Stranka demokratske akcije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stranka demokratske akcije
Predsjednik Bakir Izetbegović
Glavni tajnik Amir Zukić
Zamjenik predsjednika Adil Osmanović
Potpredsjednici Šefik Džaferović
Denis Zvizdić
Safet Softić
Asim Sarajlić
Edin Ramić
Mirsad Kukić
Edin Mušić
Šemsudin Dedić
Predsjednik Glavnog odbora Halid Genjac
Osnivač Alija Izetbegović
Osnovana 26. svibnja 1990.
Sjedište Mehmeda Spahe 14, Sarajevo
Država djelovanja Bosna i Hercegovina
Ideologija unitarizam,[1][2]
centralizam,[3]
islamizam[4]
Politički položaj desnica
Nacionalna skupina Građanska koalicija Prvi mart[5]
Zastupnički dom BiH
10 / 42
Dom naroda BiH
3 / 15
Zastupnički dom FBiH
29 / 98
Dom naroda FBiH
10 / 58
Službene boje     
Službena stranica

Stranka demokratske akcije (SDA), islamistička i konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije. Osnovana je 26. svibnja 1990. u Sarajevu, a prvi predsjednik bio joj je Alija Izetbegović. Zajedno s HDZ-om BiH i SDS-om bila je nositelj demokratskih promjena, ali i stranka koja je bila nositelj bošnjačke politike tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

SDA danas predstavlja najutjecajniju političku stranku među Bošnjacima. Njezin predsjednik bio je Sulejman Tihić od maja 2001. do svoje smrti 25. rujna 2014. godine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stranku su 26. svibnja 1990. godine osnovali Alija Izetbegović, Muhamed Filipović i Fikret Abdić. Bila je prva nacionalna stranka Bošnjaka nakon što je 1945. godine zabranjeno višestranačje. Stranka je osnovana u Sarajevu[6], a jedan od osnivača bio je i pjevač Safet Isović.

Nakon pada komunizma stranka je na prvim izborima u BiH postigla priličan uspjeh. Danas je među najjačim političkim strankama Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, a ima svoje ogranke u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji (Sandžak).

Alija Izetbegović za svog nasljednika na mjestu predsjednika stranke imenovao je Sulejmana Tihića 2001. S njegovim imenovanjem u stranci je počeo proces sekularizacije. Tihić, koji nije bio pripadnik islamističkog pokreta, našao se na udaru istih, koji su držali vodeća mjesta u stranci. Tihićevo imenovanje trebalo je označavati početak reformi i sekularizacije stranke, no to je umanjilo moć islamista u SDA.[7]

Podjele u stranci naročito su se izrazile tijekom procesa ustavnih reformi, u svibnju 2005., kada je trebao biti održan Kongres SDA. Islamisti su radili na umanje Tihićevu moć i da na čelo stranke izaberu Bakira Izetbegovića, sina Alije Izetbegovića. No, vremenom je Bakir odlučio ne natjecati se te je podržao Tihića. No islamisti na čelnim mjestima ostali su nezadovoljni umanjenim utjecajem te Tihićevim umjerenim stavom prema ustavnim reformama. Tihić je na Kongresu izjavio da od SDA želi napraviti multietičku stranku, te se odaljiti od nacionalističkih stranaka.[7]

Trenutačni predsjednik stranke je Bakir Izetbegović.

Uspjesi na izborima[uredi VE | uredi]

Bošnjački član Predsjedništva BiH[uredi VE | uredi]

izbori kandidat broj glasova  % ishod
1996. Alija Izetbegović 730 592 80,00% pobjednik
1998. 511 541 56,80% pobjednik
2002. Sulejman Tihić 192 661 37,29% pobjednik
2006. 153 683 27,53% drugoplasirani
2010. Bakir Izetbegović 162 831 34,86% pobjednik
2014. 247 235 32,87% pobjednik

Himna stranke[uredi VE | uredi]

Ja sam sin tvoj[8]
U plavo Božije prijestolje
klicu zvuci s bogomolja
to su pjesme zemlje moje
gdje huče gore i šume polja.
Mila sura i žestoka,
Bosna na zemlji krvavoj,
čuvam te kao i dva oka,
ja sin sam tvoj, zemljo.
Tamo, na Uni zlatno zrnce,
a na Drini zora plava,
u Neretvi spava sunce,
niz ravnine se razlila Sava.
Krene li dušman ti na zide
u san starih mezarova,
udarit će na šehide,
što krv će liti za brda ova.
Mila sura i žestoka
Bosna na zemlji krvavoj
čuvam te kao i dva oka
ja sin sam tvoj, zemljo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Sulejman Tihić: Realno je ukinuti kantone i Federaciju organizovati na dva nivoa (na bošnjačkom). Otisak, 13. ožujka 2013. Pristupljeno 26. ožujka 2014.
  2. Nema cijepanja BiH, nema federalizacije, novih entiteta ni novih podjela. Vijesti.ba, 1. ožujka 2014. Pristupljeno 26. ožujka 2014.
  3. Porazna bilanca „Platforme“, njezini povijesni prethodnici i mogući rizici negativnog kontinuiteta. Institut za društveno-politička istraživanja, 12. veljače 2014. Pristupljeno 6. travnja 2014.
  4. http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/erdogan-u-ankaru-pozvao-lidere-sda-i-sdp-tihi%C4%87-i-lagumd%C5%BEiju
  5. Devet stranaka potpisalo sporazum o zajedničkoj listi za entitetski i državni nivo iz RS (na bošnjačkom). Dnevni avaz, 31. ožujka 2014. Pristupljeno 4. travnja 2014.
  6. (boš.) SDA Povijest stranke
  7. 7,0 7,1 Sebastián-Aparicio, 2014., str. 95.
  8. Svečana pjesma. Stranka demokratske akcije. Preuzeto 12. listopada 2013. (na bošnjačkom)

Knjige[uredi VE | uredi]

  • Sofía Sebastián-Aparicio: Post-War Statebuilding and Constitutional Reform: Beyond Dayton in Bosnia. Palgrave Macmillan, 2014. ISBN 1137336889