Stjepan Lozo

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija

Stjepan Lozo (Split, 1961.), hrvatski je povjesničar i publicist.

Fokus njegovog bavljenja povijesnim temama je na utjecajima velikosrpske ideologije i politike na Hrvate i Hrvatsku, te teme vezane uz suvremeno hrvatsko pomorstvo.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Stjepan Lozo rođen je u Splitu 1961. godine. Studij povijesti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru je 2005. godine obranio magistarsku radnju (mr. sc.) s temom Problematika pomorstva NDH do Rimskih ugovora 1941. Na istom sveučilištu nastavio je doktorski studij, kojega još (2024. god.) nije okončao.

Utemeljitelj je (1997.) i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskoga pomorskog muzeja u Splitu u kojem danas (2024. god.) radi u zvanju muzejskog savjetnika.

U Hrvatskoj je potaknuo promišljanje o brodovima kao kulturnom dobru; te je zahvaljujući njegovom stručnom radu gajeta Perina izrađena 1857. bila 1998. godine prvo plovilo stručno obrađeno za zaštitu i upisano na listu registriranog kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj. Posebno zanimanje usmjerio je na događanja na Jadranu u Domovinskom ratu, te prikuplja povijesnu građu i skrbi o dijelu dokumenata vezanim uz to razdoblje povijesti hrvatskoga pomorstva.

Autor je znanstvene studije Hrvatski rat za neovisnost 1991. – razdjelnice i nazivi događaja (2011.).[1]

U vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bio je pod paskom tajne policije Udbe, od 1983. godine, zbog veza s hrvatskim nacionalizmom i angažmana u Katoličkoj Crkvi.[2]

Godine 2017. objavio je opsežno djelo Ideologija i propaganda velikosrpskog genocida nad Hrvatima – projekt „Homogena Srbija“ 1941., u kojemu pokušava baciti osvježeni pogled na sukobe između Hrvata i Srba u 20. stoljeću. U djelu znatnu pozornost posvećuje nastanku i učincima Valerijanovog memoranduma nastalog u vodećim krugovima Srpske pravoslavne crkve, te - analizirajući podatke o velikosrpskim planovima i faktičnim pokoljima na području Hrvatske i BiH, zaključuje da je u II. svjetskom ratu bio pokrenut na dijelu teritorija NDH četnički genocid na Hrvatima. Kraljevinu Jugoslaviju i SFRJ sagledava kao "zamrznuti konflikt" među narodima koje je obuhvaćala, napose među Hrvatima i Srbima kao najvećima od tih naroda, te kao "perspektivno neodrživi projekt" velikih sila kojim su one odgodile konflikte među narodima na tom području, koje ni te velike sile nisu bile u stanju do kraja razriješiti.[3]

Reakcije na knjigu i intervju[uredi | uredi kôd]

Povodom izlaženja te Lozine knjige nastala je žučljiva javna rasprava između njega[4] i istaknutog hrvatskog lijevo orijentiranog povjesničara Hrvoja Klasića. Klasić se nije osvrnuo na samu knjigu, već na Lozin intervju Slobodnoj Dalmaciji (Stjepan Lozo: U NDH su Srbi provodili genocid nad Hrvatima, a onda su 'strašne' ustaše optužili za zločin nad njima[5]). Klasić smatra da je Lozinina teza o četničkom genocidu planiranom i provođenom nad Hrvatima u NDH "potpuna besmislica i izmišljotina".[6] On navodi da Lozo u intervjuu nije naveo nikakve nove i prethodno nepoznate dokumente.[7] Za spis Homogena Srbija Stevana Moljevića, savjetnika i suradnika Draže Mihailovića, navodi da je u pitanju objavljen i svima poznat dokument, s idejom stvaranja homogene i velike Srbije, koja bi se ostvarila zamjenom stanovništva između Hrvatske i Srbije (a ne genocidom nad Hrvatima, kako tvrdi Lozo). Klasić navodi da je Moljević povijesno bio potpuno nebitan čovjek, čiji se plan nije ostvario, niti je imao utjecaj na povijesne događaje.[8] Klasić se osvrće i na Valerijanov memorandum, za kojeg podsjeća da su o njemu pisali i Franjo Tuđman, Jozo Tomašević i Jure Krišto. Klasić navodi da se u njemu ne poziva na nikakav genocid, nego se navode brojke stradalih Srba u NDH, pri čemu Klasić priznaje da su brojke bile proizvoljne.[9]

Klasić odbacuje i Lozinu tezu iz intervjua[10] da su "28. lipnja 1941. Srbi počinili prvi genocidni zločin uopće na prostoru NDH". Klasić navodi kako je NDH već u prvim danima donijela rasne zakone, a da su zločini nad Srbima počeli već u travnju, pa navodi primjer pokolj u Gudovcu kraj Bjelovara, 28. travnja 1941., gdje su ustaše 28. travnja strijeljali 190 bjelovarskih Srba.[11]

Lozo je u medijima dao odgovor na Klasićev napad, ukazujući da Klasić polemizira s (Lozinom) knjigom prije nego što ju je uopće uzeo u ruke; a da on (S. Lozo) u knjizi svakako nije argumentaciju utemeljio samo na dva dokumenta spomenuta u intervjuu kojega je Klasić pročitao, nego na stotinama različitih dokumenata. Klasićevu ocjenu da je Stevan Moljević povijesno nevažna osoba Lozo osporava, i pripisuje je Klasićevom neznanju o temi povodom koje je odlučio javno napasti Stjepana Lozu. U pogledu Valerijanovog memoranduma, S. Lozo navodi kako je u knjizi izložio zaključke čak 14 povjesničara koji su o njemu pisali.[12]

Lozino predstavljanje svoje knjige kritizira i povjesničar i ljevičarski aktivist Dragan Markovina, također se osvrćući na intervju, a ne na samu knjigu; s pitanjem "kako je moguće da ozbiljna novina, bez ikakve ograde, objavi tezu da su Srbi izvršili genocid nad Hrvatima u NDH?". Markovina nije komentirao argumente iz same Lozine knjige.[13]

Zlatko Begonja, pročelnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru je, na drugoj strani, izrekao pohvale Lozinoj knjizi Ideologija i propaganda velikosrpskog genocida nad Hrvatima – projekt „Homogena Srbija“ 1941. kao o djelu koje može "pokazati na koji se način može srušiti oholo zdanje laži".[14]

Djela[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis:

  • Alexander Kircher: portreti brodova: = Vessel portraits: kolekcija slika Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, Povijesni muzej Split, Split, 2000.
  • Povijesni brod Istranka, Povijesni muzej Split, Split, 2003.[15] (2. pon. izd., 2014.)
  • Počeci splitskog brodostrojarstva: Rossi - prvi hrvatski motori, suautorica Gordana Tudor, Povijesni muzej Split, Split, 2006.
  • Zviri, sveci i pulene, Povijesni muzej Split, Split, 2008.
  • Hrvatski rat za neovisnost 1991.: razdjelnice i nazivi događaja, Povijesni muzej Split, Split, 2011.
  • Zavjetni darovi pomoraca - makete brodova, suautor Ljubomir Radić ; [fotografije Branka Despotušić ... et al.], Povijesni muzej Split, Split, 2012.
  • Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima: projekt „Homogena Srbija“ 1941., Naklada Bošković, Split, 2017. (2. izd. 2018., 3. izd. 2019., 4. izd. 2020.)
  • Nastanak NDH i hrvatsko pomorstvo: (travanj - svibanj 1941.), Hrvatski pomorski muzej, Split, 2021.

Nagrade[uredi | uredi kôd]

  • 2019.: Nagrada Ljubica Štefan, za cjelokupan dosadašnji povijesno-istraživački rad, a posebno za knjigu Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima - projekt 'Homogena Srbija' 1941.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Mladen Vuković. 2. svibnja 2020. Nagrada "Ljubica Štefan" povjesničaru Stjepanu Lozi. Podbablje-portal.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. ožujka 2021. Pristupljeno 11. kolovoza 2020.
  2. ↑ Ekskluzivno: Službeni popis 820 ljudi koje je obrađivala UDBA. Nacional. 8. srpnja 2015. Pristupljeno 11. kolovoza 2020.
  3. ↑ Snježana Šetka. 4. studenoga 2018. Povjesničar Stjepan Lozo: U NDH su Srbi provodili genocid nad Hrvatima, a onda su 'strašne' ustaše optužili za zločin nad njim. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 11. kolovoza 2020.
  4. ↑ Odgovor Stjepana Loze Hrvoju Klasiću i Damiru Piliću: 'Sramota kakvi pojedinci predaju na Filozofskom fakultetu i deformiraju nove generacije hrvatskih povjesničara'. Narod.hr. 20. studenoga 2018. Pristupljeno 11. kolovoza 2020.
  5. ↑ Snježana Šetka, Povjesničar Stjepan Lozo: U NDH su Srbi provodili genocid nad Hrvatima, a onda su 'strašne' ustaše optužili za zločin nad njima, slobodnadalmacija.hr, 4. studenoga 2018.
  6. ↑ Damir Pilić. 11. studenoga 2018. Poznati povjesničar žestoko odgovara splitskom kolegi Lozi: Svi studenti povijesti morali bi ga se sramiti! Apsolutna je laž da su Srbi u NDH počinili genocid nad Hrvatima. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 11. kolovoza 2020.
  7. ↑ Damir Pilić. 11. studenoga 2018. Poznati povjesničar žestoko odgovara splitskom kolegi Lozi: Svi studenti povijesti morali bi ga se sramiti! Apsolutna je laž da su Srbi u NDH počinili genocid nad Hrvatima. Slobodna Dalmacija. Prije svega, Lozo u intervjuu ne navodi apsolutno niti jedan nepoznati dokument, odnosno dokument koji nama povjesničarima nije poznat od trenutka kad je nastao. I ne samo to – radi se o dokumentima koji su bili objavljeni u vrijeme socijalizma.
  8. ↑ Damir Pilić. 11. studenoga 2018. Poznati povjesničar žestoko odgovara splitskom kolegi Lozi: Svi studenti povijesti morali bi ga se sramiti! Apsolutna je laž da su Srbi u NDH počinili genocid nad Hrvatima. Slobodna Dalmacija. Stevan Moljević je više nego poznat čovjek, savjetnik i suradnik Draže Mihailovića, a njegovo djelo "Homogena Srbija" je objavljen i svima poznat dokument. U tom dokumentu Moljević govori o potrebi stvaranja homogene i velike Srbije, pri čemu zagovara da se srpsko stanovništvo u Hrvatskoj preseli u Srbiju, a hrvatsko stanovništvo u Srbiji prebaci u Hrvatsku. To je projekt potpuno nebitnog čovjeka koji niti se ostvario, niti je imao utjecaj na povijesne događaje.
  9. ↑ Damir Pilić. 11. studenoga 2018. Poznati povjesničar žestoko odgovara splitskom kolegi Lozi: Svi studenti povijesti morali bi ga se sramiti! Apsolutna je laž da su Srbi u NDH počinili genocid nad Hrvatima. Slobodna Dalmacija. To je također poznata stvar, o kojoj se pisalo prije dosta godina. Podsjetit ću Lozu na barem tri autora koji su pisali o tome: Franjo Tuđman, Jozo Tomašević, Jure Krišto. Radi se o memorandumu za koji nije pouzdano utvrđeno tko ga je sastavio unutar Srpske pravoslavne crkve, a sumnja se na tadašnjeg šumadijskog episkopa Valerijana Stefanovića. Memorandum je nastao tako što su vođeni razgovori s ljudima koji su u Beograd dolazili s područja NDH i koji su iznosili užasna iskustva Srba pod ustaškim režimom.
    Čak ni istraživači koje sam spomenuo nemaju dokaza tko je autor memoranduma, što je zapravo nebitno, jer u tom se dokumentu ne poziva ni na kakav genocid nad Hrvatima, nego se konstatiraju brojke stradalih Srba u NDH. O tim se brojkama može razgovarati i one su možda u nekim dijelovima proizvoljne, ali je dokument služio da se svjetska javnost upozori na stradanje srpskog naroda u NDH.
  10. ↑ Snježana Šetka. 4. studenoga 2018. Povjesničar Stjepan Lozo: U NDH su Srbi provodili genocid nad Hrvatima, a onda su 'strašne' ustaše optužili za zločin nad njima. Slobodna Dalmacija. (...) na "srpski Vidovdan“, 28. lipnja 1941. Srbi čine i prvi genocidni zločin uopće na prostoru NDH. Pod vodstvom pravoslavnog popa Radojice Perišića vrše pokolj svega zatečenog stanovništva u Avtovcu, uključivo žene i djecu, te uništavaju čitavo naselje. Tako su Srbi počeli genocid nad Hrvatima uz istodobnu klevetu Hrvata za genocid nad Srbima. Sada ta propaganda izgleda sasvim prozirna, no nije bilo lako doći do ovakve rekonstrukcije i saznanja.
  11. ↑ Damir Pilić. 11. studenoga 2018. Poznati povjesničar žestoko odgovara splitskom kolegi Lozi: Svi studenti povijesti morali bi ga se sramiti! Apsolutna je laž da su Srbi u NDH počinili genocid nad Hrvatima. Slobodna Dalmacija. Prvi zločini nad Srbima počinju već u travnju, odmah nakon ustaškog preuzimanja vlasti. Najpoznatiji je onaj u Gudovcu kraj Bjelovara, gdje su ustaše 28. travnja strijeljali 190 bjelovarskih Srba. A još prije toga, već 15. travnja, ustaše otvaraju prvi logor za Srbe, Danicu kod Koprivnice. Onda kreću "akcije čišćenja" i masovna ubijanja koja su često provođena tako da se Srbe pozivalo na pokrst – to je slučaj u Glini i na Baniji – kako bi ih se okupilo na jednome mjestu i poubijalo. To je svibanj 1941. A iz tog vremena poznate su i akcije Maksa Luburića po Lici – "čišćenje" srpskih sela koje će rezultirati ustankom krajem srpnja u Srbu.
  12. ↑ Stjepan Lozo: Hrvoje Klasić i nadalje ustrajava na protucivilizacijskom i protučovječanskom iskazu. HRSvijet.net. 20. studenoga 2018. Pristupljeno 13. kolovoza 2020.
  13. ↑ Dragan Markovina. 5. studenoga 2018. Kako je moguće da ozbiljna novina, bez ikakve ograde, objavi tezu da su Srbi izvršili genocid nad Hrvatima u NDH?. Telegram.hr. Pristupljeno 11. kolovoza 2020.
  14. ↑ Djelo Stjepana Loze o velikosrpskom genocidu nad Hrvatima: 'Ovakvu knjigu nije zdravo napisati, a bilo je i vrlo opasno'. Dalmatinski portal. 18. listopada 2018. Pristupljeno 11. kolovoza 2020.
  15. ↑ Povijesni brod Istranka, mdc.hr, pristupljeno 6. siječnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stjepan_Lozo&oldid=6530816"