta il 12 Maggio 1988, Romae 1988, str. 24-31.

8. Matriten. Beatificationis et canonizationis Servae Dei Mariae Annae Mogas Fontcuberta, Fundatricis Congregationis Tertii Ordinis S. Francisci a Matre Divini Pastoris v. "Divina Pastora" (1827-1886), u: „Sacra Congregatio de Causis Sanctorum, Officium Historicum, 177), Relatio et vota sulla seduta dei Consultori Storici del 9 Maggio 1989, Roma 1989, str. 26-34.

9. Parisien. Beatificationis et Canonizationis Servi Dei Ioannis Leonis Le Prevost Sacerdotis Fundatoris Instituti Religiosorum S. Vincentii a Paulo (1803-1874), u: „Sacra Congregatio pro Causis Sanctorum, Officium Historicum, 163). Relatio et vota sulla seduta dei Consultori Storici del 25 Ottobre 1988. Romae 1989, str. 27-33.

10. Atrebaten. Beatificationis et Canonizationis Servi Dei Georgii Bellanger Sacerdotis Congregationis Rel. S. Vincentii a Paulo (1861-1902), u: „Sacra Congregatio pro Causis Sanctorum, Officium Historicum, 122), Relatio et Vota sulla seduta dei Consultori Storici tenuta il 20 Dicembre 1988, Roma 1989, str. 18-26.

11. Hierosolimitana. Canonizationis Servi Dei Simonis Srugi Laici professi Societatis S. Francisci Salesii (1876-1943), u: „Congregatio de Causis Sanctorum, P. N. 1100), Relatio et Vota congressus peculiaris super virtutibus die 24 Novembris an. 1992 habiti. Roma, Tipografia Guerra, 1992, str. 63-70.

12. Romana seu Pinskien. Canonizationis Servi Dei Sigismundi Lozinski Ep. Minscen. et Pinsken. (1870-1932), u: „Congregatio de Causis Sanctorum, P. N. 934), Relatio et Vota congressus peculiaris super virtitubus die 10. Decembris an. 1992 habiti. Roma, Tipografia Guerra, 1992, str. 67-88.

13. S. Tommaso e Roccasecca, u:  Dario Ascolano, Storia di Roccasecca, Roccasecca, A cura dell'Amministrazione Comunale, 1988, str. 70-80.

14. La città di Dubrovnik, u: "Il Tempo", Anno XLIII/N. 32, (Roma) 2 Febbraio 1986, 22.

15. Gdje su korijeni bankarstva u Jugoslaviji, u: "Glasnik", Udružena banka Hrvatske, br. 3, Zagreb, listopad 1987, 18-19.

16. Bogatstvo Dominikanske knjižnice, u: "Dubrovački vjesnik", br. 2127, 27. VII.1991, 8-9.

17. Una lezione di equità fornita dalla Storia, u: "Il Giornale", (Milano) 16 Gennaio 1993, str. 33.

18. Mala povijest velike građe: Vinko Paletin: Rasprava o pravu i opravdanosti rata što ga španjolski vladari vode protiv naroda Zapadne Indije (1559) / Tratado del derecho y justicia dela guerra que tienen los reyes de España contra las naciones dela Yndia Ocidental (1559). Uredili Franjo Šanjek i Mirjana Polić-Bobić, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1994, 304 str. , u: "Dubrovnik" - Časopis za književnost i znanost. Nova serija, godište V, 1994., broj 3, str. 148-152.

19. Doprinos Vinka Foretića proučavanju crkvene povijesti u Hrvata, u: "Zbornik radova o Vinku Foretiću", Dubrovnik - Korčula, Matica Hrvatska/Povijesni arhiv Dubrovnik, 1994, str.83-92; Razgovor, str. 154-156.

20.  Je li papa Siksto V bio podrijetlom Hrvat, u:  "Glas koncila" (Zagreb) od 12. I. 1986.

21. Anatomia di una guerra, u: "I martedì" (Bologna 1992), n. 102, str. 56-58.

22. Un conflitto senza fine, ondje,  n. 103 (1992), str. 51-52. 

23. Treće ustanovljenje Dubrovnika?, u: "Dubrovnik" 2-3, N. S., Godište III. (Dubrovnik 1992), str. 271-285.

24. Giovanni Domenico Stratico (1732-1799). Vita e opere, u: "Most/The Bridge", Journal of Croatian Literature/Rivista di Letteratura Croata, 3 (Zagreb 1992), str. 256-267. 

25. Diplomatsko umijeće Dubrovačke republike, u: "Dubrovački vjesnik" god. XLVIII, br. 2439 (25. listopada 1997), str. 10-11.

26. Baglivijev grob i spomen-ploča u crkvi Sv. Marcela u Rimu, u: "Gjuro Baglivi, De fibra motrice et morbosa. O zdravom i bolesnom motoričkom vlaknu, Zagreb, Prometej - Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1997, str. 427 - 429.

27. Hipokratov učeniki obnovitelj: Dubrovčanin Đuro Armenac Baglivi, u: "Dubrovnik" 3/1999, str. 293-298.

28. Hrvatska u europskom kontekstu, u: ”Vjesnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”, god. VIII, br. 3-4 (1999), str. 73-76.

29. Kako je glava sv. Stjepana dospjela u Dubrovnik, u:  “Glas koncila”, god. 39 (od 3. rujna 2000), br. 36, str. 5 i 15.

30. Budućnost Europe u ogledalu njezine prošlosti, u: “Crkva u svijetu”, god. XXXV (2000), br. 4, str. 405-417.

31. Una “perla” che racconta una straordinaria storia di fede, di arte, di cultura, u: “L’Osservatore Romano”, Supplemento, n. 129, giovedì 5 giugno 2003, str. 16.

32. Ponovno rađanje hrvatske gramatike, u: “Fokus”,   Hrvatski  tjednik, br. 288 (od 19. studenoga 2005), str. 8-10.       

33. Obnovljen  rad prvoga  hrvatskoga sveučilista, u: “Fokus”. Hrvatski tjednik, Zagreb, br. 303,  03.03.2006, str. 14-15.

34.  Sjećanje na dominikanca o. Karla Žanića (1918. – 1993.), u: «Marulić», god. XLII (2009), br. 3, str. 400 – 408.

35. Kolaž nasumce odabranih tema, u: “Marulić” 2009/4, str. 657-671.

36. Nepoznata proza Marka Marulića, u: “Hrvatsko slovo” 21. kolovoza 2009, str. 16-17.

37. Nova Marulićeva djela:, u “Vijenac”, god. XVII, br. 404 - 405 (10 rujna 2009), str. 20-21.

38. Večer sjećanja na Svetog Oca Ivana Pavla II. u: „Vjesnik Zadarske nadbiskupije”, br. 7-8, 2009, str. 34 – 37.

39. K rješenju Marulićevskoga pitanja, u: “Filologija” 54, Zagreb, 2010, str. 133-143.

40. Nastanak visokog školstva u Europi i hrvatski počeci u Zadru 1396.,  Universitas, god. VI, br. 62, Split, 29 siječnja 2015, str.  12-13. 

Prijevodi:[uredi VE | uredi]

1. Josip Ruđer Bošković, Theoria philosophiae naturalis. Priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović (Biblioteka "Temelji", knjiga prva), Zagreb, Sveučilišna Naklada Liber, 1974. "Epilogus" preveo s hrvatskoga na latinski.

2. Frane Petrić, Nova de universis philosophia. Priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović, Zagreb, Sveučilišna Naklada  Liber, 1979. "Epilogus" preveo s hrvatskoga na latinski.

3. Serafino Razzi, Povijest Dubrovnika. S talijanskog preveli Iva Grgić I Stjepan Krasić. Dubrovnik, Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik, 2011. Radi se o ne samo o prvoj tiskanoj nego i uopće o prvoj povijesti Dubrovnika iz 1595. godina koja je na talijanskomu doživjela tri izdanja. Prof. Krasić ju je ne samo preveo nego također komentirao i popratio bilješkama nego i za nju napisao opširnu uvodnu raspravu od sto stranica: Serafino Razzi, Život i djelo (str. 223-321).

4. Izlaganje fr. Klementa ranjine uz Pavlovu Poslanicu Rimljanima, “Hrvatska filozofija od 12. do 18. stoljeća. Izbor iz djela na latinskome.” Zagreb, Institut za filozofiju, 2015, str…..

BIOGRAFSKI PODACI

1. 300. godišnjica smrti  Stjepana Gradića, u: "Glas koncila" (Zagreb 11-29. V. 1983), 15.

2. Bilješka o piscu, u: S. Krasić, Ivan Polikarp Severitan, Split, Književni krug, 1991, str. 503.

3. Prof. dr. Zvonimir šeparović: Što mi je rekao Papa, u: "Globus" (Zagreb 26. IV. 1991), 3.

4. "Tko je tko u Hrvatskoj / Who is Đho in Croatia", Zagreb, Golden Marketing, 1993, str. 370.

5. Stjepan Horvat, Odlučuju "crveni", u: "Vjesnik" (Zagreb 9. V. 1994), 26.

6. Zvonko Pandžić, Akademski ključ: ja tebi - ti meni, u: "Vjesnik" (Zagreb 29. V. 1994), 26.

7. Tko je Stjepan Krasić?, u: "Narodni list" (Zadar 12. VII. 1996), 7.

8. Krasić  tjepan: "Who's Who in the World", 14th Edition, 1997, New Providence, NJ, USA, 1997, str. 783;  Who's Who in the World", 14th Edition, 1998, New Providence, NJ, USA, 1998, str. 758. European Biographical Directory, 11 (1995-1997, Brugge (Belgium), 1997, str. 519                          

9. Kornelije  Kordić, Pomak u osvjetljavanju hrvatske kulturne baštine. Dr. Stjepan Krasić: Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru ili "Universitas Jadertina" 1396-1807, Filozofski fakultet, Zadar 1996, u:  "Mostariensia", srpanj-rujan 1997, br. 3, Mostar, Matica Hrvatska, str. 105-106.

10. "Hrvatski leksikon", I, Leksikografski zavod, Zagreb 1966, str. 641.

11. Zahvalnica za Dom hrvatskih hodočasnika, u: "Glas koncila" (Zagreb 24. III. 1996), 13.

12. Joško Čelan, Od logike rata prema kulturi mira, u: "Slobodna Dalmacija" (Split 27. V. 1996) 8.

13. Inoslav Bešker, Tko je Stjepan Krasić, u: "Vjesnik" (Zagreb, 30. VI. 1996) 4.   

14. S. Bašić, Novi akademici, u: "Slobodna Dalmacija" (Split 1. II. 1997).

15. Directory of International Biography, 26-th Edition,Cambrigde, England, International Biographical Centre, 1998, strr. 244.

16. Hrvatska enciklopedija, sv. 6, Zagreb, L. Z. Miroslav Krleža, 2004, str. 233.

15. Stanko Bašić, Promovirani akademici, u: U povodu 130. obljetnice HAZU: "Slobodna Dalmacija" (Split 25. II. 1997), 5.

16. Marja Dugandžija, Novi članovi Akademijine obitelji, u: "Vjesnik" (Zagreb 25. II. 1977), 17.

17. Croazia: un domenicano membro dell'Accademia di scienze ed arte: "Informazioni Domenicane Internazionali (IDI), Roma, Curia Generalizia dell'Ordine, maggio 1997, p. 105.

18. S. Slavka Sente, O. Stjepan Krasić OP – akademik, u: "Ave Maria" XVI, br. 2/97 (Korčula 1977), 10-11.

19. Bio-bibliografija Stjepana Krasića, u: "Brotnjo", Zbornik I, Citluk 1997, str. 75-86.

20. Krasić Stjepan, u: "European Biographical Dictionary / Dictionnaire Biographique Europeen / Europäisches Biographisches Verzeichnis" 11  (1995-1997), 8310 Brugge, Belgium, R. H. Neirynck, 1997, str. 519.

21. Dictionary of International Biography, Twenty-Sixt Edition, 1988, International Biographical Centre, Cambridge, England, 1988, p. 244.

22. Stjepan Krasić, u: "Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1997", knj. 101, Zagreb 1998, str. 480 - 481.

23. Bilješka o piscu, u: Stjepan Krasić, Pet stoljeća dominikanske nazočnosti u Korčuli: 1498. - 1998., Zagreb, Hrvatska dominikanska provincija / Nakladni zavod Globus, 1998, str. 247.

24. “Hrvatska enciklopedija” sv. 6, Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža, 2004, str. 233.

25. Držićev leksikon, Zagreb, Leksikografski zavod M. Tatarin, Krasić Stjepan, u: «Leksikon  Marina Držića», Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža, 2009, str. 419.

26. Ivan Raos, Stjepan Krasić, Liber almi Studii Generalis S. Dominici Iadrae (1684. – 1790.), u  : «Gazophylacium» (Časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku), god. XIII., br. 3-4, Zagreb, 2008, str. 137-142. 

27. The Dominican Monastery in Dubrovnik (Monastery of Saint Dominic in Dubrovnik), Ian Donald, The Pioneer of Ultrasound in Obstetrics & Gynecology, Past, present, Future, New Delhi, 2011, str. 17-18.

28. I mali gradovi mogu dati velike ljude. Kulturni spektakl u Kneževu dvoru. U povodu 400. obljetnice rođenja Stjepana Gradića, u: „Dubrovački vjesnik“, subota, 13. 07. 2013 (god. LXI), str. 34-35. 

29. Mile Pavlović, Fra Stjepan Krasić će na Veliku Gospu proslaviti zlatnu misu u Čitluku: „Večernji list” (BiH), 14. kolovoza 2015, str. 44-45.

30. Matijas Farkaš, Svijetom mora vladati etika, a ne tehnika: „Glas koncila“, 15. XI. 2015, str. 32.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

1. Godišnja nagrada "Slobodne Dalmacije" za g. 1992;

2. Zlatna medalja Filozofskog fakultata u Zadru (17. listopada 1996).

3.  Nagrada grada Zadra za životno djelo (23. studenoga 1996).

4. Priznanje “per una vita di testimonianza della coscienza nazionale croata / Za životno svjedočenje hrvatske nacionalne svijesti. Hrvatsko-Talijanska Udruga / Associazione Italo-Croata, Rim, 30. svibnja 1997.

5. Nagrada Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", Matice Hrvatske i Filozofskog fakulteta u Zadru (Zadar, 21. srpnja 1998).

6. Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića koje dodjeljuje predsjednik RH     za izuzetne rezultate  za istraživanje povijesti Hrvata ("Narodne novine" br. 81 od l0. lipnja 1998, str. 1843).

7.  Počasni doktorat Sveučilišta u Zadru ( 7. travnja 2005)  “za izuzetne doprinose na području hmanističkih znanosti, polju povijesti, u proučavanju novije hrvatske povijesti, osobito visokog školstva u Hrvatskoj, posebice u Zadru”.

8.  Nagradu za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glsnik  Dubrovačko-neretvanske županije” Klasa : 06-01/09-01/01; URBROJ: 2117/1-04-09-03, Dubrovnik, 31. ožujak 2009; „Dubrovački vjesnik” od 15.05.2009, str. 16);

9. Srebrna medalja „Višegradski ugovor. Dubrovnik u sklopu hrvatskih zemalja 1358. Iubilaeum 2008. Sjećanje na Iliju de Saraka” Društva prijatelja dubrovačke starine (13. svibnja 2009), „u znak zahvalnosti za doprinos u istraživanju dubrovačke povijesti”.

10. Nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo što ga objavi ogranak Matice hrvatske (Zagreb, 29. lipnja 2010).

11. U povodu 10. obljetnice Sveučilišta u Zadru, 26. ožujka 2012:  Plaketa „u znak priznanja za osobit doprinos obnovi i razvitku Sveučilišta u Zadru”.

12. Medalja počasnog doktora Sveučilišta u Zadru u povodu 10. obljetnice Sveučilišta u Zadru, 26. ožujka 2012.   

13. Gold medal of Danube Adria Assotiation  for Automation and Manufacturing  International (World Symposiums on Intelligent Manufacturing and Automation) to express appreciation for the excellent cooperation, creative  organization and support of the Danube Adria AAAM International activities and significant contribution in engineering, excellence in science, International  Academic and Scientific Cooperation within the Framework of the Danube Adria Association for Automation and Manufacturing DAAAM International Vienna. Zadar, Croatia on 26th October 2012. Given in name of World-Wide DAAAM International Community by the President of DAAAM International Univ. Prof. Dipl. Ing. Dr. Mult. H. C. Branklo Katalinić. 

14. Dana 15. studenoga 2912. Zahvalnica Društva prijatelja dubrovačke starine u povodu 60. obljetnice ustanovljenja.

15. Dana 12. listopada 2013. Srebrna plaketa zahvalnosti za doprinos povijesti rasvjetljavanja uloge Stjepana Gradića u povodu 400. obljetnice njegova rođenja i 300. obljetnice dovršernja gradnje dubrovačke katedrale.

16. Godišnja nagrada 2014. Hrvatskog muzejskog društva za izdavačko-izložbeni projekt  za 2013. godinu za  katalog izložbe “Stjepan Gradić - otac domovine”.

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Općina Čitluk, (t.v.): Razgovor s ovogodišnjim dobitnikom nagrada ze životno djelu, prof. dr. Stjepanom Krasićem, 7. srpnja 2010.
  2. Stjepan Babić: Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995., ISBN 953-160-052-X, str. 249.
  3. Brotnjo.info Mile Pavlović: U hotelu Brotnjo u Čitluku na svečan je način predstavljena nova knjiga akademika Stjepana Krasića, 19. travnja 2010.
  4. Vijenac, br. 265/2004. Sandra Cekol: Čeh, Leh i Meh, 29. travnja 2004.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Vidi[uredi VE | uredi]