Stjepan Planić

Izvor: Wikipedija

Stjepan Planić (Zagreb, 27. prosinca 1900. – Zagreb, 26. prosinca 1980.), hrvatski arhitekt.

Jedan je od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je najviše djelovao na području Zagreba, ali je zapažena ostvarenja ostavio i u drugim dijelovima Hrvatske (Čakovec, Kalnik, Požega, Jadranovo, Novi Vinodolski, Vis).

Životopis[uredi | uredi kôd]

Planić 1920. godine završava Državnu tehničku školu u Zagrebu te počinje raditi u arhitektonskom birou Rudolfa Lubynskog, a nakon odsluženja vojnog roka prelazi u građevinsku tvrtku Ivančević i Wolkenfeld gdje radi do 1927. godine kada otvara vlastiti arhitektonski biro koji obavlja manje poslove. Istovremeno s radom u vlastitom birou pohađa arhitektonsku školu Drage Iblera koju završava 1931. godine. Tijekom 1930ih sudjeluje u više velikih natječaja na području Zagreba od kojih se posebno ističu oni za Sokolski dom ('30 - '31), Bolnica na šalati, Židovska bolnica ('31.) i Tomislavov dom ('34-'35).

Uz sudjelovanje na natječajima za veće projekte, projektira i mnoge obiteljske kuće od kojih se posebno ističu dvojna vila Belaj u Nazorovoj ulici, okrugla vila Furhmann na Gornjem prekrižju (1935.) i vila Cuvaj u Zamenhofovoj ulici. Planić je jedno vrijeme, tijekom Drugog svjetskog rata, od progona skrivao židovsku obitelj Furhmann.

Nakon drugog svjetskog rata nastavlja s radom i projektiranjem, često u državnoj službi, ali zbog izmijenjenih okolnosti nije u mogućnosti sudjelovati u izgradnji i nadzoru svojih projekata koliko i prije. Poseban je pečat dao u poslijeratnoj izgradnji Novakove ulice u kojoj je između ostalih građevina 1966. projektirao kuću-kocku obloženu ljubičastom opekom. U mirovinu odlazi 1970. godine, ali nastavlja s projektiranjem kuća, uglavnom vikendica na jadranskoj obali.

Zgrada Napretkove zadruge u Bogovićevoj ulici 1, 1937. godine.

Dobitnik je nagrade za životno djelo nagrade Viktor Kovačić.

Značajnija ostvarenja[uredi | uredi kôd]

Zgrade

  • Stambena zgrada Mokrović, Zagreb, Draškovićeva 47, 1932.
  • Stambeno - poslovna zgrada "Napretkova zadruga", Zagreb, Bogovićeva 1, 1937.
  • Stambeno - poslovna zgrada "Vakufska palata", Banja Luka, Ulica Marije Bursać, 1938.

Kuće

  • Obiteljska kuća i atelje Planić, Zagreb, Radnički dol 27, 1932.
  • Villa Roth, Zagreb, Davor 6, 1933.
  • Villa Fuhrmann, Zagreb, Gornje Prekrižje 30, 1935.
  • Vila Cuvaj, Zagreb, Zamenhoffova 17, 1937.
  • Vila Belaj, Zagreb, Nazorova 54, 1937.
  • Najamna vila Malojčić-Grilec-Vinković, Zagreb, Nazorova 60, 1941-42.
  • Vila Pfluger, Gornje Prekrižje 21

Potpuni popis projekata publicirao je Institut za povijest umjetnosti.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]